DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 109 <-- 109 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 425: (674 + 676 + 662.63) Sum. list CXIII (1989) 335 OŠTEĆENJE ŠUME — KVALITET DRVETA* Horst SCHULZ** SAŽETAK: Propadanje šuma izazvalo je bojazan korisnika drva radi .sumnje u kvalitetu. Povezano s utvrđivanjem odnosa između propadanja šuma i promjena u drvu obavljena su opsežna istraživanja. Istražena je anatomija i kemija drva, širina bjeljike i sadržaj vode te kao najznačajnija, svojstva čvrstoće. Niti kod jednog svojstva nisu utvrđene značajnije razlike između drva od stabala pogođenih propadanjem (Waldslerben) i zdravih stabala. U više nepovezanih istraživanja u različitim znanstvenim institucijama dokazano je da drvo oboljelih stabala ima neograničenu vrijednost upotrebe isto kao i ono od zdravih stabala. UVOD Drveće pogođeno novonastalim oštećenjima šuma pružaju tužnu sliku otpadanjem iglica, lišća, kvrčenjem lišća i bolesnim izraslinama. Stoga ne treba čuditi da su kupci i potrošači drveta nakon početka ovih novih oštećenja šuma strahovali da će i kvalitet drveta biti time pogođen. Ova sumnja je bila iznad svega opasna zbog toga što je bilo vrlo važno što ekonomičnije iskoristiti drvo oštećeno u vezi s šumskim oštećenjima. Prije svega bilo bi katastrofalno za privatne posjednike šuma, da nisu mogli prodati drvo dobiveno iz sastojina pogođenih šumskim oštećenjima. Osim toga bilo je općenito važno zadržati povjerenje u trajnu upotrebljivost drveta kao sirovine i obradivog materijala za najraznovrsnije namjene. Postojalo je veliko nepovjerenje u eventualno reduciranu kvalitetu drveta. Prije svega su sami šumari i pilari počeli promatrati značajke i karakteristike piljenica i oblovine s pojačanom pažnjom. Takova atmosfera je nužno dovela do toga da se pretjerivalo i da se određene pojave registriralo vrlo pažljivo, što se prije uopće nije niti primjećivalo. Tako se na primjer bilježilo pucanje debla pri padu. * Referat na SiMPOZlJU: »Ekološki i privredni aspekti PROPADANJA ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. ** Prof. dr. Horst Schulz, Institut fur Holzforschung der Universitat Miinchen |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 110 <-- 110 --> PDF |
AKTUALNA PITANJA I MOGUĆI ODGOVORI O UTJECAJIMA EMISIJA NA SVOJSTVA DRVETA Znanstvenom istraživanju drveta se stoga postavljaju mnoga pitanja na koja bi trebalo što prije odgovoriti, npr.: 1. Dolazi li kod oboljelog drveta cio strukturnih promjena u drvu? 2. Koju ulogu mogu igrati kemijski utjecaji na drvo? 3. Da li utječe oboljenje drveća na čvrstoću drva? 4. U kojem stadiju bolesti treba oboljelo drveće najkasnije posjeći, kako ne bi došlo do pada kvalitete drva sekundarnim oštećenjima? 5. Kako se ponaša drvo oboljelog drveća nakon sječe i skladištenja oblovine? Dolazi li brzo do sekundarnih oštećenja? Ova pitanja su se morala istraživati na različitim vrstama drveta i različitim staništima. a) Ako se pokuša sistematizirati teoretski zamislive utjecaje emisija na karakteristike drveta, moglo bi se pesimistično pomisliti na slijedeća događanja: 1. Djelovanje kombija se bitno remeti. Novostvoreno drvo ne odgovara više po svojim anatomskim značajkama normalnom rasponu. Iz loga mogu proizaći promjene izgradnje stanice, koje se, međutim, moraju koncentrirati na sloj drveta nastao nakon oboljenja. Time bi nastao utjecaj na čvrstoću drveta u oblom slanju, dakle na primjer kao jarbol. Nasuprot tome ne treba očekivali nikakvo djelovanje na rezano drvo, jer pogođeno područje se prvenstveno nalazi u okorku i okrajku. 2. Teoretski je zamisliva i promjena staničnih tvari u živim slanicama drveta. Kad bi se pomislilo na takovu promjenu, ne bi se mogli isključiti naknadni utjecaji onih slojeva drveta koji su nastali prije oboljenja. Svakako bi si; taj utjecaj bitno ograničio na ono područje, u kojem se nalaze žive stanice drveta — pa makar i u manjem omjeru — dakle, na bjeljici. 1 tu bi se moglo pomišljati na smanjivanje čvrstoće drveta. Isto tako se ne bi trebalo isključiti pojavu sekundarnog oštećenja još u živom drvetu. Ukoliko se takovo strahovanje pokaže opravdano, trebalo bi odrediti krajnji rok sječe, tj. drveće treba posjeći već kod neznatnog oštećenja. 3. Slijedeća polazna točka za takova razmišljanja bile bi kemijske promjene vode u drvetu (kvalitet vode). Agresivne substance otopljene u vodi debla mogla bi izazvati naknadne promjene onih slojeva drveta koji su stvoreni još prije oboljenja. U svakom slučaju trebalo bi pri neznatnoj izmjeni vode u srčiki odnosno području zrelog drveta i ova strahovanja povezati s b jeljikom. Posljedice bi mogle biti opet redukcija čvrstoće drva, te prerana sekundarna oštećenja u živom drvetu. Ova hipoteza mora u svakom slučaju biti temeljena na vrlo visokim koncentracijama štetnih tvari. 336 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 111 <-- 111 --> PDF |
4. Konačno bi se mogao očekivati i pad vodenog sadržaja u živom drvetu (kvantitet vode). Takav pad vodenog sadržaja, prvenstveno u najvanjskijim slojevima drvcta pod korom, mogao bi dovesti do poboljšanih uvjeta za napad sekundarnih štetočina kao što su bakterije, gljivice i insekti. I ova pretpostavka bi mogla utjecati na stvaranje prije svega sekundarnih oštećenja još u živom drvetu, a time i na krajnji rok sječe zdravog drveta, te također na sekundarna oštećenja nakon sječe, dakle za vrijeme uskladištenja. Sekundarna oštećenja najrazličitije vrste bi zatim, naravno, mogla indirektno utjecati opet na čvrstoću drveta. b) Međutim, ovim navedenim pesimističkim teorijama mogu se bez. provjeravanja suprotstaviti neka optimistična razmišljanja: 1. Zaštita drvetu koju mu pruža tokom dugog života drveta izrazito djelotvorna kora ostavlja prilično nevjerojatnim direktni utjecaj štetnih tvari na stanice kambija i ispod njih na stanice drveta. 2. Osim toga treba imati na umu da je drvo u osnovi sastavljeno od mrtvih stanica. Žive stanice u crnogorici se nalaze samo u bjeljici, i tamo u postocima od otprilike 5—10%, a kod naših domaćih bjelogoričnih vrsta do ea. 30" u volumena. 3. Pretpostavke o mogućem utjecaju štetnih tvari otopljenih u vodi bi se prvenstveno odnosile na sloj koji provodi vodu, dakle na bjeljiku. Pri tome se mora uzeti u obzir da je ova voda prije ulaska u deblo morala proći kroz bitno osjetljivije dijelove drveta nego što je to drveno tijelo debla, dakle kroz fino korijenje. Pod visokom koncentracijom štetnih tvari ono bi vjerojatno odumrlo i prema tome ne bi bilo primilo i uvelo vodu u deblo. 4. Konačno je bilo već poznato, da je drvo među klasičnim građevinskim materijalima već stoljećima poznato kao naročito otporno na agresivne kemikalije. Stoga se među ostalim upotrebljava za gradnju hala u kojima se skladište agresivne kemikalije ili se prerađuju. Iz istog razloga se je prije upotrebljavalo za bačve za kiseline u industriji celuloze, a još danas se upotrebljava za bačve u obradi metala kiselinama. 5. Također je poznato, da drveće može preživjeti ekstremne vremenske uvjete ili napade životinjskih ili biljnih štetočina što rezultira gubitkom lišća i prirasta, a da ne reagira abnormalnim izraslinama. Najpoznatije reakcije drveta na ekstremna događanja su prije redukcija širine godova, ili u najgorem slučaju izostanak godova. 6. Od naročitog značaja za procjenu ugroženosti kvalitete drveta zbog novijih oštećenja šuma je činjenica, da istraživanja provedena od prošlog stoljeća u vezi posljedica oštećenja dimom, dakle lokalnim emisijama, te brojna istraživanja i mjerenja u vezi s time, nisu rezultirala nikakvim podacima koji bi ukazivali a abnormalni razvoj drveta. Odštete posjednicima šuma koje su plaćali industrijski pogoni bile su samo za pad prirasta, ali ne i za smanjenje drvne kvalitete. Usprkos općenitom optimizmu koje sam dijelio s mnogim istraživačima koji su se dugo bavili drvetom, istraživanja su se morala provoditi za svaku |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 112 <-- 112 --> PDF |
od ovih točaka. Stoga je napisano više od 50 radova na njemačkom jeziku o povezanosti između oštećenja šuma i drvne kvalitete. c) Da bi se donio sud o rezultatima ovih vrlo različitih istraživanja, trebalo bi uzeti u obzir slijedeća pravila: 1. Prirodni raspon drvnih karakteristika — potpuno neovisno o šumskim oštećenjima — vrlo je velik. 2. Prirodni raspon mnogih karakteristika drveta prije početka istraživanja s eventualnim utjecajem oštećenja drveta nije bio dovoljno poznat. 3. Izvana vidljive razlike između zdravog i oštećenjima šuma pogođenog drveća su jako velike i upadljive. Stoga bi trebalo pri pregledu drveta tražiti samo bitne razlike, a ne neznatne. d) Time je zatvoren okvir unutar kojeg treba sagledavati navedene rezultate istraživanja o oštećenjima šuma i kvalitete drveta. Kako je u međuvremenu objavljeno mnogo radova na tu temu, pokušali smo rezultate grubo sažeti u tabelama. U tabelama se lijevo navodi istraživani faktor, a gore istraživana vrsta drveta. Rezultati se tada označuju s O, A ili Z. O znači, da nema razlike između zdravog i oboljelog drveća. A znači, da je ustanovljen pad pojedine vrijednosti u oboljelom drveću. Z znači, da pojedini istraživani faktor pokazuje porast kod oboljelog drveća. Ako je A odn. Z u zagradama, time je naznačeno, da su pad odnosno porast neznatni. Tako O — (A) ili O — (Z) znači, da su ustanovljene vrijednosti u usporedbi sa zdravim i bolesnim drvećem djelomično bile jednake, ili su mjestimično ustanovljeni vrlo neznatni porasti ili padovi. Mali brojevi pod pojedinim simbolima ukazuju na literaturu u kojoj se nalaze ti podaci. Ispod tabela su brojevi literature, autora i godina objavljivanja. (Potpuni popis literature se nalazi kod organizatora). Ukupno je ocijenjeno 49 radova. ANATOMIJA DRVA (tabela 1) Ovdje se istražuje duljina, debljina stijenke ili lignificiranje traheida kao i smolnih kanala. Pokazalo se da je duljina traheida bila jednaka ili je ustanovljeno neznatno smanjenje. Jedino se kod duglazije pokazalo znatnije smanjenje. Kako se kod oboljelog drveća primijećuje mnogostruko smanjenje širine godova, ne može se takovo smanjenje dužina traheida u osnovi povezati s oboljenjem, već se mora istovremeno pitati, u kojoj mjeri se utjecaj smanjenog rasta također neovisno od oboljenja uzrokovanog oštećenjima šuma može iskazati. Drugim riječima, isto pitanje vrijedi i za debljinustijenke. Što se tiče lignificiranja staničnih stijenki, koje je naročito važno za očuvanje čvrstoće drveća, nije bilo razlike među istraživanim borovima, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 113 <-- 113 --> PDF |
jelama i smrekama u usporedbi s bolesnim drvećem. U broju smolnih kanala nije bilo nikakve razlike, ili u većoj ili manjoj mjeri neznatnog prirasta, .ledino kod duglazije se je pokazao znatan prirast. Kod širine godova se pokazalo, da su širine godova crnogorice, gledajući unazad, u pravilu bile povezane s porastom ukupne gustoće (Rohdichte) koji se normalno očekivao. Jedino se kod izrazito uskih godova djelomično pokazao pad kasnog drva zajedno s padom širine goda, te odgovarajuće smanjenje gustoće. Slične pojave su primijećene i u ekstremno oštećenom drveću. Ostaje relativno nerazumljivo, da širine godova oboljelog drveća često uopće nisu reducirane. Drvnoanatomska ispitivanja drveta oboljelog drveća (Sažeti pregled) Tab. 1. Svojstv o Smreka Jela Bor Duglazija Traheide dužina 0-(A) 5,7,8,23,32 1,10 (A) 7, 10 — A 15 debljina stjenke 0-(A) 7,23,32 1,5,8, 32 — 0-(A) 32 32 0 15 Lignificiranje 0 5,6,7,16,20,21,32 0 7,20, 21 0 32 Smolni kanali 0-(Z) 32 1, 12 — 0 32 7. 15 0 = nema razlike između zdravog i oboljelog drveća (A) = neznatni pad vrijednosti u usporedbi sa zdravim drvećem (često samo u posljednjim godovima ili samo ustanovljeno na nekim uzorcima) (Z) = neznatni prirast vrijednosti u usporedbi zdravog s oboljelim drvećem (u teško oštećenom drveću s krajnje uskim godovima) 1: Aszmutat, Koltzenburg, WeiG 1986 5: Bauch 1986 6: Bauch 1986 7: Friihvvald 1983 8: Bauch, Gottsche-Kuhn, Rademacher 1986 10: Bauch, Klein, Fruhwald, Brill 1979 12: Bosshard, Kučera, Stoll, Mochfegh 1986 15: De Kort 1986 16: Fenegel 1985 20: FinkV;86 21: Fink 1986 23: Fruhwald, Bauch, Gottsche-Ktihn 1984 32: Grosser, Schulz, Utsehig 1985 339 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 114 <-- 114 --> PDF |
DRVNO-KEMIJSKA ISPITIVANJA (Tabela 2) U Tabeli 2 se sažima za boi-, jelu, smreku i bukvu, koje kemijske faktore se dosad ispitivalo u usporedbi zdravog i oboljelog drveća. Jedan dio ispitivanja se odnosio na vodu iscijeđenu iz drveta, drugi dio na samo drvo. Neka od ovdje navedenih svojstava jedva da su bila ispitivana prije nastanka šumskih oštećenja, tako da ima premalo podataka o širini raspona. Drugim riječima: teško se može odrediti koje vrijednosti treba označiti kao normalne. Tako se na primjer ne zna, koliku ulogu mogu igrati sociološke klase drveća, snaga rasta i genetski faktori potpuno nezavisno od šumskih oštećenja u kemijskim svojstvima drveta. Samo uz ova ograničenja može se razumjeti, da je u oboljelom drveću registriran pad, na primjer pH- vrijednosti u smreke i bora, te neznatno i u bukve. Zaključno treba poći od toga, da su razlike izražene u Tabeli 2 između zdravog i oboljelog drveća, koje se na osnovi složenosti ispitivanja odnose samo na malobrojne pokuse Drvnokemijska ispitivanja na drvetu oboljelog drveća Sažeti pregled (Potrebno je obratiti pažnju na uvjetne opaske u tekstu) Tab. 2 Svojstv o Smreka Jela Bor Bukva pH vrijednost (sok) A 19 0—A sadržaj ekstrakta (aceton) 0 17 sadržaj ekstrakta (benzol/mctanol) z 36 46 šećer (sok) A l´) šećer (metanol ekstrakt) 7 36 II. oligosaharidi (sok) 7. 19 pol ioze 0 36 škrob A 37 16 celuloza 0—A 36 lignin (klason lignin) 0—A 36 lignin (topiv u lužini) 7,u lignin (topiv u dioksanu 0 0 = nema razlike između zdravih i oboljelih stabala A = pad vrijednosti u usporedbi zdravog s oboljelim drvećem Z = porast vrijednosti u usporedbi zdravog i oboljelog drveća 17: Fengel 1987 36: Puis, Rademacher 1986 18: Fengel 1987 37: Rademacher, Bauch, Puis 1986 19: Fengel, Schulz 1986 46: Shortle, Bauch 1986 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 115 <-- 115 --> PDF |
i individue, prije povezane s fiziološkim aspektima nego s pitanjima kvalitete drveta. ŠIRINA BJELJIKE I SADRŽAJ VODE (Tabela 3) Izrazite razlike u usporedbi zdravog i oboljelog drveća pokazale su se za širinu bjeljike kod smreke i jele. U mnogim ispitivanjima ovih vrsta drveta poklapalo se smanjenje širine bjeljike u oboljelom drveću. Iznenađuje, međutim, da bor ne slijedi ove tendenciju u dosad dva ispitivanja. Kod bukve se širina bjeljike nije mogla utvrditi zbog polaganog pada sadržaja vode izvana na unutra. Za životnu sposobnost drveća i vjerojatno za opasnost od sekundarnih oštećenja važna je visina vodenog sadržaja u vanjskim slojevima bjeljike. U vezi toga se je sadržaj vode u težinskom pogledu rutinski dobiven u mnogim ispitivanjima i u praksi pokazao nesvrsishodan jer je vodio krivim zaključcima sa širinama godova — a time i s izmjenom gustoće u najvanjskijim slojevima oboljelog drveta. Nasuprot tome bitno jasniji rezultati se dobivaju punjenjem vode (Wasserfiillung). To je procentualno približavanje vodenog sadržaja maksimalnom vodenom zasićenju. Ovo punjenje vodom bilo je neznatno palo kod bolesnih smreka i bukvi u vanjskoj bjeljici, u nekim ispitivanjima, dok kod oboljelih jela i borova nije bilo nikakvih razlika ili su one bile izrazito neznatne. Kod ovih ispitivanja širine bjeljike i vodenog sadržaja u različitih vrsta drveta ne može se reći, da li su razlike ustanovljene između zdravog i oboljelog drveća bile samo povezane s novonastalim oštećenjima šuma, ili bi Ispitivanja širine bjeljike odnosno sadržaja vode u drvetu oboljelog drveća — Sažeti pregled Tab. 3 Svojstvo Smreka Jela Bor Bukva Širina bjeljike A A O 1,5,6, 12,22,23, 2,7,9,10, 22,26 37 13, 22, 24, 40, 41 Sadržaj vode 0—A 0 o (odn. procentualno 22,29,31,37, 7, 9, 10, 12, 13, O—A 22, 26, 43 punjenje vodom) u 42,43 22,31,39 1, 34, 43 vanjskoj bjeljici 0 = nema razlike između zdravog i oboljelog drveća A = pad vrijednosti u usporedbi zdravog i oboljelog drveća 1: Aszmutat, Koltzenburg, WeiG 1986 2: v. Aufsefi 1981 26: Friihwald, Schwab, Mehringer, Krause 1986 5: Bauch 1986 6: Bauch 1986 7: Bauch, Friihwald 1983 9: Bauch, Klein, Friihwald, Brill 1978 10: Bauch, Klein, Friihwald, Brill 1979 12: Bosshard, Kučera, Stoll, Mochfeah 1986 13: Brill, Bock, Bauch 1981 22: Friihwald 1986 29: Gottsche-Kiihn, Friihwald 1986 31: Grammel, Becker, GroG, Howecke 1986 34: Koltzenburg, Knigge 1987 37: Rademacher, Bauch, Puis 1986 39: Schuck 1981 40: Schiitt 1977 41: Schiitt 1980 23: Friihwald, Bauch, Gottschc-Kuhn 1984 24: Friihwald, Klein, Bauch 1981 42: Schulz 1984 43: Schulz 1986 341 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 116 <-- 116 --> PDF |
one nastale i u drugim situacijama kao na primjei pri oslabljen ju drveća uzrokovanom drugim štetnim utjecajima. SVOJSTVA ČVRSTOĆE (Tabela 4) Za većinu korisnika drveta od najvećeg je značaja pitanje održanja svojstava čvrstoće u oboljelom drveću. Zbog toga su provedena brojna ispitivanja na smrekama, jelama, borovima i bukvi. Ova ispitivanja nisu vršena samt) na besprijekornim malim uzorcima, već i na uporabnim dimenzijama, dakle na daskama, kutnom drvetu, itd. Kako na probnim uzorcima, tako i na uporabnim dimenzijama ustanovljeno je u potpuno međusobno neovisnim institutima u Braunschwcigu, Freiburgu, Gottingenu, Hamburgu i kod nas u Miinchenu, da nije bilo nikakve razlike u čvrstoći između drveta dobivenog od zdravog i onog dobivenog od drveća oboljelog u različitim opsezima. Kako je nemoguće odrediti svojstva čvrstoće oboljelog drveća u vremenu prije njihovog oboljenja, ovi zaključci počivaju na odnosu između gustoće (Rohdichte) i čvrstoće. Drugim riječima, ako su se pokazale različiti) visoke čvrstoće, one se objašnjavaju kako u zdravog tako i u oboljelog drveća prisutnim razlikama u gustoći. U Tabeli 4 se vidi, da nisu nađene razlike bilo za smreku, bilo za jelu, bor ili bukvu. Prema tim rezultatima ne treba očekivali da će se druge vrste kao hrast, za koji su upravo u postupku mnoga ispitivanja, drugačije ponašati. Ispitivanja svojstava čvrstoće drveta oboljelog drveća (Sažeti pregled) Tab. 4 Svojstvo Smreka Jela Bor Bukva savitljivost 11,25,28,30 , 33, 2, 24, 30, 33 14, 26, 27, 33 35 35 E modul savitljivosti otpornost na pritisak 0 11,25, 28, 0 30 0 2, 24, 30, 33 0 0 14,26,27 0 vlačna čvrstoća 25, 30 0 2, 24, 30, 33 — 26 0 28 27 utjecaj loma pri sječi lorziona čvrstoća 0 25, 30 0 0 2, 24, 30. 33 — 0 26 0 25 26 otpor odsijecanju 1) 25 — 0 26 0 = nema razlike između zdravog i oboljelog drveća 2: v. Aufse/j 1981 27: Glos, Gamin, Fuchs 1986 11: Bottcher 1986 28: Glos, Spengler 1985 14: Bues, Schulz 1988 30: Grammel, Becher 1985 24: Fruhwald, Klein, Bauch 1981 33: Klein, aBuch, Fruhwald 1979 25: Fruhwald, Schwab, Mehringer, Krause 1986 35: Kufner, Schulz 1986 U praksi se povremeno proučavaju, nakon početka novih oštećenja šuma, slike lomova debla pri padu ili lomova greda i kutnog drveta u pilanama. Pri tome se razlikuje između lomova kratkih vlakana i onih dugih vlakana, 342 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 117 <-- 117 --> PDF |
gdje se one prve označava kao krhke lomove a druge kao žilave. Pokazalo se, da se čvrstoća nije mogla ustanoviti na lomovima kratkih odnosno dugih vlakana mokre oblovine i rezane građe u njenom suhom stanju i da šumska oštećenja nisu utjecala na čvrstoću debala. Dakle, i tu su se pokazala strahovanja, nastala u praksi o eventualnom utjecaju oboljenja na čvrstoću, kao neosnovana. SEKUNDARNA OŠTEĆENJA Pored svojstava čvrstoće, ponašanje oblovine prema sekundarnim oštećenjima nakon obaranja, za vrijeme neizbježnog skladištenja u šumi, igra posebnu ulogu. Stoga se u ispitivanjima moralo ustanoviti, da li se promjena boje i truljenje uzrokovano npr. insektima u oboljelom drveću nakon obaranja brže razvijaju nego u zdravom. Na tom području postojala su strahovanja, naročito u pilanskoj industriji. Pokusi skladištenja na deblima zdravog i različito oboljelog drveća u uobičajenim šumskim uvjetima su donijeli slijedeće rezultate: 1. U drveću oboljelom do zaključno 3. stupnja oštećenja, dakle do najvišeg stupnja, neposredno nakon obaranja nije ustanovljeno sekundarno oštećenje koje bi se moglo objasniti novim šumskim oštećenjima. Promjena boje, kako u zdravom, tako i u oboljelom drveću mogla se je povezati samo s poznatim djelovanjem truleži, oštećenja kore, oštećenjima pri izvlačenju, itd. To vrijedi kako za zdravo tako i za bolesno drveće. 2. Pri uobičajenom skladištenju oblovine od drveća koje se činilo zdravim, i od drveća oštećenog od 1. do 3. stupnja oštećenja pokazalo se u ispitivanjima kroz dva vegetacijska razdoblja, na smrekama, borovima i bukvama, u ukupno 375 odrezaka oblovine, da nema nikakve razlike. Pri dugotrajnom skladištenju razumljivo je da se na mnogim odrescima oblovine pojavljuju sekundarna oštećenja. Ona se, međutim, ne pojavljuju jače na deblu oboljelog drveta nego na onom zdravog (1, 2, 3, 4, 13, 29, 38). Dakle, može se poći od činjenice, da se drvo iz sastojina oštećenih emisijama u skladištenju ne ponaša drugačije nego ono od zdravog drveća. Razumljivo je, da se jednake mjere predostrožnosti trebaju poduzeti, koje se preporučuju za zdravo drveće. To naročito vrijedi za brz odvoz i preradu drveta nakon sječe. ZAKLJUČAK 1. Teoretska razmišljanja uglavnom govore protiv uske veze između novijih šumskih oštećenja i kvalitete drveta. 2. Praktična ispitivanja u međusobno neovisnim institutima su dokazala na opsežnom materijalu raznih vrsta drveta i s različitih staništa, da je drvo od oboljelih stabala neograničeno upotrebljivo — kao i ono iz zdravih stabala. 3. Nova šumska oštećenja su s pravom potakla veliku zabrinutost. Kvalitet drveta iz drveća oboljelog u vezi s novijim oštećenjima šuma zaslužuje, međutim, puno povjerenje potrošača. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 118 <-- 118 --> PDF |
TECHNOLOGISCHE EIGENSCHAFTEN BESCHADIGTER BAUM E Zusammenfassung Das Waldsterben verursachte bei den Holzverbrauchcrn Zweifel um die Holzqualilat. Um die Zusammenhange zwischen dem Waldsterben und der Holzqualitat zu ermitteln, wurden weitgehende Untersuchungen durchgefiihrt. Untersucht wurden Holzanatomie und — chemie, Splintholzbreite, Wassergehalt und vorallem Harte bestiindigkeit. In keinem Fall wurden bedeutendere Unterschiede zwischen Holz, das vom Waldsterben betroffen ist, und dem Holz gesunder Baume festgestellt. In mehreren unabhangigen Untersuchungen an verschiedenen Institutionen wurde bewiesen, class das Holz erkrankter Baume einen unbefristeten Gebrauchswert hat, ebenso wie das Holz gesunder Baume. |