DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 425 (4/9) šum. list CXIII (1989) 329 MEĐUNARODNI ASPEKTI PROBLEMATIKE UMIRANJA ŠUMA* Petcr SCIIUTT** SAŽETAK: Primarni uzroci propadanja šuma su štetne tvari u znaku koje se od mjesta emitiranja prenose na velike daljine. Uz kemijske promjene djeluju na propadanje šuma abiotski i biolski faktori koji se mijenjaju prema mjestu i vremenu te oštećenju već načete šume. Razlikujemo kod toga primarne i sekundarne štete. Aerokemičari govore o 3.000 do 5.000 stranih tvari antropogenog porijekla u zraku koje djeluju na biljke pojedinačno ili u kombinaciji što do danas još nije istraženo. Ako ne želimo da šume propadnu potrebno je odmah radikalno reducirati sve zračne onečišćivače. Ključne riječi: Propadanje šuma, primarni i sekundarni uzroci sušenja šuma, zračni onečišćivači sinergizam, redukcija aeropolucija. Prije otprilike osam godina registrirali su stručnjaci dotada nepoznatu bolest šume, koja — barem u srednjoj Evropi — ljude čini nesigurnim, politiku i industriju dovodi u nedoumicu, a znanost stavlja pred nove probleme: umiranje šume ili, kako se službeno naziva, »nova šumska oštećenja«. Šume svih klimatskih područja nisu dakako nikada bile bez bolesti. Gljive, insekti i bakterije su se brinuli isto kao i oluje i šumski požari, da i u dobro njegovanim gospodarskim šumama dođe do šteta širokih razmjera. Mjehurasta hrđa na petoigličastim vrstama borova Sjeverne Amerike, potkornjak u smrekovim šumama srednje i istočne Evrope, epidemija Phytophthore u šumama Australije, su sve aktuelni primjeri. Dakle postoje naročiti razlozi što ova nova bolest kod laika i stručnjaka izaziva toliko nemira, bespomoćnosti i emocija. U stvarnosti odstupa ovaj sindrom potpuno od konvencionalnih biljnih bolesti: — jer se ne radi o bolesti pojedinih vrsta, već o šumi kao ekološkom sistemu koji je izgubio ravnotežu; — jer je taj sindrom široko rasprostranjen. U kratkom vremenu je zahvatio mnoge bjelogorične i crnogorične vrste. Uz to i ukrasno grmlje, * Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. ´´"´ Prof. dr. Petcr Schiitt, Forstwissenschalfliche, Fakultat, Miinchen |