DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 97     <-- 97 -->        PDF

IZLOŽBA »DRVO U TUROPOLJU«


POVODOM 12. SVJETSKOG KONGRESA ANTROPOLOŠKIH I ETNOLOŠKIH


ZNANOSTI U ZAGREBU


Poznato je da je našoj zemlji povjerena organizacija XVIII. svjetskog kongresa
IUFRO, koji je održan 1986. godine u Ljubljani. Među ostalim jedan od
ciljeva kongresa bio je ubrzanje i unapređenje šumarstva i prerade drva u Jugoslaviji
i informiranje svjetske znanstvene i stručne javnosti o dostignućima i značenju
tih djelatnosti u Jugoslaviji.


Prošle godine održan je u Zagrebu 12. svjetski kongres antropoloških i etnoloških
znanosti (12. ICAES, 24—31. 7. 1988). Kongres je imao zadaću da prikaže sveukupnost
ljudskog društva i kulture u najpotpunijem mogućem problemskom rasponu
i globalnom uvidu (Čubelić , 1988). Za učesnike kongresa bile su priređene
raznolike priredbe i izložbe. Tako je u organizaciji muzeja Turopolje Velika Gorica
postavljena izložba »Drvo u Turopolju«. Među donatorima ove izložbe bio je
i OOUR Uzgoj i zaštita šuma Šumskog gospodarstva Zagreb.


»Vrata od krča«. Gornja drvena ploča potječe iz 1779. godine gdje je urezan i
latinski tekst. Ostali dijelovi obnavljani su dva puta.


Plodna ravnica na desnoj obali Save od Zagreba prema Sisku zvala se u najsttarije
vrijeme Zagrebačko polje, da bi tek od 14. stoljeća došlo do naziva Turopolje.
To je ime dobila prema izumrlom govedu tur (Bos primigenius), koje je u
stadima živjelo u nepreglednim turopoljskim šumama.


U ovom kraju kulturni razvoj dosegao je značajan napredak zahvaljujući posebnom
položaju i pravima slobodne plemenite općine Turopolje. Za ovo potvrdu
dijelom dobivamo i na ovoj izložbi, te nakon upoznavanja sa ostalim sačuvanim
objektima u drvu (kuće, kurije, sakralni objekti i drugo). Dok je na području Vojne
krajine postojala zabrana gradnje kuća od drveta, ovdje su se kuće, gospodarske
zgrade, kao i sve što je okruživalo i pratilo čovjeka od rođenja do smrti, gradilo


191




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 98     <-- 98 -->        PDF

i radilo od drveta. Ovome se pridonijele i znatne površine pretežno hrastovih
šuma, koje su se prostirale sve do Plesa (danas aerodrom) i KuriLovca (danas dio
Velike Gorice). Prema H uz jak u (1969) seljaci su gradili male domove s jednom
sobom, ili veće zadružne kuće s jednom ili najviše dvije sobe, u kojima je
spavao veći broj ljudi. Imućniji ljudi gradili su velike i prostrane kurije. One su
bile također od hrastovih planjki ali većih razmjera. Danas je najbolje sačuvana
kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, koja je sagrađena 1806. godine, tj. u
vrijeme dolaska Francuza u Dubrovnik.


Izložene preslice, daščice za tkanje, fertušnice i silovanje


Tradicija gradnje u drvu (C v i t a n o v i ć) najdublje se ukorijenila u Turopolju,
području kojeg smatramo kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj.
U toj regiji se najveći broj drvenih kapela uspio i sačuvati što zbog tradicije,
a što zbog čvrstoće hrastovine od kojeg su kapelice građene. Tradicija gradnje
drvenih crkava produžila se sve do XX. stoljeća, te nije čudnovato da se najreprezentativniji
primjerak sakralne arhitekture kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
nalazi u Turopolju. Ne može se ustanoviti godina osnutka kapele, ali se pretpostavlja
da je to početak XVII. stoljeća.


Vratimo se na izložbu, gdje se može vidjeti okov s praslavenske vedrice pronađen
u slavenskom groblju u Velikoj Gorici iz 800-te godine, kojem je rekonstruiran
drveni dio od dužice. Posebna grupa predmeta je namještaj za koji je
karakteristično (La stric , 1988) da je uzdignut od tla, za razliku od juga naše
zemlje gdje je gotovo pri dnu. Najviše upotrebljavan predmet je škrinja a koristi
se za spremanje platna, rubenine, dokumenata ali i žita, a o namjeni zavisi i veličina
škrinje.


Predmeti od drva su vrlo lijepo ukrašavani kao preslice ili daščice za tkanje,
trijemovi i stubišta.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 99     <-- 99 -->        PDF

U skupini pomagala za obradu lana, konoplje i vune u pređu ističu se preslice.
Najčešće su se dobivale na dar od momka, brata, sina ili supruga i baš ta
uloga dara odlučan je faktor u njezinu ukrašavanju (Lastrić , 1988).


Dalje na ovoj izložbi vidimo alatke za obradu zemlje, pomagala za lov i ribolov,
za preradu grožđa u vino.


Uz obrađeno drvo postoje i pleteni predmeti od vrbovog ili ljeskovog pruća
ili tankih traka koje su dobivene tehnikom kalanja, a služili su za držanje i nošenje
raznih stvari.


Velika slika pokazuje »Vrata od krča«. To je jedinstveni spomenik kulture
koji se nalazi u šumi Turopoljski lug. Vrata nose značajke secesije a podignuta
su 1779. godine u spomen dovršenih radova na krčenju šume, kako bi se
dobile livade. Danas su na tim livadama guštici stari do 30 godina.


Ovi raznoliki predmeti od drva uz kulturno-povijesnu ulogu, ispunjavaju značajno
i našu likovnu kulturu. Vrsni turopoljski majstori s posebnim osjećajem za
ljepotu i proporcije, učinili su da mnoge građevine — drveni domovi, čardaci, kurije
ili drvene kapelice, s toliko jednostavnosti ljepote u sebi, postanu biser hrvatskog
graditeljstva i umjetnosti. Još jednom se moramo, po tko zna koji put, zapitati
kako se odnosimo prema spomeničkom blagu, koliko smo učinili da se drvno
graditeljstvo i svi ti drveni predmeti sačuvaju od propadanja. Puno toga je zauvijek
nestalo, propalo, otuđeno. Koliko smo učinili ili činimo da spomenička
baština Turopolja postane i svojina naše djece? (Matković-Mikulčić, 1988).


Na kraju postavljamo si pitanje, da li ovaj mali primjer donacije šumarstva
muzejsko etnološkoj organizaciji otvara mogućnost za širu akciju spašavanja
kulturno-historijskih predmeta od drva zajedničkom akcijom šumarstva, drvne
industrije i stručno-kulturnih organizacija.


Izložba je bila otvorena do kraja 1988. godine.


LITERATURA


C v i t a n o v i ć, B.: »Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, Dokumentacija građev


nih faza i slojevitosti slikarstva«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvat


ske, Zagreb 1976, broj 2—3, str. 163—190.
Čubelić , T.: »Čovjekovi izvori i granice«, Vjesnik, Zagreb, kolovoz 1988.
H uz jak, V.: »Drvno graditeljstvo Turopolja«, Muzej Turopolja Velika Gorica,


Zagreb 1969, str. 12.
H uz jak, V.: »Drvo u Turopolju«, Prospekt Muzeja Turopolje.
Lastrić , O.: Velika Gorica, Velika Gorica 1988.
Matković-Mikulčić , K.: »Drvo u tradicijskoj kulturi Turopolja«, Komunalni


vjesnik, Delegatsko glasilo stambeno komunalnih djelatnosti grada Zagreba,


broj 33, Zagreb 1988.


Mr. Mladen Stojković