DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZLOŽBA »DRVO U TUROPOLJU« POVODOM 12. SVJETSKOG KONGRESA ANTROPOLOŠKIH I ETNOLOŠKIH ZNANOSTI U ZAGREBU Poznato je da je našoj zemlji povjerena organizacija XVIII. svjetskog kongresa IUFRO, koji je održan 1986. godine u Ljubljani. Među ostalim jedan od ciljeva kongresa bio je ubrzanje i unapređenje šumarstva i prerade drva u Jugoslaviji i informiranje svjetske znanstvene i stručne javnosti o dostignućima i značenju tih djelatnosti u Jugoslaviji. Prošle godine održan je u Zagrebu 12. svjetski kongres antropoloških i etnoloških znanosti (12. ICAES, 24—31. 7. 1988). Kongres je imao zadaću da prikaže sveukupnost ljudskog društva i kulture u najpotpunijem mogućem problemskom rasponu i globalnom uvidu (Čubelić , 1988). Za učesnike kongresa bile su priređene raznolike priredbe i izložbe. Tako je u organizaciji muzeja Turopolje Velika Gorica postavljena izložba »Drvo u Turopolju«. Među donatorima ove izložbe bio je i OOUR Uzgoj i zaštita šuma Šumskog gospodarstva Zagreb. »Vrata od krča«. Gornja drvena ploča potječe iz 1779. godine gdje je urezan i latinski tekst. Ostali dijelovi obnavljani su dva puta. Plodna ravnica na desnoj obali Save od Zagreba prema Sisku zvala se u najsttarije vrijeme Zagrebačko polje, da bi tek od 14. stoljeća došlo do naziva Turopolje. To je ime dobila prema izumrlom govedu tur (Bos primigenius), koje je u stadima živjelo u nepreglednim turopoljskim šumama. U ovom kraju kulturni razvoj dosegao je značajan napredak zahvaljujući posebnom položaju i pravima slobodne plemenite općine Turopolje. Za ovo potvrdu dijelom dobivamo i na ovoj izložbi, te nakon upoznavanja sa ostalim sačuvanim objektima u drvu (kuće, kurije, sakralni objekti i drugo). Dok je na području Vojne krajine postojala zabrana gradnje kuća od drveta, ovdje su se kuće, gospodarske zgrade, kao i sve što je okruživalo i pratilo čovjeka od rođenja do smrti, gradilo 191 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 98 <-- 98 --> PDF |
i radilo od drveta. Ovome se pridonijele i znatne površine pretežno hrastovih šuma, koje su se prostirale sve do Plesa (danas aerodrom) i KuriLovca (danas dio Velike Gorice). Prema H uz jak u (1969) seljaci su gradili male domove s jednom sobom, ili veće zadružne kuće s jednom ili najviše dvije sobe, u kojima je spavao veći broj ljudi. Imućniji ljudi gradili su velike i prostrane kurije. One su bile također od hrastovih planjki ali većih razmjera. Danas je najbolje sačuvana kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, koja je sagrađena 1806. godine, tj. u vrijeme dolaska Francuza u Dubrovnik. Izložene preslice, daščice za tkanje, fertušnice i silovanje Tradicija gradnje u drvu (C v i t a n o v i ć) najdublje se ukorijenila u Turopolju, području kojeg smatramo kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj. U toj regiji se najveći broj drvenih kapela uspio i sačuvati što zbog tradicije, a što zbog čvrstoće hrastovine od kojeg su kapelice građene. Tradicija gradnje drvenih crkava produžila se sve do XX. stoljeća, te nije čudnovato da se najreprezentativniji primjerak sakralne arhitekture kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki nalazi u Turopolju. Ne može se ustanoviti godina osnutka kapele, ali se pretpostavlja da je to početak XVII. stoljeća. Vratimo se na izložbu, gdje se može vidjeti okov s praslavenske vedrice pronađen u slavenskom groblju u Velikoj Gorici iz 800-te godine, kojem je rekonstruiran drveni dio od dužice. Posebna grupa predmeta je namještaj za koji je karakteristično (La stric , 1988) da je uzdignut od tla, za razliku od juga naše zemlje gdje je gotovo pri dnu. Najviše upotrebljavan predmet je škrinja a koristi se za spremanje platna, rubenine, dokumenata ali i žita, a o namjeni zavisi i veličina škrinje. Predmeti od drva su vrlo lijepo ukrašavani kao preslice ili daščice za tkanje, trijemovi i stubišta. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 99 <-- 99 --> PDF |
U skupini pomagala za obradu lana, konoplje i vune u pređu ističu se preslice. Najčešće su se dobivale na dar od momka, brata, sina ili supruga i baš ta uloga dara odlučan je faktor u njezinu ukrašavanju (Lastrić , 1988). Dalje na ovoj izložbi vidimo alatke za obradu zemlje, pomagala za lov i ribolov, za preradu grožđa u vino. Uz obrađeno drvo postoje i pleteni predmeti od vrbovog ili ljeskovog pruća ili tankih traka koje su dobivene tehnikom kalanja, a služili su za držanje i nošenje raznih stvari. Velika slika pokazuje »Vrata od krča«. To je jedinstveni spomenik kulture koji se nalazi u šumi Turopoljski lug. Vrata nose značajke secesije a podignuta su 1779. godine u spomen dovršenih radova na krčenju šume, kako bi se dobile livade. Danas su na tim livadama guštici stari do 30 godina. Ovi raznoliki predmeti od drva uz kulturno-povijesnu ulogu, ispunjavaju značajno i našu likovnu kulturu. Vrsni turopoljski majstori s posebnim osjećajem za ljepotu i proporcije, učinili su da mnoge građevine — drveni domovi, čardaci, kurije ili drvene kapelice, s toliko jednostavnosti ljepote u sebi, postanu biser hrvatskog graditeljstva i umjetnosti. Još jednom se moramo, po tko zna koji put, zapitati kako se odnosimo prema spomeničkom blagu, koliko smo učinili da se drvno graditeljstvo i svi ti drveni predmeti sačuvaju od propadanja. Puno toga je zauvijek nestalo, propalo, otuđeno. Koliko smo učinili ili činimo da spomenička baština Turopolja postane i svojina naše djece? (Matković-Mikulčić, 1988). Na kraju postavljamo si pitanje, da li ovaj mali primjer donacije šumarstva muzejsko etnološkoj organizaciji otvara mogućnost za širu akciju spašavanja kulturno-historijskih predmeta od drva zajedničkom akcijom šumarstva, drvne industrije i stručno-kulturnih organizacija. Izložba je bila otvorena do kraja 1988. godine. LITERATURA C v i t a n o v i ć, B.: »Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, Dokumentacija građev nih faza i slojevitosti slikarstva«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvat ske, Zagreb 1976, broj 2—3, str. 163—190. Čubelić , T.: »Čovjekovi izvori i granice«, Vjesnik, Zagreb, kolovoz 1988. H uz jak, V.: »Drvno graditeljstvo Turopolja«, Muzej Turopolja Velika Gorica, Zagreb 1969, str. 12. H uz jak, V.: »Drvo u Turopolju«, Prospekt Muzeja Turopolje. Lastrić , O.: Velika Gorica, Velika Gorica 1988. Matković-Mikulčić , K.: »Drvo u tradicijskoj kulturi Turopolja«, Komunalni vjesnik, Delegatsko glasilo stambeno komunalnih djelatnosti grada Zagreba, broj 33, Zagreb 1988. Mr. Mladen Stojković |