DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem mišljenja, svijesti i prakse.« (4) Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje. Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na ispavnost vjerovanja. Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi. Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka, ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije. Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću kojeg se educiraju mladi naraštaji. Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni teizam«. »U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«. Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u nedogled.« (8) Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih rezultata. |