DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*:215.001 Sum. list CXII (1989) 101 STUPANJ RELIGIOZNE SVIJESTI ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU HRVATSKE Josip BISKUP* SAŽETAK. Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru longitudinalnih istraživanja socioloških fenomena u šumarstvu SR Hrvatske, istražuje — uz ostalo — i stupanj religiozne svijesti zaposlenih [u šumarstvu naše republike. Autor ovog članka analizirao je rezultate istraživanja i utvrdio da ne zavisi stupanj religiozne svijesti samo od »negativne ekonomske osnovice« nego i od drugih faktora među kojima na prvo mjesto stavlja stupanj obrazovanja populacije koja se istražuje. UVOD Religiju sociolozi obično definiraju kao jedan od najstarijih oblika društvene svijesti. »Religija je prvobitni oblik ideologije kao izopačene svijesti. Ljudi proizvode religiju, a nije bog stvorio čovjeka.« (5) Mar x kaže za religiju da je ona »opijum za narod« i da je religija svojevrsno otuđenje čovjeka koji se nije našao ili se već izgubio.« (9) »Religija je za Feuerbacha primarno i bitno otuđenje, a njeno prevladavanje znači, prema tome, bitnu promjenu biti čovjeka.« (1) Iako Feuerbach svodi religiju na antropološku osnovicu, Marx se s njime ne slaže u potpunosti, smatrajući da je ekonomsko otuđenje za čovjeka teže i da se religiozno otuđenje ne može ukinuti zabranom religije nego da će religija odumrijeti. Ovoj Marxovoj ekonomskoj kritici religije Engels pridodaje znanstvenu, smatrajući da će nauka potisnuti i zamijeniti religiju. »Osobito posle ogromnih uspeha prirodnih nauka u ovom veku, mi smo sve više u stanju da upoznamo, a time i savladamo i udaljenije prirodne posledice bar najobičnijih naših operacija u oblasti proizvodnje. I ukoliko se više bude dešavalo, utoliko će više i ljudi ne samo opet osećati, nego i znati svoje jedinstvo s prirodom, i utoliko će biti nemogućnija ona besmislena i protivprirodna predstava o nekoj suprotnosti između duha i materije, čoveka i prirode, duše i tela, koja se pojavila u Evropi posle propasti klasične antike i koja je u hrišćanstvu postigla svoj najviši razvitak.« (7) Međutim, B. Bošnja k kaže: »Iluzija je ako se misli da će jednoga dana religija sama po sebi odumrijeti. Pretpostavka za odumiranje religi * Prof, dr Josip Biskup, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šimunska c. 25. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem mišljenja, svijesti i prakse.« (4) Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje. Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na ispavnost vjerovanja. Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi. Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka, ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije. Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću kojeg se educiraju mladi naraštaji. Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni teizam«. »U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«. Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u nedogled.« (8) Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih rezultata. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 9 <-- 9 --> PDF |
UZORAK I METODE ISTRAŽIVANJA U istraživanju religioznog fenomena kod zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske koristili smo se stratificiranim uzorkom koji je obuhvatio 847 ispitanika ravnomjerno uzetih prema broju zaposlenih na području čitave republike. Prema kvalifikacionoj strukturi uzorak izgleda ovako: KV radnika — 284, SSS — 264, NKV radnika — 104, PKV radnika — 81, VSS — 52, NSS — 24, VKV — 21 i VŠS — 17. Istraživanje je obavljeno anketiranjem ispitanika putem znanstvenog upitnika prethodno verificiranog i sondiranog. Anketiranje su obavili studenti II godine šumarstva u toku 1987. godine. Oni su prethodno bili instruirani za obavljanje toga zadatka. Anketiranje je uspješno obavljeno uz pomoć i razumijevanje operative. Pri obradi podataka korištena je suradnja članova Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.* Obavljena je kompjuterska obrada podataka, a zatim provedena znanstvena analiza uz pomoć statističke metode. Korištena je faktorska i multivarijantna analiza. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Naša polazna hipoteza bila je da su obrazovaniji građani manje religiozni. Osim te hipoteze pošli smo i od slijedeće konstatacije: »Istini za volju mora se reći da ima generalizacija koje se već mogu smatrati naučnim zakonima: to da su mladi slabije ´religiozno muzikalni´ od starih, da su žene u prošeku više vezane za religiju i crkvu no muškarci, da su seljaci religiozniji od građana. ..« (11) Zanimalo nas je da li se gornje postavke odnose i na zaposlene u šumarstvu. Postavili smo, stoga, pitanje: »Ocijenite Vaš stav prema religiji: 1. Vjernik isam i redovito tjedno idem u crkvu 2. Vjernik sam i često idem u crkvu 3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu 4. Vjernik sam, ali ne idem u crkvu 5. Iako posjećujem vjerske obrede, u pogledu vjere sam neodlučan 6. Nisam vjernik iako posjećujem obrede 7. Obrede posjećujem ali sam neodlučan u pogledu vjere 8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede 9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje 10. Bez odgovora. Religijsku identifikaciju zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske pokušali smo provesti putem gornje skale nastojeći da ona bude komparabilna s rezultatima sličnih Istraživanja. S obzirom na mogućnost nijansiranja odgovora, ona je precizna, a odgovore je moguće i grupirati u tri skupine: a) vjernici, b) indiferentni i c) nevjernici. Ta mogućnost je važna stoga što postoji veliki broj varijacija, a skaliranje se preporuča sa tri ili pet varijacija. (10) * Suradnici su bili Željko Buzov i Ivan Rimac pa im izražavamo zahvalnost. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim « tabeliranjem i ukrštanjem podataka. »Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili opovrgli NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo kako izgleda tablica 1. Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj obrazovanja. Dobili smo da X´1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od 63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj povezanosti među varijablama značajan. Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV — radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu — znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS, VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i »vjernik je«, a ´samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«. Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena! Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su re ligiozni. Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika. Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompa riramo s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja na tom planu. Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo, također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova. »Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i 104 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 11 <-- 11 --> PDF |
105 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Komparativni pokazatelji stupnja religioznosti Slavonaca i šumara Tablica 2 1 2 3 4 8 9 o i upanj obrazovanja j* b % a % b % a % b % a % b % a "... b % a % b % 0—8 76 31 20 27 87 34 61 40 19 17 8 5 KV 4 30 5 60 30 48 14 34 17 28 10 19 SSS 7 30 4 13 19 13 11 23 23 41 19 48 VŠS + VKV 7 9 2 0 11 2 7 2 36 5 28 13 VSS 9 0 1 0 8 3 8 2 21 9 31 15 Oznake odgovora: 1. Vjernik sam i redovito Ijedno idem u crkvu 2. Vjernik sam i često idem u crkvu 3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu 4. Vjernik sam ali ne idem u crkvu 8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede 9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje a) odgovori ispitanika u Slavoniji i Baranji izraženi procentualno b) odgovori ispitanika zaposlenih u šumarstvu najviši stupnjevi školske spreme nisu spojivi s religioznošću, iako je to kod njih manjinska pojava.« (3) Međutim, ako kompariramo odgovore, onda je vidljivo da stav 1 zauzima 76% populacije Slavonije i Baranje koje je završilo najviše osmogodišnju školu, a samo 31% zaposlenih u šumarstvu su iz tog ranga ortodoksni vjernici. Naprotiv, veći stupanj religioznosti pokazuju kvalificirani radnici i zaposleni sa srednjom stručnom spremom u šumarstvu, skoro su podjednaki na razini VŠS + VKV. Zaposleni u šumarstvu sa VSS ne opredjeljuju se ni za prvi ni za drugi stav, a samo 3, odnosno 2% za treći i četvrti stav. Ali ni za 8. i 9. nije se mnogo opredijelilo šumara, odnosno njih je znatno manje nego u tom rangu Slavonaca i Baranjaca. Proizlazi da je većina šumara s VSS indiferentna prema religiji i vjerskim obredima, a oni u najnižem rangu su približno jednaki kad se radi o ateizmu, odnosno o stavu da su nevjernici. Dakle, naša_ hipoteza je i na širem planu potvrđena, tj. da postoji korelacija između stupnja obrazovanja i stupnja religioznosti. Ako bismo pokušali dati odgovor na pitanje otkud tolika razlika oko 1. stava najnižeg ranga, očito da bi nam odgovor mogla dati istraživanja koja povezuju naciju s religijom (6). Naime, rezultati pokazuju da su katolici vatreniji vjernici nego pripadnici drugih vjera, a budući da su zaposleni u šumarstvu u većem postotku pripadnici drugih nacija i religija (2) nego procentualno stanovnici Slavonije i Baranje, rezultat bi upravo zato mogao biti ovakav kako ga prikazuje tablica. U obradi rezultata istraživanja ukrstili smo, dalje, ekonomski status zaposlenih u šumarstvu sa stupnjem njihove religioznosti. Naime, imali smo 106 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 13 <-- 13 --> PDF |
na umu Marxov stav da postoji uska povezanost između stupnja ekonomskog razvoja i religioznosti. Ekonomski status utvrdili smo na temelju slijedećih ekonomskih dimenzija: — broj zaposlenih u domaćinstvu, — prosječni osobni dohodak, — posjedovanje zemlje, — veličina zemljišta, — posjedovanje stoke, — posjedovanje automobila i — posjedovanje traktora. Zatim, odredili smo pet rangova ekonomskog položaja zaposlenih u šumarstvu i to: Rang 1 = Visok položaj Rang 2 = Dobar položaj Rang 3 = Srednji položaj Rang 4 = Niži položaj Rang 5 = Nizak položaj. Pomoću kompjutora ukrstili smo rangove sa stavovima (1—10) i dobili tablicu 3. Iz podataka proizlazi da je X2 = 66,53, da je stupanj slobode SS = 36, P = 0,00145, Ti = 17 (34,0%), da je C = 0,26, a Ck = 0,29, što ukazuje da je stupanj povezanosti slab. Ako analiziramo tablicu, onda proizlazi da prema segmentu V postoji tendencija da ispitanici koji pripadaju Rangu 1 neće zauzimati stav 1, 6, 7, 8, 9, 10 (V = negativan). To, dalje, znači da ispitanici koji imaju ekonomski Visok položaj, neće se u principu izjašnjavati da su vjernici i da redovito tjedno idu u crkvu, zatim, neće se izjašnjavati »da nisu vjernici, iako posjećuju obrede«, ni »da obrede posjećuju, ali su neodlučni u pogledu vjere«. Neće se oni izjašnjavati niti da su nevjernici ili ateisti, što je suprotno Marxovom mišljenju. Ispitanici iz Ranga 2 neće zauzimati stav 3, 7, 8, 9, a to opet znači da ispitanici zaposleni u šumarstvu, koji ekonomski imaju Dobar položaj, nisu nevjernici ili ateisti jer se ne izjašnjavaju za stav 8 i 9, pa i to ide u prilog hipotezi da stupanj religioznosti ne ovisi o ekonomskom položju i da je korelacija Ck slaba (0,29). Iz tablice 3 vidi se da Rang 3, tj. ispitanici koji imaju »srednji polo žaj« u pravilu neće zauzimati stav 1, 2, 6 i 8. To znači da nisu ortodoksni vjernici (stav 1 i 2 prihvaća samo 4 ispitanika), a 37,8° () su nevjernici. Međutim, iznenađuje, i naglašeno ide u prilog našoj hipotezi da Rang 4, koji zauzima »niži ekonomski položaj« u šumarstvu SR Hrvatske, imaju V negativan u prvih 5 stavova, da se samo 9 ispitanika iz tog ranga izjašnjava kao neodlučan s nižim stupnjem religioznosti, a 52,4% izjašnjava se da su nevjernici, odnosno ateisti. Slično je i sa ispitanicima koje smo svrstali u Rang 5, tj. koji imaju »nizak ekonomski položaj«. I kod njih je V u prvih pet stavova negativan, što znači da će se malo ispitanika iz tog ranga izjasniti da su vjernici, a 40,8% se izjasnilo da su nevjernici odnosno ateisti. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 14 <-- 14 --> PDF |
108 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju. Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima, ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da´kle, kod nas je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to upravo obratan proces od onoga koji je očekivao Marx. U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,llD/») su članovi SK. Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji « nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički. Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni, ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni. Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4% ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm. Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike — oborena. Spomenimo još da je X-= 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71. U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu´ godine starosti i stupanj religioznosti, jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do 30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više. Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da je stupanj povezanosti među varijantama slab. X2 = 35.031. Stupanj slobode (SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena. ZAKLJUČAK Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske, utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza komunista, 17,3B/o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen mali broj žena sa nižim kvalifikacijama. Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna. Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Također smo potvrdili postavku da visok ekonomski status ne potstiče sam po sebi ateizam i da je kod nas, kao i u nekim razvijenim zemljama Zapada upravo obratno — da su religiozniji oni bogatiji. Godine starosti ne pokazuju statistički značajnu razliku. Iznenađuje dobiveni podatak da 14,4% članova SK ili su vjernici ili na ovaj ili onaj način sudjeluju u obredima i imaju vezu sa crkvom. Ako k tom postotku pribrojimo one (8,3%) koji se nisu izjasnili (?), proizlazi da 22,4´°/o članova SK u šumarstvu nije načisto s religijom. LITERATURA 1. Berlot , D. (1975): Djelokrug i domet Feuerbachove kritike religije, Marksistički centar, str. 41, Rijeka. 2. Biskup , J. (1984): Sociološka istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet, str. 27, Zagreb. 3. Borzan , T. (1985): Religioznost u Slavoniji i Baranji 1975—1984, Centar za idejno-teorijski rad, str. 16—17, Osijek. 4. Bošnjak , B. (1966): Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, str. 17, Zagreb. 5. Cvjetičanin , V. (1979): Marksistička teorija društva, Naprijed, (str. 17), Zagreb. 6. Dugandžija , N. (1986): Religija i nacija, str. 25, Stvarnost, Zagreb. 7. Engels , F. (1970): Dijalektika prirode, Kultura, str. 205, Beograd. 8. Marty , E. M. (1982): The Public Churc, America Academy of Arts and Sciences, str. 45, Boston. 9. Marx , K. (1972): Kritika Hegelove filozofije državnog prava, u Marx — Engels: Dela, tom 3, Prosveta, str. 150, Beograd. 10. Supek , R. (1984): Ispitivanje javnog mnijenja, SNL, str. 357, Zagreb. 11. Šušnjić , Đ. (1988): Znati i verovati, Kršćanska sadašnjost — Stvarnost, str. 46, Zagreb. Degree of Religious Consciousness of Forestry Employees in Croatia Summary Within the framework of the longitudinal sociological investigation in forestry the degree of religious consciousness of forestry employees was investigated. It was established that forestres were less religious than other society groyps in Croatia. More religious feeling was present in the materially better situated and greater number of atheists and non-beliveres was found among more educated individuals. It was also confirmed by using multi-variety analyses and other statistical methods, that no firm connection exists between the degree of religious feeling and the age of examinees: i.e. there is no statistically significant difference in this field. Of interest are data showing that nearly a fifth of League of Communist members have not entirely abandoned religion and celebration of religious events. |