DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 66     <-- 66 -->        PDF

4.
Ehrendorfer , F., 1973: Liste der Gefasspflanzen Mitteleuropas, 221, Gustav
Fischer, Verlag, Stuttgart.
5.
Giperborejski, B.; Marko vie, T., 1952: Dendrologija udžbenik za srednje
šumarske škole, 122, Svjetlost, Sarajevo.
6. Hire ,
D., 1904: Revizija hrvatske flore (Revisio florae croaticae), Rad JAZU,
knj. 159. Matem.-prir. razred 36, 153, Zagreb.
7.
H or vat, A., 1954: Prilog poznavanju plutnjaka (Quercus suber L.), Šumarski
list 1, 1—10, Zagreb.
8. J o v a n o v i ć,
B., 1967: Dendrologija sa osnovima fitocenologije, 383, Naučna
knjiga, Beograd.
9.
Jovanović , B., 1982: Dendrologija, III. dop. izd., 328, Univ. u Beogradu, Beograd.
10.
Jurdana , S., Novak , R., 1967: Crikvenica, in Medicinska enciklopedija 1,
744, JLZ, Zagreb.
11.
Kriissmann, G., 1958: Quercus x hispanica Lam., in Pareys Blumengartnerei,
2 Aufl., Band I, 517, Paul Parev, Berlin und Hamburg.
12. L o v r i ć, A.—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom
kršu, Šumarski list 3—4, 119—132, Zagreb.
13.
Maksić , B., 1963: Klima in Šum. enc. 2, 20—24, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
14.
M a t k o v i ć, P., 1977: Crnika, česmina — Quercus ilex L., Hortikultura 2—3,
126—136, Split.
15. Nejgebauer , V. et al., 1963: Pedološka karta Jugoslavije, in Šum. enc. 2,
Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
16.
O p p i t z, O., 1965: Novi Vinodolski, in Enc. Jug., 6, 331, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
17.
Piccioli , L., 1923: Selvicoltura, 126, 127, 270, UT-ET, Torino.
18.
Pucci , A., 1915: Dizionario generale di floricultura II, 1215, Ulrico Hoepli, Milano.
19. Rauš , Dj., 1981: Park Komrčar na Rabu, Hortikultura 3, 8, Zagreb.
20.
Rossi , Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja, Prir. istr. kralj. Jug., sv.
17, 77, JAZU, Zagreb.
21.
Simon ka i, L., 1909: Quercus adriatica Simk., in Magyar Botanikai Lapok
(Ungarische Botanische Blatter), VIII, 38—39, Budapest.
22.
Tr ina j s t i ć, I., 1987: Hrast plutnjak (Quercus suber L.) u flori Hrvatske,
in Zb. saž. priopć. trećeg kongresa biologa Hrvatske, 108, HBD, Zagreb.
23.
Vukićević , E., 1982: Dekorativna dendrologija, II. dop. izd., 284, Univ. u
Beogradu, Beograd.
Contributo alia col I iva/ione del cerro — sughera —


Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q suber, Q. x Hispanica Lam.)
sulle piantaggioni della riviera di Vinodol


Conclusione


Cerro — sughera e un albero semisempreverde molto maestoso coll´ interessante
seorza sugherosa. Nei parehi della nostra costa adriatica si trovano poehi
esemplari di questa quercia. Nella citta di Novi Vinodolski si coltiva un esemplare
che sopporta bene i fattori della elima e del terreno. Per ragione di sopra menzionati
fatti, il cerro-sughera merita d´essere piu coltivato nei parehi, giardini
e viali sulla regione di Vinodol.