DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U našoj literaturi postoje veoma oskudni podaci o njegovom uzgajanju na jadranskom primorju. Ma tko vic bilježi (1977, 2—3:134) suplutnjak kod autobusne stanice u Dubrovniku. Ra uš navodi (1981, 3:8) ovaj takson i za park Komrčar na Rabu. U Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzljaka nalazi se primjerak suplutnjaka. Dana 24. svibnja 1986. bio je visok oko 8 m, a prsni je promjer njegova debla iznosio 37 cm (bez pluta!). Naime, ovom su stablu neodgovorni pojedinci odrezali koru na visini od 72—135 cm od tla (si. 3). S obzirom da je debljina pluta na isječcima iznosila 3—5 cm, prsni promjer debla s korom iznosio bi oko 40—42 cm. Na naš poticaj, deblo ovog stabla zaštićeno je kasnije žičanom mrežom. Dana 7. svibnja 1988. ustanovili smo da se na isječku debla stvaraju svake godine novi slojevi pluta. U blizini suplutnjaka nalaze se dva stabla crnike i jedan hrast s plutastom korom visine oko 7,5 m i prsnog promjera 24 crn. Prema usmenom saopćenju dipl. ing. Marijana Štajduhara iz Crikvenice, ovaj je primjerak zajedno sa suplutnjakom nabavljen 1964. u rasadniku u Novoj Gorici. Prilikom naših kratkotrajnih obilazaka nismo na žalost bili u mogućnosti da ustanovimo padanje lišća s ovog stabla. Stoga ne možemo pouzdano tvrditi da li je taj primjerak plutnjak ili suplutnjak. RAZMNOŽAVANJE Suplutnjak se može razmnožiti sjetvom sjemena i cijepljenjem. Žirovi se spremaju stratificirani u grubom pijesku. Postupak održavanja je isti kao i za žirove drugih vrsta hrastova. Prema Pucci u (1915, 11:1215), kod cijepljenja se za podlogu upotrebljava crnika. Primjenjuju se ove vrste cijepljenja: klinasto cijepljenje, obično spajanje i englesko spajanje. Klinasto cijepljenje provodi se u proljeće, a obično i englesko spajanje u srpnju ili kolovozu. ZAKLJUČAK Suplutnjak — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q. suber, Q. x hispanica Lam.) je zbog svog debla pokrivenim slojem izbrazdanog pluta i poluzimzelene krošnje veoma interesantan s dekorativnog, botaničkog, edukativnog i turističkog stanovišta. U parkovima našeg Primorja nalazi se svega nekoliko primjeraka, među kojima se u Novom Vinodolskom kultivira jedno stablo. S obzirom da ovaj hrast dobro podnosi postojeće ekološke uvjete, potrebno ga je više proširiti u parkove i nasade Vinodolskog primorja. LITERATURA 1. Anić, M., 1946: Dendrologija, in Šafar, J.: Šumarski priručnik L, 506, PNZ, Zagreb. 2. Beguinot , A., 1931: Cerro, in Enciclopedia italiana IX, 819, Roma. 3. Bertović , S. ct al., 1963: Vegetacijska karta krša Jugoslavije, isječak sjeverozapadnog dijela, in Šum. enc. 2, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb. |