DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 331.021:630*323 šum. list CXIII (1989) 133 OVISNOST PREKIDA RADA O METODI RADA PRI SJECl I IZRADI DRVA* Vend VONDRA** SAŽETAK: U razdoblju 1971—1987. obavljena su istraživanjaosnovnih činilaca sječe i izrade drva u SR Hrvatskoj. Kronografijom je bilo snimljeno 5635 radniko-dana. Terenska istraživanja su obuhvatila većinu radnih i terenskih uvjeta rada. Suvremenim metodama analize dobiveni su mnogi korisni rezultati. Za računanje prosječnog čistog radnog vremena sastavljeni su diferencirani sistemi regresijskih modela. Vrijeme prekida rada analizirano je u ovisnosti o čistom vremenu na nivou radnog dana. Testiranjem proporcija prekid/čistovrijeme nije dokazana značajna razlika između individualnog rada i rada u dvočlanim grupama. Razlike u prekidima rada također nisu potvrđene između mjeseci u godini. Prekidi rada kreću se u rasponu od 30—43% od ukupnog vremena, ovisno o metodi rada. Radnici su izloženi štetnom utjecaju motorne pile iznad tolerantnih granica, osim kod izrade četinjača s ručnim karanjem. Što je niži stupanj izrade drvnih sortimenata u šumi, sjekači rade u nepovoljnijim ergonomskim uvjetima. Rezultati istraživanja fizičkog naprezanja putem mjerenja pulsa srca pri radu ukazuju da je i fizičko naprezanje iznad dozvoljenih granica. Budući da je nepropisna primjena osobnih zaštitnih sredstava pri radu, zdravlje radnika je i dalje ugroženo. U diskusiji o rezultatima istraživanja navedene su neke realne mogućnosti poboljšanja današnjeg stanja. Ključne riječi: Sječa i izrada drva; Studij vrumena; Prekidi rada. UVOD Za potrebe radnih organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj u razdoblju 1971—1987. istraživali smo osnovne činioce sječe i izrade drva. Dio rezultata tih istraživanja čine diferencirani sistemi regresijskih modela (jednadžbi) za računanje ukupnog radnog vremena (norma vremena) sječe i izrade drva (9, 10). * Referat na Međunarodnom simpoziju »Developments on Work Studies in Forestry« održanom u Solunu 1988. godine. ** Vencl Vondra, dipl. inž., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Sječu i izradu drva u šumama Hrvatske obavljaju radnici-sjekači motornim pilama lančanicama i ručnim alatom. Za sada, a vjerojatno još dosta dugo zadržat će se ta tehnologija. Dakle, radi se o sistemu čovjek — stroj — radni uvjeti. Cilj istraživanja bio je pronalaženje zakonitosti u tom sistemu. Pri tome se nastojalo uskladiti ergonomske, tehnološke i organizacijske zahtjeve s ekonomskim mogućnostima šumarstva u SR Hrvatskoj. Radnici-sjekači u Hrvatskoj uglavnom nisu bili obučeni u školi za šumske radnike. Većina tih radnika nemaju dovoljno znanja o racionalnom radu i odmaranju pri radu. Potrebno znanje i vještinu za rad stekli su na obaveznim tečajevima a kasnije sami uče raditi. Trajanje propisanog dnevnog radnog vremena iznosi osam sati. Radni dan počinje ulaskom na sječnu liniju a završava izlaskom iz sječne linije. Prijevoz radnika iz mjesta stanovanja na radilište odvija se autobusima ili kombibusima. Rezultati se temelje na nizu objašnjenih zakonitosti o međusobnom djelovanju činilaca u odvijanju i izvršavanju radnih operacija čistog (´produktivnog) radnog vremena. Vrijeme prekida rada je znatno teže (istraživati, jer ono ovisi o težini i složenosti radnih operacija čistog vremena, o radnom kapacitetu radnika, stručnosti i vještini radnika, pravilnom načinu odmaranja pri radu, (metodi rada, klimatskim uvjetima, štetnom utjecaju buke, vibracija i ispušnih plinova motorne pile, motiviranosti radnika za rad i drugim činiocima. Za ta istraživanja potrebna su značajna sredstva, kvalitetna i moderna oprema i tim istraživača specijalista za pojedina znanstvena područja. Međutim mi nismo sve navedene činioce istodobno istraživali. Već prilikom pripreme istraživanja pretpostavili smo da objektivne iznose trajanja prekida rada nećemo dobiti neposrednom vezom za predmet rada — stablo, nego da trebamo naći vezu između čistog vremena i prekida rada na razini radnog dana (smjene-dana). Put kojim smo došli do rezultata prikazat ćemo u ovom članku. METODA RADA Kronografijom smo snimili sječu i izradu drva u trajanju od 5635 radniko- dana. U nizinskim i brdskim jednodobnim šumama 3524, a u planinskim i brdskim prebornim šumama 2111 radniko-dana. U toku snimanja obuhvaćeno je 350 radnika (oko 5% svih radnika). Bilo je posječeno oko 62.000 stabala 15 vrsta drveća. Za terenski dio istraživanja razrađen je detaljan plan snimanja. Kriteriji za formiranje plana bili su: — ekološko-gospodarski tip šuma, — vrsta drveća, — metoda rada, — broj radnika u grupi (individualni rad ili dvočlane grupe s jednom motornom pilom), — terenski uvjeti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Razrađene su osnovne grupe istraživanja kombiniranjem tih uvjeta tako da se obuhvate sve potrebne kombinacije tih uvjeta. Detaljnim pisanim uputstvima (6, 7) i na tečajevima snimatelji su osposobljeni za terenska istraživanja. Radnici su odabrani po kriteriju reprezentativnih predstavnika cijele populacije radnika. Osnovne jedinice snimanja podataka bili su stablo i cijeli radni dan. Svi činioci i elementi rada na stablu evdenitrani su na obrazac za jedno stablo. Primijenjenu strukturu ukupnog radnog vremena prikazali smo na shemi 1. Shema 1 Struktura ukupnog radnog vremena Ukupno radno vrijeme (URV) Čisto vrijeme (CV) Prekidi rada (PR) Prijelaz do stabla Radne operacije na stablu Priprernno- zavtšno vrijeme Potrebni prekidi rada Nepotrebniprekidirada Slučajni gubici (PDS) (RAS) (PZV) (PPR) (NPR) (SG) Potrebni prekidi zbog radnika PPR1 Potrebni prekidi rada zbog sredstava PPR2 Potrebni prekidi rada ostali PPR3 URV = CV + PR; CV =: PDS + RAS; PR = PZV + PPR NPR + SG PPR = PPR1 + PPR2 + PPR3 Mjerenje naprezanja radnika putem pulsa/min obavili smo 1983. i 1984. godine. Metoda mjerenja opisana je u članku (8). Rezultate tih mjerenja koristili smo za kontrolu stvarnog naprezanja radnika s dozvoljenim naprezanjima. Ukupno projektirano radno vrijeme — norma vremena (URVP) sastoji se od: URVP = PDS + RAS + PRP pri čemu se projektirani prekidi rada (PRP) sastoje od PZV i PPR (PPR1 + PPR2 + PPR3). U daljnjem obrazlaganju postupka koristit ćemo skraćenice. OBRADA PODATAKA I ANALIZA REZULTATA Sve snimljene podatke obrađivali smo pomoću kompjutera. Za obradu i analizu rezultata koristili smo matematičke i statističke metode, analizu i sintezu te generalizaciju. Prvo smo analizirali zakonitosti djelovanja činioca rada u čistom vremenu. Od planom diskriminiranih 253 grupa po kombinacijama uvjeta a |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nalizama smo dokazali da je moguće izvršiti spajanje dijela grupa. Preostalo je 112 grupa kombinacija uvjeta. Iz prestrukturiranih podataka daljnjim analizama regresijskih modela za utvrđivanje čistog vremena (PDS, RAS). Snimljene prekide rada (PR) prije analize umanjili smo za iznose NPR i SG jer su oni po svom sadržaju nepotrebni ili slučajni pa ih u strukturu URVP ne treba uključivati. Ta su vremena u ukupnom snimljenom radnom vremenu iznosila 4,24" <>. U daljnjoj analizi smo za preostalih 112 grupa uvjeta međusobno usporedili proporcije PRP/CV. Raspon proporcija među grupama kretao se od 31 do 93%. Uzrok raspona tih proporcija pripisali smo utjecaju metoda rada. Snimanjem su obuhvaćene slijedeće metode rada: Lis tace: Ml — izrada tehničke oblovine i prostornog drva od 1 m (istraživanja u jednodobnim šumama odnosila su se samo na tu metodu ra da). M2 — izrada oblovine različitih dužina -i prostornog drva od 1 om. M3 — izrada oblovine »različitih dužina i višemetarskog prostornog drva Četinjače: M4 — izrada ručno karane oblovine različitih dužina i celuloznog drva od 1 m, M5 — izrada neokorane oblovine različitih dužina i celuloznog drva od 1 m, M6 — izrada ručno korane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog drva, M7 — izrada neokorane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog drva. Navedene metode i broj radnika bili su kriteriji daljnjeg grupiranja podataka. Za sve grupe međusobno testom i ocjenom razlike proporcija PRP/CV utvrdili smo da ne postoji signifikantna razlika PRP između individualnog rada i dvočlanih grupa radnika. Razlika nije potvrđena niti među metodama M3, M5 i M7 i među metodama M4 ,i M6. Snimljena vremena preostalih grupa metoda, za koje je razlika dokazana, prikazujemo u tablici 1. Da bi ispitali postoji li potreba za diskriminiranjem PRP po sezonama rada izvršili smo daljnju analizu. Testirali smo proporcije PRP/CV po mjesecima sa proporcijama suma svake grupe. Signifikantnu razliku potvrdili smo samo kod Ml az mjesec maj. U svim ostalim slučajevima ta razlika nije potvrđena. Veličine uzoraka po mjesecima unutar grupa bile su različite. To je posljedica za naše uvjete još uvijek izraženog sezonskog karaktera rada. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Struktura snimljenog radnog vremena Tablica 1 Metoda PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV Ukupno rada radniko-dani (8 sati) Ml 181 597 217 28 1023 2336 3359 M2 64 150 64 17 295 566 861 M4, M6 44 125 37 10 216 499 715 M3, M5, M7 46 98 44 13 201 258 459 Zajedno 335 970 362 68 1735 3659 5394 Za primjenu u praksi preporučili smo godišnje prosjeke dobivenih iz podataka prikazanih u tablici 1. Učešće PRP u ukupnom radnom vremenu (URVP) prikazali smo u tablici 2. Postotno učešće grupa vremena u ukupnom vremenu Tablica 2 Metoda PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV URVP rada % od URVP Ml 5,39 17,77 6,46 0,83 30,45 69,55 100 M2 7,43 17,42 7,43 1,98 34,26 65,74 100 M4, M6 6,15 17,48 5,17 1,40 30,20 69,80 100 M3, M5, M7 10,02 21,35 9,59 2,83 43,79 56,21 100 Računanje ukupnog radnog vremena vrši se za osnovnu sječou cjelinu na bazi podataka mjerenih na terenu (prsni promjeri stabala i površine sječnih linija) uz primjenu odgovarajućeg regresijskog modela za računanje RAS i PDS. Tim vremenima dodaje se PRP u % od CV (RAS + PDS). Postotke PRP od CV prikazali smo u tablici 3. Za veće cjeline sumiraju su veličine izračunate na nivou sječne linije. Postotno učešće PRP od čistog vremena Tablica 3 Metoda PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV rada % od CV Ml 7,75 25,56 9,29 1,20 43,80 100 M2 11,31 26,50 11,31 3,00 52,12 100 M4, M6 8,82 25,05 7,41 2,00 43,28 100 M3, M5, M7 17,83 37,98 17,05 5,04 77,900 100 URVP (PDS + RAS) (1 + p); p PRP za aktualnu metodu |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ANALIZA STRUKTURE RADNOG DANA U Jugoslaviji je zakonom propisano trajanje radnog dana od 7 sati dnevno. Međutim tjednim rasporedom radnog vremena šumsko poduzeće utvrdilo je osam satne radne dane i slobodna dva dana za vikend. Pomoću dobivenih rezultata izračunali smo apsolutne iznose po grupama radnog vremena u radnom danu (8 sati). Projektirana struktura URVP radnog dana Tablica 4 ]Potrebni prekidi rada Čisto vriji ;me Metoda projektirani Ukupno rada RA1 RA2 PDS PZV PPR1 PPR2 PPR3 minute/danu Mi 218 108 8 26 85 31 4 480 IVI 2 205 101 10 36 84 35 9 480 M4, M6 104 222 8 30 84 25 7 480 M3, M5, M7 210 40 20 48 102 46 14 480 RA1 — trajanje radnih operacija na stablu s motornom pilom RA2 — trajanje radnih operacija na stablu bez korišćenja pile Na osnovi podataka iz tablice 4 možemo konstatirati da su radnici više nego je dopušteno izloženi štetnim utjecajima motorne pile, osim ako rade metodama M4 i M6. Ima li se u vidu još i činjenica da naši radnici manjkavo koriste osobna zaštitna sredstva taj rad postaje opasan za zdravlje. Niži stupanj izrade sortimenata u šumi dovodi radnike sjekače, uz zadržavanje smjene FIZIČKO NAPREZANJE RADNIKA S obzirom da smo istraživali fizičko naprezanje radnika putem mjerenja pulsa/min prikazat ćemo kolika su ta naprezanja po metodama rada. Istraživanjem naprezanja nismo utvrdili signifikantnu razliku naprezanja radnika pri izvršavanju operacija CV u ovisnosti o prsnom promjeru stabla, o danima u tjednu, o metodama rada za iste radne aktivnosti. Razlika u naprezanju ne postoji ni kod prekida rada. Korišćenjem podataka iz tablice 5 izračunali smo prosječno naprezanje radnika u radnom danu po grupama metoda rada. (Tabl. 6.). Ako pretpostvimo da puls/min u mirovanju iznosi približno 70 otkucaja, a gornja dopuštena granica u radnom danu iznosi 30, odnosno 40 otkucaja iznad pulsa u mirovanju, prema autorima (4, 5), prosječna dnevna naprezanja naših radnika su veća. Iz višegodišnjih praćenja i analiza proizvodnosti rada zapazili smo da velik broj radnika trajno prebacuje planirani radni učinak. Redovito su to |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Naprezanje radnika pri sječi i izradi drva Tablica 5 Vrsta vremena Puls/mi Raspon n Prosjek Standardna devijacija Veličina uzorka min Prijelaz do stabla — nizinske šume 101—118 109 4 1034 — planinske šume 106—138 122 8 681 Radne aktivnosti na stablu 115—133 124 5 20523 PZV 86—130 108 11 1957 PPR1 77—105 91 7 8470 PPR2 93—121 107 7 2336 PPR3 90—128 109 9 542 Prekidi rada (PRP 80—112 96 8 13305 Prosječno naprezanje radnika po radnom danu Tablica 6. Metode Puls/min Ml 116 M2 115 M4, M6 116 M3, M5, M7 113 radnici koji žele znatno veću zaradu. Bez sumnje da oni rade u nepovoljnijem radnom režimu od onog prikazanog u tablici 5. Brigu o trajnoj radnoj sposobnosti i očuvanju zdravlja očito zanemaruju. Za očekivati je da ćemo i ubuduće imati velik broj sjekača — invalida rada. DISKUSIJA Rezultati višegodišnjih istraživanja sječe i izrade drva daju nam stvarno stanje u šumarstvu SR Hrvatske. Zdravlje radnikansjekača nije dovoljno zaštićeno bez obzira na metodu rada. Uobičajeni naziv tehnička norma vremena trebalo bi promijeniti u prosječno radno vrijeme. Norma vremena po definiciji podrazumijeva ergonomski usklađene odnose u sistemu čovjek — stroj — radni uvjeti. Sadašnje ekonomske mogućnosti šumarstva ne dozvoljavaju smanjenje postignutog nivoa proizvodnosti rada. Postizanje povoljnijeg ergonomskog položaja radnika skraćenjem produktivnog vremena u radnom danu nije realno. Dodatno i trajno učenje pravilnom radu poboljšalo bi nepovoljno stanje. Napredak bi se postigao vremenskim povezivanjem sječe i izrade s privla |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 46 <-- 46 --> PDF |
čenjem i prijevozom drva. U toku istog dana radnici bi mijenjali radna mjesta što bi zbog različitog karaktera naprezanja ublažilo opasnost od oboljenja. LITERATURA 1. XVIII IUFRO World Congress, (1986): Proceedings of Division 3, Ljubljana. 2. FAO/ILO/IUFRO (1983): Ergonomics aplied to Forestry. Proceedings of the International Seminar, Wienna and Ossiach (Austria). 3. Hadživuković , S. (1973): Statistički metodi, Univerzitet Novi Sad. 4. Lipoglavšek , M. (1979): Ergonomija, Biotehniška fakulteta Ljubljana. 5. Ronav , E. (1982): Technologia vyroby a zhodnatenie bukoveho dreva, VŠLD Zvolen. 6. Tomanić , S. (1971): Normiranje rada pri sječi i izradi drva. Šumarski fakultet Zagreb. 7. Tomanić , S. (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim šumama. Šumarski fakultet Zagreb. 8. Tomanić, S., M a j n a r i ć, M. (1983): The Straining of Workers at Cutting and Primary Conversion of Wood. FAO/ECE/ILO. Seminar on Ergonomics applied to Forestry. Wienna. 9. Tomanić, S., H i t r e c, V., V o n d r a, V. (1978): Sistem za određivanje radnog vremena sječe i izrade drva, Šumarski fakultet Zagreb. 10. Šumarski fakultet Zagreb — Kompletna dokumentacija o istraživanju činilaca sječe i izrade drva (izvorni terenski podaci, datoteke podataka, rezultati) iz razdoblja 1971—1987. Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary Wood Conversion S u m m a r y The research on the basic factors at cutting and primary wood conversion in Croatia was carried out between 1971 and 1987. A time study was made on 5635 workers/days. The field survey encompassed most of the efficient and field conditions. By means of modern analysis methods, many useful results have been achieved. Discriminated systems of regression model were elaborated lor calculation of the average effective time. Delay time was analysed in accordance with the effective time on the level of a working day. By testing the delay time/effective time proportion, no significant difference between the individual work and two-worker-crew work was stated. The differences among the delay times have not been stated as related to the months o the year either. The delay times range between 40—43"0 out of the total time depending on the work method. The workers are exposed to the harmful influence of the chain-saw above the toleration limits, exept for manual barking of conifers. The lower level of wood assortment converted in the forest, the more impropriate are the ergonomic conditions of the workers. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 47 <-- 47 --> PDF |
The results of investigated physical strain by measuring the heart rate during the work point out that physical strain is also exceeding the allowed limits. Since the incorrect application of personal protection at work is common, the health of the workers is still at stake. Some possibilities of improving the present situation were mentioned in the discussion on the research results. Kay words: Cutting study; time study; delay time. TRAGOM NOVINSKIH VIJESTI NA LISTI DRVOSJEČA Pod gornjim naslovom zagrebački dnevnik »Vjesnik« od 29. III. donosi i ovu vijest: »Prema podacima Uprave društvenih prihoda Skupštine općine Delnice, najveći čisti prihod za prošlu godinu, tj. 1988, 31 milijun 700.000 dinara, prijavio je jedan šumski radnik sjekač. Na drugom mjestu nalazi se također sjekač s prihodom od oko 24 milijuna, dok je treći po veličini prihod jedne kompozitorke...« Na prijavu godišnjeg ukupnog prihoda obavezne su osobe, ako taj premašuje iznos od milijuna dinara. Na višak, uz odbitak eventualnih olakšica, plaća se porez po progresivnoj stopi, što može osjetnije umanjiti čisti prihod. Ne podcjenjujući njihovu vještinu i marljivost treba se upitati, nije u toj zaradi uložen i nepovratni dio njihovog zdravlja koji će im kasnije zagorčiti život kao posljedica prekomjernog opterećenja motornom pilom? O. P. |