DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*68:681.14 šum. list CXIII (1989) 119 RAZVOJ INFORMACIJSKOG SISTEMA U ŠUMARSTVU* Simeun TOMANIĆ, Ninoslav NOVAK** SAŽETAK: U radu su obrađene karakteristike informacijskogsistema (IS) šumarstva i njegova struktura, metode razvoja IS u šumarstvu, te efekti razvoja tog sistema. Karakteristike IS šumarstva i oblici njegova korištenja ovise o dostignućima informatičkih znanosti i njihovoj primjeni u šumarstvu, te o prirodnim zakonitostima šumarstva. Prostorna i vremenska distribucija proizvodnih i poslovnih događaja, nastanka i obrade informacija, uvjetuju specifične oblike razvoja IS u šumarstvu. Razvoj IS šumarstva neopravdano kasni u odnosu na ostale djelatnosti. To je opća pojava u većini zemalja. Uzroci zaostajanja su relativno manje informatičko obrazovanje zaposlenih u šumarstvu i otpori novostima zbog inertnosti. Organizirani razvoj IS šumarstva je kompleksan i dugotrajan posao. U torn razvoju potrebno je angažirati profesionalne informatičare i šumarske stručnjake koji su neposredni korisnici togsistema. Za razvoj IS šumarstva treba izraditi idejni i izvedbeni projekt. Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci poslai izvori financijskih sredstava trebaju biti dobro definirani, realni i usklađeni s potrebama šumarstva. Pri razvoju IS šumarstva moguće je primijeniti centraliziranu i distribuiranu obradu podataka i informacija. Integritet IS šumarstva postiže se standardiziranim bazama podataka, hardwerskom mrežom i programskompodrškom. Efekti korištenja razvijenih IS šumarstva su direktni i indirektni, mjerljivi i nemjerljivi. Najznačajniji direktni mjerljivi efekti su smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja, povećanjestupnja raspoloživih informacija i njihova kvaliteta, veće su mogućnosti predviđanja i planiranja procesa u šumarstvu, te njihovareguliranja. Ključne riječi: Organizacija, informatika, razvoj. UVOD Prihvaćanje razvoja i korištenje suvremenih informacijskih tehnologija jedan je od najznačajnijih problema s kojim se šumarstvo susreće u po sljednjih dvadeset godina. * Uvodni referat na Međunarodnom simpozijumu »Dostignuća sistema planiranja i kontrole šumskih radova« održanom u Edinburgu 1988. godine. * Prof. dr. Simeun Tomanić, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25 Ninoslav Novak, dipl. inž., Slavonska šuma, Vinkovci 119 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Uvjeti i pretpostavke za efikasno korištenje informatike u smislu postojanja integralnog informacijskog sustava, proizvodnje, poslovanja i rukovođenja podržanog automatskom obradom podataka, velikim dijelom su pod utjecajem unutrašnjih odnosa šumarske struke. Taj oblik kontrole nad razvojem informatike od potpunog negiranja bilo kakvog pozitivnog utjecaja informatike, pa do omogućavanja efikasnog razvoja distribuirane obrade podataka u posljednjih dvadeset godina predmet je razmatranja u ovom radu. Središnji dio naše pažnje bit će posvećen razvoju informatike u šumarskoj radnoj organizaciji u kojoj je šuma i šumsko zemljište opće društvena svojina. U njoj se direktnim, sporednim a naročito općim koristima od šuma poklanja velika pažnja. U ovom radu obradit će se razvoj informatike u šumarstvu u pogledu organizacione, kadrovske i strojne komponente. Takav pristup obradi teme ima svoje dobre i loše strane. Dobre su te što se o svakom aspektu rasprave mogu dati osnovne značajke i pruža se mogućnost naglašavanja onog što osigurava detaljnije pomake u ukupnom razvoju šumarske struke putem korištenja informatike na bilo koji od mogućih načina. Loše strane takvog izbora su različite i mnogobrojne, jer se ne bavimo ostalim aspektima uvođenja informatike. To je u prvom redu opće društvena klima i jedan dio posebnih pitanja vezano za informatičku pismenost stručnog — rukovodnog kadra u šumarskoj radnoj organizaciji, još od samih početaka razvoja informatike. Ovaj rad nastoji dati samo globalan pregled razvoja i primjene informatike korištenjem vlastitog znanja metodom projektiranja u distribuiranom načinu obrade podataka na šumskogospodarskom području od 250.000 ha, gdje se nalaze vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i graba. 1. UVOĐENJE INFORMATIKE U ŠUMARSKE DJELATNOSTI 1.1 Metoda projektiranja informacijskog sistema Potreba korištenja informatike u smislu zamjene ručnog rada automatiziranom, strojnom, obradom podataka kod rutinskih kancelarijskih poslova, pojavila se u ovoj djelatnosti relativno kasno u odnosu na ostale sektore privrede, odnosno na mogućnosti raspoložive kompjutorske opreme. Uzroci su mnogobrojni. Neke smo istraživali, a neke samo naslućujemo. Prvenstveno je to posljedica tradicionalističkog i zatvorenog ponašanja u šumarskoj struci vezano za nedovoljnu spremnost rukovodećeg kadra kod usvajanja đ korištenja novih znanja i vještina. Naravno da su u takvim uvjetima za početak primjene informatike nužne uobičajene metode razvoja. To znači da se postojeća ograničenja moraju prevladati taktičkim metodama, koje u startu daju atraktivna rješenja u glavnim djelatnostima struke, a kratkom vremenu i potpuno točno supstituiraju veliki broj rutinskih operacija upravo onog stručnog osoblja koje bi po logici stvari moralo najviše zastupati i podržavati takav informatički razvoj. Kada se na tim principima stvore preduvjeti ravnopravnog dijaloga informatičkih profesionalaca i ostalih stručnih radnika u proizvodnom i po 120 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 27 <-- 27 --> PDF |
slovnom procesu omogućeno je organizirano sustavno i planski razvijati, nekom od poznatih metoda, generalni informacijski sistem u šumarstvu. Prethodno samo po sebi govori da takav pristup razvoja inicijalno treba nositi mala grupa entuzijasta ili pojedinac. Savladavajući vlastita ograničenja, a još više zaobilazeći otpore okruženja, izrađujući i omogućavajući početne informatičke rezultate na određen način, oni se kvalificiraju da samostalno, ili sa pridobijanjem rukovoditelja mogu doći u poziciju, predlaganja i izrade polazne dokumentacije za razvoj i izradu idejnog pro jekta informacijskog sistema podržanog automatskom obradom podataka. U takvim uvjetima razvoj informatike mora na samom početku u potpunosti zadovoljavati uvjete projektnog zadatka. Zadatak je kompleksan i dugoročan. Ciljevi projekta moraju biti dobro definirani, realni, usaglasem sa ostalim ciljevima šumarstva ili iz njih indirektno proizlaziti. Pri tom valja osigurati rad na višim razinama apstrakcije. Ciljevi moraju biti razumljivi, svima poznati. Naročito je važno da su što potpunije kvantificirani. Ciljevi koji se ne mogu u nekoj jedinica mjere pokazati vjerojatno su apstraktni i teško ih realiziramo. 1.2. Funkcionalne i operativne karakteristike informacijskog sistema Prema definiciji informacijskog sistema, to je sistem informacijskih i ko-finformacijskih procesa (Graf. 1). Pod informacijskim procesima podrazumijevamo sve pojavne oblike, in formacijskih transformacija. Tu spadaju stvaranje, obrada, prijenos, pohra njivanje i upotreba informacije. Osnovna karakteristika svake od ovih trans formacija je algoritamsko transformiranje i povezivanje izlazne informacije sa ulaznim podacima i informacijama. OBRADA »NMWMACIJA / / \: V´. / N. y y [OBRADA DODATKIH INFORMACIJA] y / INFORMACIJSKI SISTEM GRAF. 1 Karakteristike informacijskog sistema |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ko-informacijski procesi omogućavaju odvijanje informacijskih procesa u realnom svijetu, a odnose se prvenstveno na materijalne procese, energetske procese, kadrovske procese, gospodarske procese, organizacijske procese, financijske procese, biološke procese, tehnološke procese, vremenske procese, prostorne procese, klimatske procese itd. Radi značajnog broja kojinformacijskih faktora obično za informacijski sistem u šumarstvu kažemo da je kompleksan. Kompleksnost tog sistema naročito je značajna u interakciji između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva šumarstva. To se naročito odnosi na cjelokupno područje planiranja sa različitim utjecajem ekologije i koristi od šuma koje se teško definiraju uobičajenim ekonomskim faktorima. Oblici korištenja informacijskog sistema u šumarstvu usko su povezani sa prirodnim zakonitostima ove djelatnosti. Ti oblici posebno su interesantni za korisnike na različitim razinama rukovođenja s obzirom na prostornu i vremensku distribuiranost proizvodnih i poslovnih događaja. Neformalni prikaz shema ovakvog tradicionalnog gledanja na stvari uprošćeno je prikazano na graf. 2. GRAF. 2 Prirodni zakoni i informacijski sistem šumarstva Razumljivo je i lako vidljivo, da vrijeme ovakvoj shemi daje još jednu vrlo bitnu dimenziju, ako sistem obogatima sa strategijom, taktikom, operativom i rutinom (Graf. 3) koje podrazumijevamo kao sistemski povezane elemente ulaza, obrade i izlaza. Kao i svaki biološki sistem, informacijski sistem u šumarstvu definira veze između elemenata na razini biologije stohastičkim veličinama, a kompleksnost ukupnog sistema se višekratno povećava postojanjem funkcionalne segmentacije na ulazu, obradi i izlazu. U svakom elementu sistema i na svakoj njegovoj razini (Graf. 4) to znači, da je granica između šumarstva kao djelatnosti i okruženja jasno definirana, ali i da je za moderno poimanje općih koristi od šuma često vrlo nedefinirana (amorf |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 29 <-- 29 --> PDF |
GRAF. 3 Složenost informacijskog sistema šumarstva GRAF. 4 Dinamika informacijskog sistema šumarstva na) i vjerojatno u globalnim okvirima obuhvaća i cijelu našu planetu. Sigurno je danas jedino da upravljanje i kontrola nad tako velikim i kompleksnim sistemima ne može biti uspješna bez dimenzioniranog informacijskog sistema u funkciji informacijskih i ko-informacijskih procesa. 2. DIJELOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA Među ciljevima informacijskog sistema šumarstva naročito se ističu oni iz grupe proizvodnje, prometa i upravljanja u šumarstvu: — povećanje proizvodnje — smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja — povećanje prihoda — bolja mehanizacija rada — opće poboljšanje informiranosti. Radi efikasnog ostvarivanja postavljenih ciljeva i funkcionalnosti, informacijski podsistemi projektiraju se autonomno za svaki poslovni i pro |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 30 <-- 30 --> PDF |
izvodni sistem, uvažavajući posebnosti u smislu načina obavljanja poslova i zadataka na kompjutorskoj opremi. Primjenjuju se slijedeće orgnizacije obrade podataka: — centralizirana obrada podataka, — decentralizirana obrada podataka, — distribuirana obrada podataka. Razvijenost šumskog poduzeća i tehničke karakteristike kompjutorske opreme uvjetuju, pored organizacijskog nivoa i lokalnog zahtjeva, način obrade podataka. Vrlo važno je osigurati mogućnost direktnog komuniciranja računarske opreme međusobno lokalno ili udaljeno. Integritet podsistema u proizvodnom i poslovnom području rješava se dizajniranjem i kreiranjem banke podataka, koja se sastoji od proizvodne i poslovne baze podataka. Radi potreba šumarskih radova jedan dio obrade podataka i informacija mora se obavljati u realnom vremenu. Taj zahtjev predstavlja poseban izazov pred projektni tim informacijskog sistema. I pored obrade podataka na mjestu i u vrijeme nastanka promatranog događaja, troškovi eksploatacije opreme i komunikacijskih kanala moraju se minimalizirati. Zadovoljavanje informatičkih potreba šumarstva omogućava se sa slijedećim informacijskim podsistemima i njihovim nižim jedinicama: — podsistemi upravljanja u šumarstvu — podsistemi resursa u šumarstvu — podsistemi šumarske proizvodnje — podsistem trgovine i prometa šumskim proizvodima — podsistemi istraživanja u šumarstvu — podsistemi obrazovanja za potrebe šumarstva — podsistemi stručne literature i drugih izvora informacija. 3. EFEKTI KORIŠTENJA KOMPJUTERIZIRANOG SUSTAVA Iznošenje i obrazlaganje direktnih i indirektnih koristi, odnosno djelotvornosti informatike, mora počivati prije svega na zadovoljavanju i realnom osiguranju nekih pretpostavki koje smo u uvodu naveli. No, te pretpostavke ne osigurava informatika sama i samostalno. To je uloga rukovodnih struktura. Uobičajeno je da se gospodarski efekti korištenja informatike dijele na mjerljive i nemjerljive. I jedni i drugi efekti mogu biti direktni i indirektni. U uvjetima poslovanja uvriježeno je shvaćanje koje pod mjerljivim stranama djelotvornosti informatike smatraju samo one čiji je financijski ekvivalent evidentan. Ovdje namjeravamo svrstati i opisati one koristi informatike koje jednostavno možemo egzaktno izraziti. U svakom slučaju subjektivnost kod ovakvog pristupa teško je zaobići, pogotovo što se za područje šumarstva takva ispitivanja nisu sustavno obavljala. Međutim, mislim da je trenu |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
tak i mjesto za dogovor uspostavljanja jedinstva metoda i ciljeva budućeg istraživanja na ovom području. Navest ćemo tri skupine pokazatelja poslovanja radne organizacije koje općim korištenjem informatike možemo u šumarstvu unaprijediti. 3.1. Mjerljivo smanjivanje troškova proizvodnje i poslovanja Ovdje prije svega mislimo na uštede kod troškova ljudskog rada i materijalnih troškova. Ove efekte najlakše mjerimo, a kvantifikacije očitamo. Smanjivanje ukupnog administrativnog i rutinskog rada prvi su efekti razvoja i primjene informatičkog sistema podržanog kompjutorom. Kod rutinskih poslova u kancelarijskom poslovanju primjena kompjutora omogućava znatno veću produktivnost rada a time i relativno sniženje troškova administrativnog poslovanja. To je jedan od mnogih razloga što se masovnija primjena pojavila upravo kod supstitucije ručnih rutinskih radnih operacija kompjutorima u obliku elektroničke obrade podataka u kancelarijskom poslu. Razvojem informacijskog sistema u šumarstvu podržanog kompjutorom (Graf. 5) ostvarene su uštede u prostoru i opremi. Pri tom mislimo na smanjenje investicijskih ulaganja i troškova održavanja jedne količine nepotrebnog poslovnog prostora za smještaj izvršitelja posla i opreme te evidentne uštede u prostoru za arhive i skladišta. Poboljšanje situacije vezano za prostor je posljedica i sve veće minijaturizacije opreme tako da su efekti u ovoj podskupini udvodstručeni. Tehnološki napredak kod instalacije suvremene opreme ne zahtijeva više zadovoljavanja rigoroznih uvjeta (temperatura, vlaga, čistoća, vibracije, električno pražnjenje, itd.). To znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje hardwersku podršku informacijskog sistema. Uvođenje kompjutora u poslovanje uzrokovalo je eliminaciju konvencionalne dokumentacije. Evidentno je da su uštede na papiru uvođenjem znatne. Jednim dijelom vezane su za smanjenu potrebu papira kao medija za uskladištenje podataka i Informacija. Zatim gube se troškovi kopiranja i umnožavanja svake vrste. Umanjuju se troškovi odlaganja i kolanja dokumentacije i ostalo što je s tim u vezi. Razvoj informacijskog sistema podržanog kompjutorom smanjuje redundacije podataka. Te su uštede očite i to dvostruke. Jednim dijelom vezano je to za prethodno nabrojene efekte. Međutim, najznačajnije je što se potpuno izbjegava višestruki unos i obrada jednog te istog podatka u različitim prostornim i vremenskim dimenzijama. Reguliranje procesa putem kompjutora uzrokuje smanjenje troškova na zalihama. Misli se na sve zalihe materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda i to u svim fazama i sa svim aspektima. Na ovu skupinu gospodarskih efekata pored ostalih, utječu informatička komponenta i strojna komponenta. Uloga kompjutora tu nije ništa manje od uloge čovjeka koji s njim komunicira, jer je samo u toj interakciji moguće postići navedene efekte. Kompjutorskom obradom podataka (programima, sistemskom analizom, obradom) putem jednostavnih algoritama razni izvještaji se mogu skupno generirata i ostvariti dvostruke uštede na vremenu uz povećanje kvalite |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 32 <-- 32 --> PDF |
AKTIVNOST PLANIRANJA DETALJAN POČETNO OPIS ISTRAŽIVANJE SISTEMA STO? TEHNIČKI ZAHTJEVI ISPITIVANJE IZVEDIVOSTI PLAN POSTAVLJANJA SISTEMA STOP STOP ISPIT IV AP4 JI PLANIRANJA SISTEMA PROGRAMIRANJE STOP UČENJE KORISNIKA RAZVOJNE AKTIVNOSTI TESTIRANJE SISTEMA DEFINICIJA ZAHTJEVA SISTEMA STOP "* STOP AKTIVNOSTI INSTALIRANJA GRAF. 5 Dijagram razvoja informacijskog sistema |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 33 <-- 33 --> PDF |
te. Drugim riječima omogućena je standardizacija bez suvišnih informatičkih šumova. 3.2. Povećanje stupnja raspoloživosti informacije Vrijednost informacije vezana je za njen odnos prema prostoru i vremenu. Pod tim mislimo na ciljanost informacije prema određenom subjektu kad ona tek predstavlja informaciju, odnosno još više vezanost za vremensku dimenziju. To znači dobiti još danas ili sad, a ne u budućnosti kad informacija nema više pravog ili nikakvog značaja. Svakako kod toga treba imati u vidu činjenicu da će reakcija na informaciju uslijediti brže, ako je brže primamo. Primjera za to ima mnogo. I sami osjećamo negativnu stranu kašnjenja informacnje ili dobi janje informacije koje su upućene nekom drugom. Djelotvornost brže reakcije sa poslovnog i proizvodnog stajališta manifestira se u dva vida: — potpuno iskorištavanje šansi što ih stvaraju različiti uvjeti u radnom procesu i poslovanju; — izbjegavanje određenih akcija koje ne jamče očekivane efekte ako su pravodobno poznati faktori koji na to utječu i informacije koje na to ukazuju. Ovakvi efekti obično se ne mogu neposredno i jednostavno količinski izraziti pa ih svrstavamo u nemjerljive koristi. No, to nikako ne znači da ih ne raspoznajemo i da ne postoje. Oni se mogu izraziti više manje uspješno koristeći se deskripcijom i apstrakcijom. Povećanje mogućnosti pravodobnog i ispravnog reagiranja na podražaje okruženje vrlo je značajno. Budući da okolina proizvodnog i poslovnog sustava šumarstva djeluje dinamički, te promjene se izravno ispoljavaju na promatranom sustavu. Uočiti i shvatiti karakter promjene okoline sustava, osigurava pravodobno reakciju i omogućuje adekvatno prilagođavanje. Bez informacije o promjenama gubimo mogućnost ispravne reakcije. Posljedica toga je nekontrolirano odvijanje procesa u sistemu. Prognoziranje i planiranje poslovnih događaja pomoću kompjutora postaje lakše, točnije i brže jer se osigurava brži zahvat velike količine informacije. Na taj način širimo ekonomski horizont a izravno utičemo na događaje u budućnosti. Tim putem izbjegavamo tromost u planiranju jer kao podlogu za planiranje koristimo najažurnije i najnužnije informacije. Brzo otkrivanje graničnih događaja je osnova svake proizvodnje. Ono počiva na dobrom planu, a svaki plan treba obuhvatiti limite do kojih je nešto tolerantno, odnosno kada treba intervenirati. Prekoračenje limita ima praktične proizvodne i ekonomske posljedice. Kompjutorskom obradom podataka u realnom vremenu reakcija na poremećaje u proizvodnji i poslovanju je trenutna. Time su smanjeni ili eliminirani gubici koji bi kod drugih metoda praćenja zbog tromosti sistema bili znatni. Vremenske uštede u proizvodnom procesu koji je kontroliran računarom (ne još robotom) evidentne su već i radi velikih brzina kojima računan rade. Isti je slučaj u poslovnom procesu. Radi smanjenog ciklusa proizvodnje i poslovanja, racionalizacije obično imaju i dodatne efekte, jer se sustav proizvodnje posebno prati u svim fazama pa je prisutan sinergistički efekt. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Brža upotreba alternativnih načina djelovanja je evidentno jedna od djelotvornih koristi od upotrebe računara. Kod toga podrazumijevamo postojanje algoritama obrade i konvencija ponašanja, tako da se u svakoj situaciji pronalazi na najbrži način optimalna varijanta ponašanja i postižu očekivani (uvijek veći efekti) od drugih načina obrade. Tehnike sistemske analize i operativnih istraživanja bile bi značajno otežane u uvjetima tradicionalne obrade. Korištenje računala daje nam u toj sferi neslućene mogućnosti. 3.3. Povećanje preciznosti informacija U ovu skupinu ubrajamo slične efekte djelotvornosti upotrebe kompjuteriziranog informacijskog sustava ali ih je teže kvantificirati. Njihova prisutnost ima za posljedicu veću korektnost poduzete akcije jer su osigurani obrambeni mehanizmi eliminacije objektivnih i subjektivnih pogrešaka. Svaki sustav nastoji eliminirati pogreške u svim dijelovima, na ulazu, u fazi obrade i na izlazu iz sustava. Računarska obrada podataka tu pruža velike mogućnosti i daje dodatne koristi putem permanentne kontrole unosa i protoka podataka. Dobro postavljenim algoritmima za formalnu, a često i logičnu kontrolu osiguravamo veliku točnost podataka na ulazu u sustav. Na izlaznoj strani sustava dodatnim kompjutorskim kontrolama još jednom kontroliramo ulaz podataka i samu obradu. Uspoređivanjem izlazne veličine sa očekivanom vrši se dodatna kontrola. Uz potpuno automatizirane korekcije tako eliminiramo pogreške i temeljito čistimo postupak od neželjenog divergiranja. Kontrola elektroničkog postupka obrade podataka pruža nam dvdje značajne prednosti. Omogućeno nam je tajno (ovlašteno) manipuliranje podacima. To u ovom vremenu nije mala korist. Osim toga omogućeno je istovremeno raspolaganje informacijama očišćenim od pogrešaka za svakog subjekte odlučivanja. Telekomunikacijski prenos podataka sam po sebi, uz ugrađene kontrole zaštite, pruža vrlo pouzdan i ekonomičan prenos podataka. Elektronička obrada podataka osigurava za razliku od drugih postupaka obrade analizu ukupnog broja raspoloživih podataka. Tradicionalne metode služe se analizom uzorka koji može a i ne mora biti reprezentant cjelokupne populacije, dok kompjutor osigurava brzu obradu svih podataka. Takav način modeliranja i simuliranja u omjeru 1:1 teško je adekvatno financijski vrednovati. Međutim, više je nego jasno da je moguća simulacija šumarske proizvodnje pomoću računara, kad je fond ulaznih podataka vrlo velik, a mogućnost modifikacije znatna uz eliminaciju neželjenih grešaka. To je ono što smo uvijek željeli postići, ali je tek računar omogućio da želja postane realnost. U uvjetima razvijenog instrumentarija za simuliranje ponašanja pojedinih podsistema pruža se mogućnost izvanjske intervencije teško da se pojedini podsistemi integralno različito promatraju na različitim nivoima cjelokupnog sustava. Ova mogućnost osigurana je jedino u suvremenim uvjetima obrade podataka u sistemu, ali i okruženju koje može dati stručni nivo ope |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 35 <-- 35 --> PDF |
racijama ili u toku izvođenja na računaru ili preko razvjenog programskog alata u fazi pripreme. 4. ZAKLJUČCI Na temelju općih spoznaja o razvoju informacijskih sistema, spoznaje o razvoju informacijskih sistema u šumarstvu i vlastitih iskustava u tom razvoju, mogu se izvući slijedeći zaključci: Postoje široke mogućnosti primjene dostignuća informatičkih znanosti u šumarstvu. Postoje također značajne potrebe za razvijenim integralnim informatičkim sistemom šumarstva podržanim kompjutorima u svim dijelovima šumarstva. Razvoj informacijskog sistema šumarstva podržanog kompjutorima neopravdano kasni u odnosu na ostale djelatnosti. To je opća pojava u mnogim zemljama s razvijenim šumarstvom, kao i u zemljama u razvoju. Uzroci sporijem razvoju su prvenstveno u relativno manjem informatičkom obrazovanju zaposlenih u šumarstvu, zatvorenost šumarstva za specijaliste iz drugih područja, te u otporima novostima zbog inertnosti. Za organizirani razvoj integriranog informatičkog sistema šumarstva potrebno je angažirati profesionalne informatičare i šumarske stručnjake koji će najviše koristiti taj sistem za olakšanje i unapređenje svog vlastitog rada. Za početak treba birati atraktivna rješenja u glavnim djelatnostima, koja brzo i točno zamjenjuju na rutinskim poslovima osobe koje odlučuju o razvoju informacijskog sistema. Organizirani razvoj integriranog informacijskog sistema u šumarstvu je kompleksan i dugoročan posao. Za razvoj informacijskog sistema valja izraditi idejni i izvedbeni projekt. Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla i izvori financijskih sredstava, trebaju biti dobro definirani, realni i usklađeni s potrebama šumarstva i njegovih podsistema. Najznačajniji ciljevi su povećanje proizvodnje i prihoda, smanjenje troškova, humanizacija rada i poboljšanje informiranosti svih osoba koje donose odluke i rješavaju probleme u šumarstvu. Oblici korištenja informacijskog sistema ovisni su o prirodnim zakonitostima šumarstva. Prostorna i vremenska distribuiranost proizvodnih i poslovnih događaja uvjetuju specifične oblike razvoja i korištenje informacijskog sistema u šumarstvu. Granice između šumarstva i okruženja nisu uvijek jasno definirane. One su često amorfne. To se naročito odnosi na opće funkcije šume i opće koristi od šuma. U tim slučajevima mnogi pojmovi se teško kvantificiraju. Pri razvoju informacijskog sistema šumarstva moguće je primijeniti cen traliziranu, decentraliziranu i distribuiranu obradu podataka. Dio obrade podataka i informacije obavlja se na mjestu i u vremenu njihova nastan ka. Pri tome se troškovi njihove obrade trebaju minimizirati. Taj zahtjev predstavlja značajan izazov za projektante informacijskog sistema. Informacijski sistem šumarstva obuhvaća podsisteme: šumski resursi, upravljanje u šumarstvu, šumska proizvodnja, trgovina šumskim proizvo dima, istraživanja u šumarstvu, obrazovanje za šumarstvo, te podsistem šu |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 36 <-- 36 --> PDF |
marske literature i drugih izvora informacije. Integritet podsistema postiže se dizajniranjem standardiziranih baza podataka, hardwerskom mrežom i programskom podrškom koji omogućuju nesmetani protok informacija u željenim smjerovima. Efekti korištenja razvijenih informatičkih sistema šumarstva su direktni i indirektni. Oni mogu biti mjerljivi i nemjerljivi. Direktni mjerljivi efekti su slijedeći: Smanjenje admnistrativnog i rutinskog rada, uštede u prostoru i opremi, eliminacija konvencionalne dokumentacije, smanjenje redundacije podataka, smanjenje troškova na zalihama, skraćenje vremena i povećanje kvalitete obrade podataka i informacija. Razvoj informacijskog sistema omogućuje provedbeno i ispravno donošenje odluka, izbjegavanje tromosti pri reguliranju dinamike procesa, izbjegavanje nekontroliranog odvijanja procesa u sistemu, prognoziranje i planiranje poslovnih i drugih događaja, povećanje preciznosti informacija. Ovo je prilika za dogovor o međunarodnim konvencijama razvoja integralnog informacijskog sistema šumarstva. To podrazumijeva koncepcije razvoja, izradu međunarodnih standarda za šumarstvo, mogućnosti komuniciranja i izmjene informacija i znanja u šumarstvu. LITERATURA Boss , E. D., Corcoran , J. T., (1986): Local´Enterprisal Strategic Forerst Planning as Assisted by computerized Cartographic Modelling. ECE FAO ILO Joint Committe on Forest Working Techniques and Training of Forest Workers, TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 1. Dykstra , D. P., (1984): Mathematical programing for natural resource management, ISBN 0-07/018552-2, New York, USA; NoGraw-Nill Book Company. Harper , L., (undt): Data Processing Documentacion: Standards, Procedurs and Application, Prentice-hall, Inc. Englenwood Cliffs, N. J. Marjanović , S., (1982): Primena kibernetike u rukovođenju radnim organizacijama, četvrto izdanje, Informator, Zagreb. N a k a j i m a, I., (1982): Satellite and computer aid forest resources survey. Japan Agricultural Research Quartely, 15, APR-82, p. 272—278. Novak , N., (1984): Distribuirana obrada podataka pomoću opreme FDT 150-Kopa 1500, rukopis na savjetovanju: Godišnje srećanje uporabnikov ´84, TOZD Kopa terminali, Slovenj Gradec. Novak , N., (1987): Proizvodni informacijski sustav u šumarstvu, IV Savjetovanje SITH o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju, Programska oprema, zbornik radova, str. 57—75, Cavtat. P e r o vić-Jo va n o v i ć, M., (1987): Analiza efikasnosti funkcionisanja automatizovanih infromacijskih sistema. Zavod za organizaciju poslovanja i obrazovanja kadrova, str. 1—153, Beograd. Priesol , A., (1986): Forest Management and Planning in Forestry, UN/ECE Seminar on the preparation and implementation of forest management plans, Cost erbeek the Netherlands, 26:may-86, p. 1—14. Pr it chard, M. A. (1986): Computers For Forest Management — Asset or Liability? ECE/FAO/ILO Joint Committe on Forest Working Techniques and Training of Forest Workers, TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 4. Rupnik , V., (1988): Razvoj, izgradnja i optimalno upravljanje velikim informacijskim sistemima. Workshop — Letna šola, Istra-Delta, Ljubljana 130 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Souček , B., (1982): Od mikrokompjutora do superkompjutora u narednih de set godina. Zagreb Tomanić , S., (1985): The Role of Computers in the Forestry, Information System. Proceedings the papers from the 7 the international symphosium on computer aided design and computer aided manufacturing, UDK: 634.0:65.012.45:681.3, Zagreb. Tomanić , S., (1986): Utjecaj mikroračunala na sistem planiranja i organizacije u šumarstvu. Šumarski list 11—12. Str. 509—518. Development of the Information System in Forestry Summary The paper deals with the characteristics of the information system (IS) in forestry its structure, development methods and effects. The characteristics of IS in forestry and the forms of its use depend on the achievements of the information science and their application in forestry as well as on the natural laws in forestry. The development of forestry IS has unjustly started late when copared to other activities, which is a common phenomenon in most countries. The reason for the lag is a relatively low education related to the information science of the forestry staff and inertia-caused resistance to inovation. An organized development of IS in forestry is a complex and long-term job requiring experts in information science and forestry who are the immediate users of the system they create. It is necessary to make a conceptual and realization project whose aims, development concept, tasks and financial resources ought to be well defined, real and harmonized with the requirements of forestry. In the development of the information system it is posible to apply a centralized, decentralized and distributed data processing. The integrity of the forestry IS is achieved through standardized databases, hardware network and programme support. The effects o using developed forestry IS can be direct, indirect, measurable and unmeasurable. The most significant direct measurable effects are lower production and business costs, more information and their better quality, greater possibilities of predicting and planning the processes within forestry and their regulation. Key words: Information system, IS development, IS effects. |