DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl) gum. list CXIII (1989) 111 TOLERANTNOST POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.) PREMA SOLIMA I MOGUĆNOST NJEGOVE PRIMJENE U ŠUMSKIM ZASADIMA NA ZASLANJENIM ZEMLJIŠTIMA Ratko KADOVIĆ* SAŽETAK: U ovom radu se razmatra utjecaj hemizma zaslanjivanja zemljišta na razvoj poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl.), u uslovima prirodne zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se održi i razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa zaslanjivanja zemljišta, koje karakteriše sledeći odnos i sadržaj toksičnih jona: — sodno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,212—0,343*1« toksičnih jona, od čega — do 0,122*1* HCO´rjona, 0,028>*/o Cl´-jona i 0,n5<>/<> SO",,- jona; — hloridno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,161—0,437*1« toksičnih jona, od čega — do 0,049*1« HCO´Tjona, 0,03% Cl´-jona i 0,268V« SO/k"-jona. Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (Xt) i sume toksičnih jona(X2) u tom sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze. UVOD Procesi zaslanjivanja i pojava halomorfnih zemljišta u nas, najviše su izraženi u Vojvodini, gde zahvataju površinu od oko 250.000 ha, što čini oko l0P/a ukupne ili 19"Vo obradive površine, s tendencijom daljeg širenja. Ovaj, nesumnjivo, ozbiljan manjak u proizvodnom zemljišnom fondu, ukazuje na neophodnost korišćenja dela ovih zemljišta za podizanje zasada različite namene, a ujedno, ovo su i najveće potencijalne površine za pošumljavanje u Vojvodini. Pošumljavanje većih površina pod zaslanjenim zemljištima na ovom području, doprinelo bi bržem uspostavljanju optimalne šumovitosti, koja danas, u evropskim razmerima, ima najmanju vrednost — svega 6*1«. U ovom radu se razmatra uticaj hemizma zaslanjivanja zemljišta na razvoj poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl.) u uslovima prirodne zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. Istraživanja su provedena s ciljem da se utvrdi odnos ove vrste drveća prema solima i mogućnost njene prime- ne pri podizanju šumskih zasada u ovim specifičnim uslovima. * Dr Ratko Kadović, Šumarski fakultet, Beograd. 111 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 18 <-- 18 --> PDF |
OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I METOD RADA Istraživanja su zasnovana na analizama rasta i razvitka poljskog jasena na oglednim površinama formiranim na zemljištima različitog tipa i stepena zaslanjenosti. Ogledna polja je osnovao Zavod za šumarstvo iz Novog Sada u periodu od 1949—1953. godine na području Kanjiže i Bačkog Monoštora. Pošumljavanje oglednih polja, prema usvojenoj šemi unutrašnje organizacije parcela, uz prethodnu pripremu zemljišta, izvršeno je u toku 1951. i 1952. god., sadnjom sadnica. U okolini Kanjiže formirana su dva ogledna polja, površine 3,5 ha, na opštinskom pašnjaku. Nalaze se na oko 83 mnm, na površini s vrlo izraženim mikroreljefom. Ogledno polje kod Bačkog Monoštora zahvata površinu od 4,0 ha i nalazi se, također, na bivšem pašnjaku. Predstavlja- uglavnom, ravan teren, s vrlo malim depresijama, na oko 89 mnm. U geološkom smislu, teren oba proučavana lokaliteta izgrađuju les, lesoidne sugline i barski les. Lesoidne sugline prate les na celoj površini. U podini tih suglina nalaze se proslojci peskova veoma finog zrna koji sadrže podzemnu vodu. Pod uticaiem pedogenetskih procesa, tj. poplavnih površinskih i podzemnih voda ili salinizacije i alkalizacije, nastala su sadašnja svojstva terasnog lesa kao matičnog supstrata, pretežno metamorfozom prvobitnog, relativno homogenog materijala. U klimatskom pogledu proučavani lokaliteti pripadaju subhumidnoj suvljoj klimi (C|). U toku vegetacionog perioda pada 55—57l8/o od ukupne količine padavina (Sombor — 591 mm; Senta — 592 mm). Najkišovitiji mesec je juni sa 71 mm (Sombor) i 75 mm (Senta). Rekonstrukcijom oglednih površina (1981—87. god.), izvršeni su opsežni radovi, kojima su obuhvaćena terenska i laboratorijska proučavanja vegetacije, zemljišta, podzemnih voda i odgovarajuća taksaciona merenja. Pri obradi dobijenih podataka primenjene su metode matematičke statistike, a odgovarajući proračuni su izvršeni na PC ZX Spectrum. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Karakteristike zemljišta Na osnovu izvršenih terenskih i laboratorijskih pedoloških proučavanja, na oglednim površinama u Kanjiži izdvojeni su: livadska crnica solončakasta, blagi solončak srednje alkalizovan i ljuti solončak jako alkalizovan. Na površinama oglednog polja u Bačkom Monoštoru izdvojeni su: solonec sa znacima osolođavanja i osolođeni solonec. Za sva izdvojena zemljišta izvršen je proračun toksičnih jona po genetičkim horizontima, pri čemu je posebna pažnja posvećena njihovom sadržaju u zoni razvoja osnovne mase korenovog sistema. 112 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Prema podacima o sadržaju i odnosu toksičnih jona, livadsku crnicu i blagi solončak karakteriše sodno-sulfatni tip zaslanjivanja. Horizonti Asa (0—25—35 cm) su srednje do slabo zaslanjeni i u njima se razvija osnovna masa korenovog sistema, HCOVjona 0,122%, Cl´-jona — 0,028´Vo i SO´Vjona — 0,096—0,115%. U slučaju ljutog solončaka, procesi salinizacije su ekstremno izraženi, tako da sadržaj toksičnih jona u površinskom Sa-horizontu (0—7 cm) iznosi 8,4%, koji se s dubinom povečava. Na zemljištima tipa solonec, rastvorljive soli su isprane na izvesnu dubinu, a tip zslanjivanja je hloridno-sulfatni. Horizonti A3g (0—20 cm) i gB, (20—40 cm) su srednje zaslanjeni. Suma toksičnih jona se kreće od 0,161—0,437l:l/», od čega HCCV-jona, Cl´-jona — 0,03% i SO,"-jona — 0,065— —0,268%. Sastav i raspored soli po profilima izučavanih zemljišta prikazan je na grafikonima 1, 2, 3 i 4. l 1) M 30 * ´ 1 1 ´7.8 i AS*D» |7.8 \ -1\ \ \ \ 8.ž\ \\ i\ \ V s ss \ ) \ i 8.8 \ / c2 V A 120 ´ * % io X 3 As, 1 pHi i 7.2 3 ASJCI X SCi c, .i CG. ´, v \* ´ 8.8 ~~ 9L2 a3 ~-^ ~Ci > \ K S CO," gH3HC0j" SSSci 110 APflSTOiTTiBr 113 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 20 <-- 20 --> PDF |
X 10 30 3) so n t ads.Na i CaCO 3 I 7.4 \ at \ ^ 8.7 L _J SO< WSTCmpJi Razvoj poljskog jasena na proučavanim zemljištima O odnosu poljskog jasena prema zaslanjivanju zemljišta, u literaturi ima malo podataka. Prema istraživanjima Migunove , E. S. (1966, 1976), za većinu vrsta šumskog drveća, navodi se različito toksično dejstvo pojedinih soli. Tako, koncentracija od 0,01% CO." izaziva značajno smanjenje rasta, a koncentracije od 0,02—0,03´Vo dovode do potpunog sušenja drvenastih vrsta. Sadržaj bikarbonata je manje štetan, tako da koncentracije od 0,05—0,15lo/oHC03´-jona još uvek bitno ne utiču na njihov razvoj, dok 114 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 21 <-- 21 --> PDF |
sadržaj Cl´-jona iznad 0,1!%», čak i na dubini od 1,0 m, u prvih 3—5 godina izaziva propadanje svih drvenastih vrsta, izuzev tamariksa. Znatno manju toksičnost imaju sulfati, ikoji tek u koncentracijama od 0,2—0,3B/o SO/,"-jona utiču na usporavanje rasta drvenastih vrsta. U okviru izdvojenih zemljišnih celina na oglednim poljima, poljski jasen je zastupljen na svim, izuzev ljutog solončaka. Analizama zastupljenosti broja stabala u odnosu na početno stanje iz 1951. i 1952. godine, ova vrsta drveća se održala u relativno visokom procentu i to: na livadskoj crnici solončakastoj i blagom solončaku (Kanjiža) sa 55 i 34"Vo, a na solonecu sa znacima osolođavanja i osolođenom solonecu (Bački Monoštor) — 50 i 4P/». Na osnovu izvršenih analiza stabala, zapažaju se osetne razlike svih taksacionih elemenata u odnosu na stepen zaslanjenosti zemljišta. Pored razlika zapaženih na kraju posmatranog perioda u razvoju stabala (30. godina), konstatovane su i značajne oscilacije parametara u pojedinim vremenskim intervalima. Elementi porasta srednjih stabala (visina i prečnika) prikazani su na graf. 5. Srednje visine stabala, dostignute u 30. godini, pokazuju da su stabla imala bolji porast na zemljištima tipa solonec (9,3 m), nego na livadskoj crnici solončakastoj (5,9 m) i blagom solončaku (6,1 m). Za razliku od ovih, vrednosti srednjih prečnika su: 9,9 cm (livadska crnica solončakasta), 9,1 cm (blagi solončak), 7,4 cm (osolođeni solonec) i 6,8 cm (solonec sa znacima osolođavanja). Značajnost razlika je utvrđena analizom, varijanse i testom NZR. Rezultati provedene analize varijanse pokazuju da je za navedene taksacione elemente F-odnos veći od vrednosti iz F-distribucije za prag značajnosti od 0,05 i stepene slobode 3 i 8. Ova vrednost za prečnike iznosi 11,91 > 4,07, a za srednje visine 6,97 > 4,07. Uvidom u opšte stanje poljskog jasena na pojedinim površinama, konstavovano je da stabla na solonecu sa znacima osolođavanja i livadskoj crnici solončakastoj, zauzimaju, uglavnom, gornji, a na ostalim zemljištima srednji sprat. Vitalnost većine stabala je normalna, sa normalno razvijenim asimilacionim organima. Rezultati istraživanja pokazuju da režim soli u zemljištu predstavlja osnovni faktor koji određuje stanje, otpornost i produktivnost zasada drveća. Kvalitativni sastav soli i dubina na kojoj se nalaze, posebno u koncentracijama štetnim za biljke, limitira procese rasta i razvitka. Lako rastvorljive soli (soda, hloridi, sulfati) koje se sreću u proučavanim zemljištima, karakterišu se različitim stepenom toksičnosti, što je, pored ostalog, tesno povezano i sa karakterom vlaženja zemljišta. Na osnovu izvršenih analiza prijema sadnica i preostale zastupljenosti, jasno se ističe da se korenov sistem, u prvim godinama razvijao u slojevima bogatijim hranljivim materijama i znatno manje zaslanjenim, što je i uticalo na, relativno visok stepen održanosti. Međutim, u kasnijim godinama, korenov sistem dospeva u zbijenije i jako zaslanjene slojeve i horizonte, koji limitiraju njegov dalji razvoj, što dovodi do usporavanja rasta i razvoja. 115 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 22 <-- 22 --> PDF |
graf. 5 Fraxinus an gu s t i f cl i a Vani. a) porast prečnika livadska crni ca s ol o n ča kasta blagi so loncak . solonec sa znacima osol odavanja osolođeni solonec / / / .S ´/ i o 20 30 god, bj porast visina livadska crni ca s olonćakasta blagi solončak solonec sa znacima osolođavanja osolođeni solonec ^-f´ 10 2 0 30 god, |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Dejstvo edafske sredine na razvoj korenovog sistema je višestruko, tako da je i tolerantnost prema solima, pored bioloških svojstava vrste i navedenih faktora, u mnogome uslovljena i plastičnošću korenovog sistema. Polazeći od rezultata izvršenih analiza, razmatran je porast srednjih visina stabala poljskog jasena (u 30. god.), kao zavisno promenljiva (Y), u funkciji dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (X|) i sume toksičnih jona (X2) u tom sloju. Primenom višestruke regresije i korelacije, dobijene su linearna i stepena zavisnost sledećeg oblika: — linearna forma: Y = 14,438 Xt — 0,83 X, + 3,564 R = 0,899; R2 == 0,808; R\,„. = 0,765; F (2,9) = 18,961; F 0,05 = + u (Y, X,) = 0,88; r (Y, X2) = — 0,74 — stepena forma: 581 X-om3 Y = Xi0´ 13,950 R == 0,926; R2 = 0,857; R\or = 0,826; F (2,9) = 27,045; F 0,05 = + r (Y, Xi) = 0,890; r (Y, X2) = — 0,80 Na osnovu dobijenih modela, može se konstatovati visok stepen korelacije između zavisno promenljive i nezavisnih varijabli, s nešto boljim vrednostima za stepenu formu, za navedene uslove zaslanjivanja. Daljim istraživanjima, koja obuhvataju više tipova hemizma zaslanjivanja, omogućiće se kako detaljnija analiza stepena tolerantnosti poljskog jasena prema solima, tako i provera i usavršavanje modela. ZAKLJUČAK Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se održi i razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa zaslanjivanja zemljišta, koje karakteriše sledeći sadržaj i odnos toksičnih jona: — sodno-sulfatni tip: 0,212—0,343% toksičnih jona, od čega — do 0,122% HCCV-jona, 0,028%> Cl´-jona i 0,115% SO,,"-jona; — hloridno-sulfatni tip: 0.161—0,437% toksičnih jona, od čega — do 0,049% HCO.´-jona, 0,03% Cl´-jona i 0,0,268% SO,"-jona. Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (X|) i sume toksičnih jona (X2), u tom sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze. Na osnovu rezultata istraživanja, poljski jasen se može svrstati u grupu vrsta drveća tolerantnih prema solima u zemljištu. U šumskim zasadima, u uslovima zaslanjivanja zemljišta, poljski jasen predstavlja značajnu vrstu drveća, iako se dimenzije srednjih stabala bitno razlikuju od onih koje postiže na optimalnom staništu. Zbog toga, ulogu takvog zasada ne karakteriše produkcija komercijalne drvne mase, već, pre svega, obezbeđenje povoljnih uticaja na procese u zemljištu i ostalih opšte korisnih funkcija. 117 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 24 <-- 24 --> PDF |
LITERATURA 1. Kađović , R.: (1984) Istraživanja tolerantnosti nekih šumskih vrsta drveća prema solima u halomorfnim zemljištima. Doktorska disertacija, Beograd. 2. Mi gun ova, E. S.: (1966) Lesoprigodnost zasolenih počv i sposobi ocenki. Lesnoe hozjajstvo N° 11. Moskva. 3. Migunova , E. S.: (1976) Sravnitelna ocenka solevinoslivosti derevev i kustarnikov. Lesovedeni N» 3. Moskva. 4. M i 1 j k o v i ć, N.: (1963) Karakteristike vojvođanskih slatina. Doktorska disertacija. Novi Sad. Narrow-Leaved Ash Salt Tolerance and the Possibility of Its-Application in Forest Planting on Saline Soils Summary The paper deals with the effect of the chemism of soil salinity to the development of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Wahl.) in the conditions of naturally saline soils in Vojvodina. The research has been carried out to establish the relations of this species to salts, and the possibility of ith use in forest~plantings in the above specific contitions. It has been based on the analyses of narrow-leaved ash growth on sample plots established on soils of different types and degrees of salinity. The results point out that narrow-leaved ash can thrive and develop in the conditions of soda-sulphate and chloride — sulphate types of soil salinity, which are characterized by the following contents and relations of toxic ions: — soda — sulphate type: 0,212 — 0,343«Va toxic ions — up to 0,122»/o HCO,´- ions 0,028B/c», Cl´-ions and 0,115V« S04"-ions; — chloride — sulphate type: 0,161 — 0,43T>/0 toxic ions — up to 0,049?´/<> HC03´-ions, 0,03% Cl´-ions and 0,268!Vo SO,,"-ions. The resulting dependences for height ancrement (Y), and the dipth of the basic mass of root system development (X:) and the sum of toxic ions (X2) in the layer, show the high degree of interrelationship. Based on the results of the investigation, narrow-leaved ash can be classified into the group of trees tolerant to soil salinity. As for the forest plantings, in the condition of saline soils, narrow-leaved ash represents the significant tree species, although the dimensions of average trees are essentially different from those achieved on optimal sites. Such plantings are not characterized by high production of commercial timber, but, first of all, by the beneficial effect to the processes in the soil and also by their other multi-purpose functions. |