DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju. Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima, ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da´kle, kod nas je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to upravo obratan proces od onoga koji je očekivao Marx. U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,llD/») su članovi SK. Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji « nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički. Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni, ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni. Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4% ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm. Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike — oborena. Spomenimo još da je X-= 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71. U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu´ godine starosti i stupanj religioznosti, jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do 30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više. Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da je stupanj povezanosti među varijantama slab. X2 = 35.031. Stupanj slobode (SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena. ZAKLJUČAK Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske, utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza komunista, 17,3B/o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen mali broj žena sa nižim kvalifikacijama. Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna. Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista. |