DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 130 <-- 130 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. IVO HORVAT, dipl. ing. 1911—1988. U petak 19. kolovoza prestalo je kucati srce velikog čovjeka, znanstvenika, sveučilišnog profesora i neumornog pregaoca na unapređivanju drvnoindustrijske tehnologije. Na njegovu ispraćaju na Mirogoju, dne 24. VIII. 1988. skupio se velik broj drvnoindustrijskih stručnjaka, jer svima je on ostao u trajnom sjećanju po svojoj plemenitosti i po onome što je učinio za unapređivanje drvne struke. Na posljednjem ispraćaju s njim se oprostio njegov nekadašnji učenik, a sada prof, dr Marijan Brežnjak, čiji govor donosimo u izvodima: »Prof, dr Ivo Horvat rođen je u Zadru 5. svibnja 1911. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sisku i Zagrebu. Studij šumarstva diplomirao je na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1936. godine. Od 1937. do 1938. službovao je u Direkciji državnih šuma u Vinkovcima. Siječnja 1938. izab ran je za asistenta u Zavodu za uporabu na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na osnovi disertacije promoviran je 1942. godine za doktora šumarskih znanosti. Položio je asistentski i državni ispit iz šumarske struke. Godine 1948, na temelju habilitacijskog postupka, habilitiran je za docenta sveučilišta, 1952. godine izabran za izvanrednog profesora, a 1955. godine za redovnog profesora Polj. šum. fakulteta, na kojem je bio nastavnik iz kolegija: Tehnologija drva, Mehanička prerada drva, Pilanska prerada drva na Drvnoinustrijskom (drvnotehnološkom) odsjeku (odjelu), te Tehnologija drva i Prerada drva na Šumsko-gospodarskom (šumarskom) odsjeku (odjelu). Nastavnik je na postdiplomskom studiju za znanstveno usavršavanje na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Na vlastitu molbu umirovljen je danom 30. lipnja 1978. U razdoblju od 1952. do 1960. godine bio je na više studijskih boravaka iz područja nauke o drvu i modernih metoda prerade drva listača u trajanju od nekoliko mjeseci do godinu dana (Oxford, Princes Risborough, Reinbeck/Hamburg, Miinchen, Syracuse N. Y., New Haven Conn., Carbondale III., Portland Ore- Seattle, Xash i Madison Wise). Sudjelovao je u radu brojnih međunarodnih konferencija o tehnologiji drva (Sliač, Ženeva i Madison). Pored aktivnosti na znanstvenom, pedagoškom i stručnom području, obavljao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, odnosno na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, te u drugim ustanovama, kao predstavnik fakulteta, cijeli niz organizacijskih dužnosti: predsjednik Zavoda odnosno Katedre za tehnologiju drva, dekan i prodekan Poljoprivredno |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 131 <-- 131 --> PDF |
šumarskog fakulteta (1956—1958), dekan Gumarskog fakulteta 1960´61. šk. god.; član Savjeta i predsjednik Savjeta fakulteta (1964—1966), član Savjeta Sveučilišta, član Vijeća Instituta za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu, član Savjeta Instituta za drvo u Zagrebu, član Savezne komisije za standardizaciju u Beogradu, znanstveni suradnik i član šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke JAZU, član redakcije šumarske enciklopedije. Bio je i u brojnim odborima i komisijama stručnih i znanstvenih organa i organizacija u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. Glavni i odgovorni urednik časopisa »Drvna industrija« bio je 1965. godine. Već od svog dolaska na Fakultet nastoji u programe šumarskog obrazovanja uvesti discipline koje bi povećale znanje šumarskih stručnjaka o drvnoprerađivačkoj djelatnosti. To mu uspijeva 1947. godine kada se osniva Šumsko-industrijski odsjek Šumarskog odjela na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu. Sudjelujući u procesu unapređivanja visokog obrazovanja drvnoindustrijskih stručnjaka, prof, dr Ivo Horvat zalaže se za novu koncepciju obrazovanja, koja je realizirana 1977,78. godine organiziranjem Drvnotehnološkog odjela na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. U svom znanstvenom radu prof, dr Ivo Horvat bavi se istraživanjima drva kao biogenog materijala, radi spoznaja o njegovim svojstvima, koja čine fundamentalne podatke za drvnu sirovinu. Na tom području publicirao je u nas prve rezultate o svojstvima raznih domaćih i- li udomaćenih vrsta drva. Ti su radovi monografije o tehničkim svojstvima drva, koje su, ne samo kod nas nego i u svijetu, postale poznate. Osim toga publicirao je radove: o svojstvima američkog jasena, naprezanju kod cijepanja, svojstvima munikovine (Pi- nus heldreichii Ch.), o svojstvima duglazijevine i dr. Autor je ili suradnik u brojnim radovima naših prvih stručnih priručnika i udžbenika, namijenjenih drvarskim stručnjacima, kao: — Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949. — Tehnologija drveta, Zagreb 1952. koautor A. Ugrenovića. — Drvnoindustrijski priručnik, I. dio Zagreb 1967. — Tehnologija drva, udžbenik i priručnik, rukopis Zagreb 1980. Za potrebe nastave na Fakultetu napisao je skripta za razne profile obrazovanja, šumara i drvaraca, kao: Prerada drva, Pilanska prerada drva i Tehnologija drva. ´ U Šumarskoj enciklopediji napisao je kratke monografije za oko 90 vrsta domaćih i stranih (egzota) vrsta drva, brojne jedinice kao: Drvo, Pilanska prerada i dr. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor s najbrojnijim prilozima u Općoj enciklopediji i Tehničkoj enciklopediji. Velikog znanstvenog i nastavnog radnika resi pažnja i briga za odgoj znanstvenog kadra. Ta osobina resila je i prof, dr Ivu Horvata. Pod svojim okriljem, razvijajući Drvnotehnološki odjel, razvijao je i znanstveni kadar, koji će, ne samo nastavno nego i znanstveno i stručno, zadovoljavati rastuće potrebe. Iz nekadašnjeg Zavoda za uporabu šuma (1922—1948), kasnije Zavoda za tehnologiju drva, ekipirane su nastavno i znanstveno Katedre za iskorišćenje šuma (1960) i Organizaciju rada u drvnoj industriji. Katedra za mehaničku preradu drva (1960), Katedra za finalnu obradu drva (1978), Kabinet za terensku nastavu Drvnotehnološkog odjela (1956). Dakle, ne samo kadrovi za praksu, nego i kadrovi za drvno-tehnološku znanost bili su mu posebna briga. Njegovom vizionarstvu, u tom pogledu, možemo se danas samo diviti, jer je ono ostvareno njegovim samoprijegornim radom. Znanstvena, pedagoška, publicistička djelatnost i odgoj znanstvenog kadra ni 225 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 132 <-- 132 --> PDF |
su apsorbirali sav potencijal prof, dr Ive Horvata. Imao je snage i našao vremena za plodnu stručnu djelatnost. Upotrijebio je nesebično sve svoje znanje da stručnu javnost pravovremeno obavijesti, i poduči o aktualnim problemima danog vremena i zbivanja u području drvno tehnološke znanosti i drvnoprerađivačke prakse. Ako napomenemo da je 1940. pisao o lignostonu, a o najnovijim načinima upotrebe drva 1945, vlaknaticama 1946, svojstvima furnirskih ploča 1948, istraživanju drvnih otpadaka 1949, kvaliteti površine furnira 1957, prvoj elektronički upravljanoj pilani na svijetu 1968, mogu ocijeniti aktualnost informacija i široki opus djelovanja za potrebe drvne struke. Za tu svoju znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja struke i društva, od kojih ističemo nagradu »Nikola Tesla« za značajnu znanstvenu djelatnost (1980) i Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976), te Orden rada sa zlatnim vijencem. Prigodom proslave 130-e godišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i 100-e godišnjice neprekidnog iz laženja Šumarskog lista šumarska struka prof. Horvatu odala je priznanje dodjelom zlatne medalje s poveljom. I na kraju, velike ljude krasi, što je pisanom riječju teško predstaviti i iskazati, humanost. Tu vrlinu spoznali su i osjetili učenici i suradnici prof, dr Ive Horvata nebrojeno puta. Ona se očitovala u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu od tzv. malih ljudi do ličnosti svjetskog glasa. Opraštajući se zauvijek s prof, dr Ivom Horvatom, duboko smo ožalošćeni. Istovremeno smo i ponosni što je Ivo Horvat, taj veliki čovjek i znanstvenik, živio i radio s nama. Ivo Horvat živjet će i nadalje u našim srcima i mislima, živjet će kroz svoj veliki opus koji nam je ostavio na čuvanje i dalje razvijanje. U ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske i u ime prijatelja i kolega od prof. I. Horvata toplim se riječima oprostio dipl. ing. Vid Fašaić. On je posebno istaknuo da je pok. prof. Horvat osposobio 40 generacija šumarskih i drvnoinustrijskih inženjera. M. B. i St. B. |