DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Komparativni pokazatelji stupnja religioznosti Slavonaca i šumara Tablica 2 1 2 3 4 8 9 o i upanj obrazovanja j* b % a % b % a % b % a % b % a "... b % a % b % 0—8 76 31 20 27 87 34 61 40 19 17 8 5 KV 4 30 5 60 30 48 14 34 17 28 10 19 SSS 7 30 4 13 19 13 11 23 23 41 19 48 VŠS + VKV 7 9 2 0 11 2 7 2 36 5 28 13 VSS 9 0 1 0 8 3 8 2 21 9 31 15 Oznake odgovora: 1. Vjernik sam i redovito Ijedno idem u crkvu 2. Vjernik sam i često idem u crkvu 3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu 4. Vjernik sam ali ne idem u crkvu 8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede 9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje a) odgovori ispitanika u Slavoniji i Baranji izraženi procentualno b) odgovori ispitanika zaposlenih u šumarstvu najviši stupnjevi školske spreme nisu spojivi s religioznošću, iako je to kod njih manjinska pojava.« (3) Međutim, ako kompariramo odgovore, onda je vidljivo da stav 1 zauzima 76% populacije Slavonije i Baranje koje je završilo najviše osmogodišnju školu, a samo 31% zaposlenih u šumarstvu su iz tog ranga ortodoksni vjernici. Naprotiv, veći stupanj religioznosti pokazuju kvalificirani radnici i zaposleni sa srednjom stručnom spremom u šumarstvu, skoro su podjednaki na razini VŠS + VKV. Zaposleni u šumarstvu sa VSS ne opredjeljuju se ni za prvi ni za drugi stav, a samo 3, odnosno 2% za treći i četvrti stav. Ali ni za 8. i 9. nije se mnogo opredijelilo šumara, odnosno njih je znatno manje nego u tom rangu Slavonaca i Baranjaca. Proizlazi da je većina šumara s VSS indiferentna prema religiji i vjerskim obredima, a oni u najnižem rangu su približno jednaki kad se radi o ateizmu, odnosno o stavu da su nevjernici. Dakle, naša_ hipoteza je i na širem planu potvrđena, tj. da postoji korelacija između stupnja obrazovanja i stupnja religioznosti. Ako bismo pokušali dati odgovor na pitanje otkud tolika razlika oko 1. stava najnižeg ranga, očito da bi nam odgovor mogla dati istraživanja koja povezuju naciju s religijom (6). Naime, rezultati pokazuju da su katolici vatreniji vjernici nego pripadnici drugih vjera, a budući da su zaposleni u šumarstvu u većem postotku pripadnici drugih nacija i religija (2) nego procentualno stanovnici Slavonije i Baranje, rezultat bi upravo zato mogao biti ovakav kako ga prikazuje tablica. U obradi rezultata istraživanja ukrstili smo, dalje, ekonomski status zaposlenih u šumarstvu sa stupnjem njihove religioznosti. Naime, imali smo 106 |