DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Jean-Michel Pinet L´ECONOMIE E LA CHASSE avec collaboration de Marie-Genevieve Lavant et Paul Mćlen. Comite national d´information chasse-naturc — Laboratorie d´ecologie et de la faune sauvage de l´lnstitut national agronomique, Paris, 1987, pp. 93. (format A5) Ekonomika lova (Naslov knjige, koju je izdao Nacionalni komitet informacija o lovu i prirodi — Laboratorij ekologije i divljači Nacionalnog agronomskog instituta, Pariz 1987.) Francuska ima 1800 000 lovaca. Na 1 lovca otpada 26 ha korisne poljoprivredne površine i šuma. Daje se pregled tih pokazatelja za 12 zemalja Evropske zajednice. Zatim se detaljno prikazuje kako se odvijala nacionalna anketa o lovu u Francuskoj. Anketni list sadržavao je 117 pitanja, razaslao se u 36 000 primjeraka (2:i/o populacije lovaca) 90 oblasnim federacijama, odaziv 15 od njih iznosio je iznad 20%, 7 od njih nije se odazvao, 81 od njih je sudjelovalo u anketi, a pojedinačni lovci su odgovorili 11,6%. Ipak se postigla prilična geografska reprezentativnost. Kontroliravši rezultate tako obimne ankete s dva pouzdana podatka, odlučilo se sastaviti »reprezentativni uzorak« i na njemu temeljiti zaključke studije. Takav uzorak postigao se eliminirajući dio odgovora u anketi koji su davali previsoke podatke, ali je dao dovoljno točne podatke za dva pouzdana podatka, koji su izabrani pri tom postupku. Autor najprije analitički obrađuje lovce, utvrdivši: — da je 90,2% oblasnih, a 9,8a/o nacionalnih, te koliko postotaka ima dozvolu za visoku divljač, vodenu divljač, opću; — da 80Vo živi u općinama s manje od 5 000 stanovnika (40% svih Francuza), dok samo 10:,/o u općinama s više od 20 000 stanovnika (40% svih Francu za); — da je lov u Francuskoj djelatnost ruralna, jer je udaljenost od lovišta to manja što je naselje malobrojnije stanovništvom; — da socio-profesionalne kategorije lovaca su ovako raspoređene: radnici 20,6% (Francuska ima ukupno radnika 35,3´Vo) poljoprivrednici 18,8% (Francuska ima ukupno samo 5,3°/o) namještenika 14,3% (Francuska ima ukupno samo 9,9:,/ ma ukupno 13,6,;Vo) trgovaca 9,8% (Francuska ima ukupno 7,OVo); i zanatlija umirovljenika i- ma 15,8%, visokih kadrova 7,2´Vo, prema tome, 68%> pripada kategorijama s umjerenim prihodima; — doba prve lovne dozvole iznosi prosječno 22 god., i to: 7Vo pri starosti 16 god. 1% pri starosti 60 god. 23Vo pri starosti 17 god. 70% prije starosti od 24 god.; — evolucija broja novih lovaca u toku vremena prikazana je grafikonom 1941—1985. i pokazuje tendenciju rasta; — broj godišnjih dozvola za lov u toku života lovaca prosječno 22,6 tj.: 20Vo s više od 10 dozvola, 30% s 11—20 dozvola, 50:)/o s više od 20 dozvola pojedini maksimumi: do 50 dozvola; zaključak: lov je djelatnost razonode kojoj se dugo ostaje vjeran; — starost lovca iznosi najčešće 30—40 god., prosjek 43,7 god., maksimum 86 god. (s 66 dozvola); zaključak: lov se dugo obavlja pri znatnoj starosti: 201 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 108 <-- 108 --> PDF |
— žene-lovci: samo 1,5% lovaca, no taj udio raste te ih je bilo 1986. do 6,27o (pretežno iz velikih gradova); one su superiorne muškarcima u kvaliteti: kulturnom nivou, višem obrazovanju i boljim rezultatima na lovačkim ispitima (obaveznim od 1976.)- Zatim autor obrađuje praksu lova: broj izlazaka u lov minimum 10—15 izlazaka godišnje, a maksimum više od 100 izlazaka godišnje, dajući indeks prema brojnosti naselja stanovništvom, godinama starosti lovaca (najviše do 25 god. i više od 65 god. (umirovljenici), socio-profesionalnim kategorijama lovaca (maksimum pri poljoprivrednicima te umirovljenicima). Utvrđuje »pritisak lova« kao umnožak ´indeksa izlazaka´, broja lovaca kroz površina lovljenja; taj iznosi 4,45 za veliku nizinu centralne Francuske i 3,75 za provincije istoka, centra i juga Francuske. Dalje u glavnom dijelu knjige, autor analitički obrađuje troškove j zaposlenje koje uzrokuje lov (izravno i neizravno). Pritom istražuje brojne zanimljive detalje ali i dolazi do sumarnih podataka koje iskazuje u rekapitulaciji troškova i broja zaposlenih (v. tabelu). Ako se usporedi, zaključuje se: — trošak po lovcu 6 500 franaka godišnje a trošak po stanovniku Francuske za zdravstvo 6 250 franaka/godišnje, — ukupni trošak 11739 mil. franaka/godišnje ; broj zaposlenih 27 460 u vezi s lovom, a 10,8 mil. franaka/godišnje i broj zaposlenih 23 500 u iskorišćivanju šuma i pilanarstvu. Po prvi puta u Evropskoj zajednici, ocjenjuje se dobrovoljni rad lovaca u Francuskoj: na bazi sjednica lovačkih društava 12,1, raznih akcija 4,9 uređivanja 7,7 brojenja divljači 4,8 dana godišnje — ukupno 6 000 000 »izlazaka«, od čega 73"/n na teren, tj. 22,5 mil. sati i 13 800 sati (uređivača s punim radnim vremenom«. Taj 202 dobrovoljni rad nije uvršten u navedenu »rekapitulaciju« (tablicu). Na temelju navedene analize na 1 lovca-uređivača otpada 3 500 ha korisne poljoprivredne površine i površine šuma, a na 1 agenta tehničkog i administrativnog sektora lova 21 000 ha navedene površine. Novčana procjena tog dobrovoljnog rada nije data, navodeći da je važnost tog vremena razonode veća od financijskih troškova. U »epilogu« autor daje kratak resume i navodi što treba u budućnosti osigurati: — sintetički pokazatelj aktivnosti lova i njegovo praćenje, — »demografiju« lovaca da bi se predvideo njihov ekonomski utjecaj, — primjenu pokazatelja upravljanja teritorijalna koji će omogućiti uređivačima lova da utvrde generalne zadatke i ostvare odnosne rezultate. Lov je aktivnost gdje se miješa fizički angažman, pasija, ovladavanje sobom, znanstvena spoznaja, dobrovoljni rad, a ima budućnost ekološku i edukativnu u odnosu prema prirodi; ona predstavlja personalnu disciplinu života. Na str. 8, te 90—92. autor daje određene ekonomske podatke i rezultate za 12 zemalja Evropske zajednice — o ekonomici lova, a na str. 93. bibliografiju s 15 izvora. Iz navedenog se vidi da autor u obradi nije obuhvatio uzgoj i zaštitu te korištenje divljači (već samo lov), pa ni prihode lovstva i lovnog gospodarenja, a to znači ni strukturu ukupnog prihoda lovstva, ni financijski rezultat, ni investicije u lovstvo, ni štete koje divljač nanosi poljoprivredi (ratarstvu, peradarstvu, ostalom stočarstvu i dr.) šumarstvu i poljoprivredi. Nije obuhvatio ni preradu divljači, ni trgovinu divljači (pijačnu, unutrašnju, vanjsku — (eksport i import). Nije obuhvatio transport (krupne) divljači do hladnjače te aktiviranje javnog transporta ulovljenom divljači. Konačno, |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 109 <-- 109 --> PDF |
REKAPITULACIJA TROŠKOVA I BROJA ZAPOSLENIH Po Ukupno Broj Sektori lovcu u mil. % zaposlenih fr./god. fr. 1. Sektor usklađivanja sa zakonskom propisima 358 646 5,5 3,400 2. Sektor prava na lov 960 1700 14,7 5 500 3. Sektor opreme 1 120 2 017 17,2 7 960 od čega: puške 313 563 čaurc 247 445 karabine 67 120 kugle 19 34 održavanje 225 406 specijalna oprema 38 68 odjeća i obuća 215 387 Sektor lovne kinologije 2 430 4 374 37,4 8 250 od čega: prehrana 1740 3 132 uzgoj 265 477 nabavke 425 765 5. Sektor usluga 1518 2 727 23,4 Neproci j enj eno od čega: transport do lovišta i natrag 970 1740 specijalna vozila 117 210 hotelijerstvo 46 82 druženje 377 680 lovni turizam u inozemstvo 15 6. Sektor informiranja 110,5 199 1,7 od čega: specijalne lovne revije 44,5 80 200 knjige o lovstvu 14 2.S 50 suveniri o lovu 48 87 800 pripadnost specijalnim lovačkim udruženjima 7,2 Neprocij enj eno Sektor jova na konjima 70 0,6 1300 1—7. UKUPNO 6 500 11739 27 460 Primjedbe: Sektor 1. obuhvaća: lovački ispit, dobijanje jedne ili više godišnjih dozvola za lov, osiguranje. Financijska sredstva idu u korist osoblja lovne organizacije, osiguranja, države, općina, poljoprivrednika (za štete nanijete od krupne divljači). Sektor 2. obuhvaća: finalna sredstva za lovačko društvo, jednu akciju, jednu lokaciju, napojnice i darove. Ona idu u korist uzgajivača divljači, lovočuvara, vlasnika zemljišta, privatnih lovačkh društava. I drugi sektori su u knjizi analogno detaljizirani. |