DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 103 <-- 103 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Volumen 24 — 1988. Opseg 24. sveska Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu (glavni urednik Prof. dr. Đuro R a u š, urednik za šumarstvo Prof. dr. Branimir P r p i ć, urednik za drvnu industriju Prof. dr. Stanko Bađun , tehnički urednik Dr. Želimir B o r z a n) iznosi 167 stranica teksta i 14 stranica (na 15 listova) fotografija. Od 12 priloga osam je tema o hrastu, pa se po tome može smatrati i tematskim sveskom. Sve radove uredništvo je primilo u prvoj polovici 1987. godine. 1. Na hrast i hrastove sastojine odnose se teme: — I. Trinajstić: Taksonomskaproblematika hrasta lužnjaka, — D. Klepac : Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, — A. Pranjić, V. Hi tree i N. Lukić : Praćenje razvoja sastojina hrasta lužnjaka tehnikom simuliranja, — Š. Meštrović: Šume hrasta lužnjaka s posebnom namjenom, — S. Boj an in i S. Nikolić: Sječa, izrada i transport šumskih sortimenata hrasta lužnjaka, — S. Sever i M. Slabak: Mehaniziranje radova u eksploataciji šuma hrasta lužnjaka u istočnoj Slavoniji, — I. Spaić i M. Glavaš: Uzročnici šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji, — F. Penzar : Oštećenje furnira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) od insekata iz tropskog područja. Iz priloga I. Trinajstića saznajemo, da, u Londonu, postoji herbar Li nnea, koji nema samo povijesnu vrijednost nego i za određivanje prioriteta autora, prvog, opisa pojedine vrste. Naime, prema Međunarodnom zakoniku za nomenklaturu biljaka (Code internationale of botanical nomenclature, Utrech, 1972) prednost ima autor, koji je prvi opisao makar i nepotpuno, odnosnu vrstu. Malo je poznato, da je Linne uz cer sve listopadne evropske hrastove nazvao Quercus robur, dakle lužnjak, uz oznaku, da je to varijabilna vrsta. Uz ostalo Trinajstić navodi, da treba riješiti problematiku skadarskog i štojskog hrasta (hrasta iz Štoja kod Ulcinja), koje je opisao P. Černjavski te brdskog lužnjaka M. Jovančevića. Posebno navodi i kasni hrast lužnjak o kojem jeM. Stojković 1978. izradio magistarski rad pod naslovom »Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka L.« D. Klepac prikazao je s jedne strane pregled uređivanja šuma hrasta lužnjaka od prve osnove iz 1865. godine do danas, a s druge strane iznio statističke podatke o ovim šumama u Jugoslaviji. Na području cijele Jugoslavije ima 263 990 ha lužnjakovih šuma od čega u SR Hrvatskoj 164.912 ha a u SR Srbiji 65.102 ha (20.533 ha nalazi se u Srijemu kao nastavak spačvanskog šumskog kompleksa). Čitatelja glasnika valja upozoriti, da je, na str. 129., citirani članak »Les forets de chene en Slavonie« objavljen u prijevodu i u Šumarskom listu br. 11 —12, 1982., str. 489. A. Pranjić i sur. promatraju tehnikom simuliranja čiste sastojine hrasta lužnjaka po modelu 4, koji je, uz ostalih nekoliko, autorica prikazala u Glasniku za šumske pokuse, vol. 23. |