DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 100 <-- 100 --> PDF |
AKTUALNO IZVOZ DANAS Generalni direktor »Exportdrva« Jurica Pavelić istaknuti je stručnjak na području trgovine drvom i drvnim proizvodima. Njegovo teoretsko znanje obogaćeno praksom rukovođenja, a u novije vrijeme i iskustvo na najvećem svjetskom tržištu, tržištu SAD, izaziva pažnju i izvan »Exportdrva«. Na poziv Saveza i društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Zagreb, održao je predavanje na temu: Izvoz danas — problematika izvoza drvni proizvoda. To je s jedne strane izuzetno aktualna tema s obzirom na važnost izvoza za jugoslavensku privredu, a s druge strane to je područje za koje je Jurica Pavelić kvalificiran. Budući da je predavanju prisustvovao vrlo ograničen broj ljudi, a s obzirom na zanimljivost iznesenih podataka, objavljujemo osnovne misli iz predavanja djelomično skraćeno, odnosno u interpretaciji autora ovog napisa. Jedna od najvažnijih kategorija za moderno, osobito izvozno poslovanje, je marketing. Njega je u »Exportdrvu«, kao i u većini drugih organizacija, u prošlosti bilo toliko koliko je bilo tržišne orijentacije bez koje nema marketinga, a njoj je suprotstavljena kategorija dogovorne ekonomije koju vjerojatno napuštamo ako želimo razvijati tržište. »Exportdrvo« je u prošlosti s više ili manje uspjeha izvršavalo svoju funkciju u zavisnosti od ograničenja koja su se postavljala vezano upravo uz dogovornu ekonomiju. Budući da je marketing imanentan tržištu, najmanje je teško proizvesti robu. Daleko je teže utvrditi što tržište treba, u kojim količinama i pod kojim uvjetima. Kada se to utvrdi, lokacija industrije nije više najvažnija. Kod nas se do sada industrija i trgovina u našoj grani nisu razvijale na taj način. Osnovni činilac su bile društveno-političke zajednice (najčešće općine) koje su svoje sirovinsko bogatstvo željele oploditi najprije pilanskim kapacitetima, a kasnije proizvodnjom finalnih proizvoda. Gradili su se veliki kapaciteti da se zaposle ljudi. Uskoro su oni prerasli mogućnosti domaćeg tržišta, pa su se tražila rješenja u izvozu. No čak i takvim pristupom postignuti su određeni rezultati koji nisu za potejenjivanje. Prošla godina, usprkos tome što je u cjelini gledano bila izrazito krizna, bila je u našoj grani mnogo uspješnjia nego u ostalim dijelovima privrede. Dok je privreda imala pad proizvodnje od 3%, naš reprokompleks je imao rast od 8%. Izvoz je u cijeloj privredi povećan, ali manje nego u našoj grani gdje je povećanje iznosilo oko 21%, ili oko 300 milijuna dolara. Akumulacija je također jača za oko 40 indeksnih poena nego u privredi u cjelini, a gubici su u privredi rasli indeksom 298, a u šumarstvu i ndustriji prerade drva 117, što znači da su realno u padu. Na žalost, osobni dohoci su u našoj grani i danas niži od prosjeka privrede. Sve ovo dokazuje da je ova grana i u teškim uvjetima postigla vidne rezultate. Jedan od najtežih problema koji nas danas muči je neelastično ustrajanje pretežno na generalnom izvozu. Pri tome se vjeruje da je za takvo poslovanje potrebno prije svega imati realan tečaj dinara, te da realna kamata nije veća od realnog tečaja. Međutim, realna kamata je danas veća od realnog tečaja. U nju su |