DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim « tabeliranjem i ukrštanjem podataka. »Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili opovrgli NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo kako izgleda tablica 1. Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj obrazovanja. Dobili smo da X´1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od 63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj povezanosti među varijablama značajan. Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV — radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu — znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS, VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i »vjernik je«, a ´samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«. Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena! Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su re ligiozni. Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika. Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompa riramo s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja na tom planu. Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo, također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova. »Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i 104 |