DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 96     <-- 96 -->        PDF

stva i drvne industrije, kojem SIZ-u, kako
je već rečeno, Dereta bio tajnik.


Za svoj rad B. Dereta dobio je 1976.
godine, prigodom proslave 130-godišnjice
osnivanja Hrvatsko-slavonskog društva,
zlatnu medalju i povelju a prigodom odlaska
u mirovinu 1978. godine Orden za
narod sa srebrnim zrakama.


O društvenom radu, posebno u njegovoj
Mjesnoj zajednici »Poljane«, na posljednjem
oproštaju govorio je iz te MZ
Pajo Sošić, koji je naglasio i njegovu,
i inače poznatu, privrženost i brigu za
svoju obitelj.


Oskar Piškorić. dipl. inž.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 97     <-- 97 -->        PDF

BORISLAV KOVAĆIĆ,
dipl. inž. šum.


U devedesetoj godini života u Zagrebu


29. kolovoza 1988. umro je najstariji šumar
u Hrvatskoj Borislav Kovačić. U
devedesetoj godini i najstariji, jer je rođen
20. prosinca 1898. godine u Križevcima,
gdje je njegov otac bio poštanski
činovnik. U rodnom gradu proveo je i
prve dane svoga djetinstva i svršio osnovnu
školu. Iako je tada u Križevcima
postojalo Gospodarsko učilište u rangu
više škole, nije bilo srednje škole te školovanje
nastavlja u bjelovarskoj gimnaziji.
Gimnaziju polazi u Bjelovaru, gdje
je bio njegov ujak Slavoljub (Eduard)
Slapničar, već onda ugledan šumarski
stručnjak i upravitelj (direktor) Gospodarskog
ureda Đurđevačke imovne općine.
Kada mu je otac bio premješten u
Zagreb nastavlja srednju školu na tadašnjoj
II. realnoj gimnaziji u Zagrebu na
kojoj i maturira 1917. godine. Za životni
poziv odabire šumarsko zvanje i upisuje
se na, tada još, Šumarsku akademiju u
Zagrebu, koja se samo formalno razlikovala
od fakulteta. Kada je 1919. godine
osnovan Gospodarsko-šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu akademci nastavljaju
studij na fakultetu i Kovačić ga
završava 1921. godine kao druga generacija
apsolvenata Fakulteta. U toj generaciji,
uz ostale, bili su i Mijo Korošec,
Mihajlo Mujdrica, Zvonimir Pere, Ivan
Smilaj te Nikola Cvejić, koji je međutim
šumu kao operni pjevač zamijenio pozornicom
(umro je 1987. u 91. godini života).


B. Kovačić počeo je s radom u Direkciji
(državnih) šuma u Vinkovcima
početkom 1922. godine a nakon položenog
stručnog ispita (ispita za samostalno
vođenje šumskog gospodarstva) 1923. godine
u Zagrebu, postavljen je za upravitelja
(šefa) Šumske uprave u Mrkoplju.
Dakle, iz nizinskih i hrastovih šuma dolazi
u područje šuma jele, smreke i bukve
u Visokom kršu. Vjerojatno Šumska
uprava u Mrkoplju nije bila privlačna ni
s financijske ni s političke strane tako
da Kovačić u njoj ostaje do 1940. godine.
Tada je, kako piše u svojim autobiografskim
bilješkama, nekim šovinističkim i
pilanarskim krugovima smetao i premješten
je najprije u Šumariju Ogulinske imovne
općine u Krivom putu, a zatim u
Brinju. U Brinju ostaje do potkraj 1941.
godine, kada je premješten u Ravnateljstvo
šuma u Ogulinu, gdje ostaje, kao najstariji
službenik uz stručnu referadu i kao
zamjenik direktora.
Po oslobođenju postavljen je za šumarskog
stručnog referenta u Okružnom
narodnooslobodilačkom odboru za Gorski
kotar u Delnicama. Osnivanjem ZEMŠUMPOH-
a (Zemaljskog šumskog poduzeća
Hrvatske) 1945. godine i njegove Podružnice
u Delnicama postavljen je za zamjenika
upravitelja Podružnice. Podružnica
u Delnicama djelovala je kratko vrijeme,
jer je njezine poslove za Gorski
kotar preuzela Podružnica ZEMŠUMPOH


95




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 98     <-- 98 -->        PDF

-a na Sušaku pa i Kovačić u svojstvu
stručnog referenta prelazi u Sušak. Rasformiranjem
ZEMŠUMPOH-a prelazi u
Šumsko gospodarstvo Hrvatsko primorje
kao građevinski referent, a 1. lipnja
1954. godine nastupa dužnost šumarskog
inspektora Republičkog šumarskog inspektora
na Sušaku, gdje ostaje do 31.
prosinca 1955. godine odnosno do ukidanja
tog inspektorata. S radom nastavlja
u Poslovnom udruženju šumsko-privrednih
organizacija Poljoprivredno-šumarske
komore Hrvatske u svojstvu šumarskog
savjetnika za oblast zaštite šuma. Ujedno
je sekretar Stručnog odbora za zaštitu
šuma do umirovljenja 30. travnja 1963.
godine u aktivnoj službi a zatim do 30.
lipnja 1970. godine kao umirovljenik. Istovremeno
bio je i tajnik Republičke komisije
za zaštitu šuma te član Savezne
komisije za zaštitu šuma. Povremeno je


rukovodio i Komisijom za brzorastuće
vrste.


Iz ljudskog i stručnog života Borislava
Kovačića treba istaknuti, da je u Šumariji
Mrkopalj počeo s iskorištavanjem


šuma u vlastitoj režiji što se, kako je
već naprijed rečeno, nije svidjelo nekim
malopilanarima. Za vrijeme rata stručni
rad bio je ograničen, ali je, kako piše u
navedenim autobiografskim bilješkama,
»podizao duh rodoljubivog osoblja kao i
proganjanih obitelji (pa i Srba), te koliko
mi je bilo moguće i materijalno pomagao
«. Priznanje njegovom radu je i imenovanje
za republičkog šumarskog inspektora
te, konačno, zadržavanja na
mjestu tajnika Stručnog odbora za zaštitu
šuma i sedam godina nakon umirovljenja.
U to vrijeme posebno je bilo aktualno
suzbijanje šumskih štetnika aviozamagljivanjima.
Borislav Kovačić dakle
uspješno je vršio svoju životnu zadaću
šumarskog stručnjaka i čovjeka pa je u
oproštajnom govoru na posljednjem ispraćaju
31. kolovoza kojeg je održao O.
Piškorić u ime Saveza DITŠDIH i Šumarskog
društva Zagreb, odnosno kolega i
nekadašnjih suradnika, naglašeno, da će
ostati u trajnoj svjetloj uspomeni!


Oskar Piškorić. dipl. inž.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 99     <-- 99 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih
zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane
stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na
stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne
industrije te napise o radu Saveza i društava.


Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.
Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom
obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,
kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu
vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica
Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako
rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele)
tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi
budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba
priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može
biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno
napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod
ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba
iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka


i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili


časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži,


grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Foto


grafije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru


visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovolj


niji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Origi


nal može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem


postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i


pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus. nisaći i gusti


pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablic2,


crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak


može biti i fotokopija.


Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti


istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po


stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog hono


rara. Najmanje se može naručiti 30 separata.


Objavljeni radovi se plaćaju stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv
svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi
na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 444-206