DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 9 <-- 9 --> PDF |
teristikama: nema izrazito sušnog razdoblja i padaline su raspodijeljene gotovo ravnomjerno tijekom godine (padalinski maksimum, odnosno 57´Ve ukupnih oborina padne u toplijoj polovici godine), a temperatura zraka umjerena je ljeti i zimi. Po svom zemljopisnom položaju, općenitoj klimi, florističkim, fitogeografskim i ostalim obilježjima vegetacija istraživanih parkova Zagreba pripada evrosibirsko-sjevernoameričkoj regiji, ilirskoj provinciji i području najrasprostranjenije klimatskozonske zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum illyricum Horv. et al., syn. Querco-Carpinetum croaticum Horv. s. 1.) s desetak paraklimaksnih, šumskih i travnjačkih, biljnih zajednica. Rasprostranjenost, floristički sastav i ostale osobitosti svih tih fitocenoza vrlo su uočljive, a uzrok su im vrlo markantne i različite ekološke prilike u brdskom (fitcklimat hrast kitnjaka i običnog graba) i nizinskom (fitoklimat hrasta lužnjaka i drugih poluhigrofilnih i higrofilnih fitocenoza) pojasu Zagreba i okolice. MATERIJAL I METODE Istraživanje parkova i njihove dendroflore obavljeno je u razdoblju 1982—1986. godine. Kod terenskih radova evidentirane su sve alohtone vrste drveća starije od 30 godina. U dendrološkim istraživanjima uglavnom se koristi analitičko-sintetska metoda rada, što je primijenjeno i u ovim istraživanjima. Rad je podijeljen na opći i posebni dio. Opći dio sadrži ova poglavlja: područje istraživanja, neki ekološki faktori u Zagrebu i okolici (geografski položaj i osobitosti, geološka podloga, reljef, podneblje, regionalne klimatske prilike, gradska mikroklima, onečišćenje atmosfere, opis tala i vegetacijski pokrov). Posebni dio sastoji se od opisa 392 taksona dendroflore (Gymnospermae — 95, Angiospermae — 297) evidentirana u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba. Za svaku vrstu prikazani su prvo opći podaci prema literaturi, a zatim osobna zapažanja i iskustva u zagrebačkom podneblju. Istraživanja su obuhvatila zastupljenost, a ocjena stupnja zastupljenosti pojedinih taksona označena je znakovima: + = vrlo rijetko, zabilježena 1 do 15 biljaka; + + = rijetko, zabilježeno 16 do 30 biljaka; + + + = često, prisutno 31 do 50 biljaka i + + + + = vrlo često — označava prisustvo pojedine vrste s više od 50 biljaka (grupe biljaka, biljke u alejama i drvoredima). Za 103 vrste (Gymnospermae — 33, Angiospermae — 70) dati su pregledi nalazišta i glavnih pokazatelja vitalnosti: visina, prsni promjer, približna starost i fruktifikacija. Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja (x = nezadovoljavajuća, xx = zadovoljavajuća i xxx = dobra opća vitalnost). Dendrometrijski podaci dobiveni su direktnim mjerenjem na terenu (promjerkom s točnošću od 0,5 cm i Blume-Leissovim visinomjerom). Fenološka opažanja su obavljena na 31 ezgoti (Gymnosper´mae — 7, Angiospermae — 24), u nizu od pet godina (1982—1986). Fenološka motrenja 7 |