DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Dakle povećanje drvne mase između prve i druge inventarizacije je dosta veliko. Međutim to ne znači, da u nekim departmanima drvna masa u drugoj inventarizaciji nije bila manja nego u prvoj. Tako je masa listača u departmanu Loire-Atlantique bila manja za 7% a masa četinjača u departmanu Gers za 10% kao posljedica sječe starijih sastojina ili vremenskih nepogoda (npr. u departmanu Lozere, u kojem su vremenske nepogode 1970/71. i 1978. smanjile drvnu masu za 7%). O. Piškorić. dipl. inž. Dinamika šumskog fonda NR Bugarske u razdoblju 1960—1985. godine Površina NR Bugarske iznosi 110 927 km2 a šumovitost blizu 30°/o. Bugarski šumarski list, Gorsko stopanstvo (br. 7/88.), donosi prikaz kretanja šumskog fonda državnih šuma u razdoblju od 1960. do 1985. godine. U pojedinom petogodištu stanje je bilo sljedeće: Podaci za godine 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. Šumska površina 000 ha 3 190 3 049 3 067 3 134 3 200 3 229 o/o 100,0 95,6 96,1 98,3 100,3 101,2 Obrasla površina ´´%> 100,0 101,6 105,5 110,0 121,7 138,1 Prosjek drvnem:Vha ID/o mase 100,0 106,6 110,5 111,8 122,4 138,1 Prosječni prirast rn´/ha 1,9 1,9 2,2 2,2 2,4 2,8 U članku se nadalje navodi, da se za sada bugarske šume ne nalaze u ekološkoj krizi kao one u Zapadnoj i Srednjoj Evropi, iako se od nekoliko godina unazad na stablima zapažaju traheomikoze i štete od aerozagađivanja. To međutim ne znači, da šume ne mogu biti ugrožene kroz koju godinu te je nužno blagovremeno poduzeti mjere, da se spriječe katastrofalne štete. Dodajmo, da u ovom broju Gorsko stopanstvo donosi i prikaz »Šume i šumsko gospodarstvo u Jugoslaviji« (autor inž. Georgij Apostolov). Autor između ostalog navodi, da je 1958. godine u Novom Sadu osnovan Naučno- istraživački institut za topole, a 1960. u Jastrebarskom »Specijalni savezni naučnoistraživački institut za selekciju i uzgoj četinjača«. Navodi i nekoliko nacionalnih parkova, a iz Hrvatske samo NP Paklenicu sa »šumom bukve i klena« (a trebalo bi umjesto klena biti crnog bora). O. Piškorić, dipl. inž. 87 |