DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 81 <-- 81 --> PDF |
rati dugoročnu trajnost prihoda i prinosa, unapređivanje i racionalizaciju proizvodnje te transfer rezultata znanstvenih istraživanja u šumarsku operativu. Makroorganizacija i mikroorganizaciju u drvnoj industriji treba otvoriti utjecaju novih tehnologija. Pod utjecajem novih tehnologija stvoriti uvjete za fleksibilnom i adaptivnom mikroorganizacijom koja se može prilagoditi brzim promjenama i zahtjevima i domaćeg i svjetskog tržišta. 5. Šume ne mogu opstati ni funkcionirati bez biološke reprodukcije (jednostavne i proširene). Danas su ugrožene neadekvatnom valorizacijom općekorisnih ili ekoloških funkcija te visokim troškovima u uzgajanju i iskorištavanju. 6. Treba razvijati kooperativne odnose na novu makroorganiziranost drvne industrije s aspekta povezivanja tzv. velikih pogona (ali manji broj nego što danas imamo) s tzv. malim pogonima, koji bi se u međusobnim kooperativnim odnosima, prije svega na osnovi ekonomskih interesa, povezivali na zajedničkim programima, razvoju i marketingu preko specijalizacije, racionalnijih oblika proizvodnje te standardizacije poluproizvoda i različitih obblika ušteda u proizvodnji i poslovanju. III. PROBLEMATIKA MEDITERANSKIH ŠUMA I ŠUMSKIH POŽARA 1. Šumarstvo mediteranskog područja u posljednjih je 25 godina stagniralo, a njegova organizacija doživjela je veliko smanjenje stručnih kadrova. Uzrok stagnacije i osipanja kadrova je pomanjkanje sredstava za jednostavnu reprodukciju šuma, jer se prihodima iz redovnoga gospodarenja šumama na kršu ne može podmiriti ni 25 posto troškova reprodukcije šuma. 2. Naše mediteranske šume ostale su neuređene, nepročišćene, bez prosjeka, šumskih cesta te posve nepripremljene za novi oblik turističke namjene šuma. U našim mediteranskim šuma tek se u nekoliko posljednjih godina, nakon zaključenja Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara, pristupilo uređivanju, pročišćavanju, gradnji prosjeka, šumskih cesta i drugim radovima biološke reprodukcije šuma. 3. Programi gospodarenja nisu izrađeni za sve šume jadranske obale. Vlasnički odnosi nisu sređeni. Sa svim općenarodnim šumama ne upravljaju samo šumarije, već postoji niz različitih gospodara (općine, ugostiteljska poduzeća, poljoprivredne organizacije i dr.). 4. Šumarstvo mediteranskog područja SR Hrvatske treba se racionalnije organizirati. Potrebno je osigurati veći broj šumarskih stručnjaka i raditi na njihovu stručnom usavršavanju i specijalizaciji. 5. Uzgoju i obnovi, znači gospodarenju mediteranskim šumama, mora se posvetiti velika stručna pažnja. Šuma kojom se dobro gospodari najbolje ispunjava sve funkcije (ekonomske, turističke i zaštitne). 6. Potrebno je odmah pristupiti razgraničavanju površina između šumarstva i poljoprivrede kako bi se izbjegla ekstenzivna poljoprivreda (paša) i uništavanje šume. 7. U provođenju dugoročnih preventivnih mjera zaštite od šumskih požara osnovni je cilj stvaranje trajne šume zimzelenih (Mediteran) i listopadnih (Submediteran) listača. Listače su domaći elemente šumske vegetacije ovog područja i predstavljaju slabije zapaljiv materijal, a ukoliko do požara i dođe, obnavljaju 79 |