DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
stih egzota danas u Jugoslaviji ne može se točno navesti, u svakom slučaju radi se o više stotina vrsta. U našoj zemlji je, uglavnom za sve veće gradove, obavljena ´inventarizacije dendroflore s posebnim osvrtom na alohtone vrste i egzote. Prije dva i pol desetljeća inventarizaciju egzota i nekih forma naših autohtonih vrsta na području većeg broja zagrebačkih parkova obavio je Kar a vi a (1962). Autor je tada konstatirao 210 vrsta i nižih sistemskih jedinica. Prema P u- r i ć-D a s k a 1 o vi ć (1977) broj alohtonih vrsta i egzota u Beogradu iznosi više od 250 vrsta, varijeteta i forma. Područje istraživanja ovog rada je 16 parkova i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca u Zagrebu (Zrinjski, Strossmayerov i Tomislavov trg, Botanički vrt PMF-a, Marulićev, Mažuranića, Roosvaltov i Lenjinov trg, Trg žrtava fašizma, park Ribnjak, Perivoj srpanjskih žrtava, park oko crkve sv. Ksavera, Malinov park, Mirogoj, park-šume Maksimir i Tuškanac; privatni vrtovi — Tuškanac br. 15, 21, 36, 50, 52, 54, 56, 61, 63, 100 i Slavujevac 4). Uzgajane biljke su vrlo različitog podrijetla i starosti. Najstariji primjerci koje sam istraživao zasađeni su u park-šumi Maksimir 1842. godine (Taxodium distichum Rich.), dok su neki zasađeni prije 30 godina (Metasequoiaglyptostroboides Hu et Cheng). Osnovni cilj i svrha ovog istraživanja je skup nekoliko zadataka. Prvi zadatak je inventarizacija, drugi je utvrđivanje stanja u kojem se egzote nalaze, a treći zadatak je procjenjivanje sposobnosti rasta i razvoja egzota u urbanoj sredini. Na temelju dobivenih rezultata, pokušat ću dati analizu o uspješnosti introdukcije dotične vrste za potrebe silvikulture, hortikulture i potrebe oplemenjivanja. NEKI EKOLOŠKI FAKTORI U ZAGREBU I OKOLICI Istražena zagrebačka urbana regija je vrlo specifična s obzirom na ekološke prilike. Reljef je vrlo razveden i prestavljen svim ekspozicijama, a u istraživanim predjelima Zagreba nalazi se na nadmorskoj visini od 115 do 254 m. Osnovna geološka podloga vrlo je raznolika, a zastupljena je sa šest litoloških članova (Šiki ć d dr., 1977; B a s c h, 1981): šljunci, pijesci i gline (aluvij, proluvij); šljunci, pijesci i podređeno gline (najniža savska terasa); šljunci i pijesci (srednja savska terasa); gline, siltovi, pijesci, šljunci i treset; šljunci, pijesci i gline (pliopleistocen); pijesci, pjeskoviti i glinovdti lapori i gline (gornji pont). U istraživanim zagrebačkim parkovima i vrtovima zastupljene su četiri pedokartografske jedinice (Kovačevi ć i dr., 1969, dopunjeno, Mar t i nov i ć, 1983): antropogena aluvijalna tla; pseudoglej obronačni; pseudoglej obronačni i lesivirano pseudoglejno tlo; eutrieno smeđe tlo s rendzinom na laporu. Općenito se može reći da tla u istraži vanom području imaju nadprosječnu ili visoku razinu proizvodne sposobnosti, a kao edafski limitirajući faktor može se spomenut samo nepotpuna do loša drendranost tla u parku Ribnjak. Prema Koppenovoj klasifikaciji (Be rito vic, 1983´) Zagreb se ubraja u kontineotski tip klime i ima oznaku Cfwbx" sa slijedećim glavnim karak o |