DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI Savjetovanje »ŠUME HRVATSKE U DANAŠNJIM EKOLOŠKIM I GOSPODARSKIM UVJETIMA«, Drvenik, 19—23. 09. 1988. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu preko svog Zavoda za istraživanja u šumarstvu i Katedre za uzgajanje šuma organizirao je pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu Savjetovanje pod naslovom »ŠUME HRVATSKE U DANAŠNJIM EKOLOŠKIM I GOSPODARSKIM UVJETIMA«. Povod Savjetovanja jest obilježavanje 90-godišnjice visokoškolske šumarske nastave u SR Hrvatskoj i 20- godišnjice smrti akademika prof. dr. Milana A n i ć a. Savjetovanje je održano u Drveniku u prostorijama hotela »Quercus« ROŠ-a »Slavonska šuma«, a sstručne ekskurzije odvijale su se na području Šumarije Makarska (Biokovo), odnosno Šumskog gospodarstva »Dalmacija« Split. Ovom znanstveno-stručnom skupu prisustvovalo je 275 šumarskih stručnjaka i znanstvenika iz cijele Hrvatske te predstavnici znanstvenih i nastavnih institucija iz Sarajeva, Skoplja, Novog Sada i Zvolena. Podneseno je 8 plenarnih i 40 tematskih referata, a održan je i okrugli stol o temi šumskih požara. Dio plenarnih referata obrađivao je problematiku osnivanja i razvoja šumarske nastave u Hrvatskoj (1860—1988), drugi dio sadašnju problematiku šumarstva i drvne industrije te pravce njihova razvoja, a treći dio govorio je o problematici i strategiji razvoja znanstvenoistraživačkog rada u šumsko-prerađivačkom kompleksu u našoj Republici. Podnesen je i plenarni referat o životu i djelu akademika Milana A n i ć a. Od tematskih referata najprije su priopćeni oni koji se bave problematikom šumarske nastave po pojedinim školama ili disciplinama i 8 tematskih referata iz područja fitocenologije, dendrologije i zaštite prirode, a posvećeni su sjećanju na prof. dr. Milana A n i ć a. Dio tematskih referata odnosio se na stabilnost šumskih ekosistema Hrvatske u novonastalim uvjetima, a veći dio na uzgojne zahvate u prirodnim i umjetno podignutim sastojinama normalne ili pak narušene strukture. Veća grupa referata tretirala je problematiku gospodarenja, podizanja i prirašćivanja šuma na kršu SR Hrvatske. Više autora posvetilo je svoja priopćenja problematici razvoja mehanizacije u šumarstvu u novim uvjetima te vrednovanju općekorisnih funkcija šuma danas. U nekim referatima govoreno je o primjeni sadašnjeg Zakona o šumama te o njegovu utjecaju na samoupravljanje. Po jedan ili više referata podneseno je iz svih disciplina i područja kojima se bave šumarski znanstvenoistraživački radnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na »okruglom stolu«, organiziranom s temom »Šumsk i pazari« , jedinstveno je izraženo mišljenje o nedovoljnoj organizaciji svih pozvanih subjekata oko tog problema u Hrvatskoj i potrebi mnogo organiziranijeg, masovnijeg i idejno osmišljenijeg rješavanja tog problema. Prilikom diskusija i predstavljanja problema posebno su se založili predstavnici Šumarije Makarska i Šumskog gospodarstva »Dalmacija« Split. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 78 <-- 78 --> PDF |
U vrlo plodnim diskusijama nakon održanih referata šuumarski stručnjaci zalagali su se za punu jedinstvenost i veću »glasnost« struke prilikom prezentiranja njenih problema i zahtjeva javnosti — u prvom redu vezano za uzroke propadanja šuma u SR Hrvatskoj, zatim za uključivanje struke u donošenju bilo kakvih strategija tehnološkog razvoja u pojedinim općinama, regijama ili Republici. Također je jedinstveno mišljenje diskutanata da se struka mora maksimalno homogenizirati i angažirati povodom zakonskih i ostalih promjena koje u našem društvu slijede. Posebno je isticana potreba daljeg razvoja znanstvenoistraživačkog rada u šumarstvu Hrvatske, jer — naglašeno je — samo se na osnovi rezultata takva rada može uhvatiti priključak za 21. stoljeće. Na kraju je izabrana Komisija koja će uzeti u obzir diskusije pri donošenju zaključaka ovog Savjetovanja, a sačinjavaju je: prof. dr. Đ. Rauš, prof. dr. B. Prpić, prof. dr. S. Matić, prof. dr. M. Vidaković, prof. dr. Š. Meštrović, dipl. inž. T. Krnjak, dipl. inž. H. Labura, dipl. inž. M. Miljanić, prof. dr. B. Ljuljka, prof. dr. V. Sertić, dr. J. Gračan, prof. dr. M. Figurić, dr. M. Glavaš, dipl. inž. D. Bedžula, dipl. inž. B. Kekelić, mr. N. Lukić, dipl. inž. I. Knežević i mr. J. Vukelić. Zaključeno je da se svi plenarni i tematski referati tiskaju u glasilu Šumarskog fakulteta u Zagrebu »Glasniku za šumske pokuse« i prezentiraju šumarskoj struci i ostaloj javnosti. U okviru Savjetovanja organizirana je stručna ekskurzija na opožarene površine u okolici Makarske, zatim posjet malakološkom muzeju u franjevačkom samostanu iz 18. stoljeća te nezaboravan izlet na Park prirode Biokovo. Za vrijeme posjeta Biokovu sudionici ekskurzije imali su priliku uživati u brojnim fenomenima dinarskoga krša i prekrasnim vidicima na grad Makarsku i okolni dio Jadrana. Posebno se doimala mogućnost i rijetka prilika da stručno oko zapazi brze kretnje divokoza i muflona u vrletima ove prekrasne planine. Ekskurziju su izvanredno organizirali radni ljudi Šumarije Makarska uz stručno vodstvo upravitelja Vilima Šabića , dipl. inž. i pomoć jednog od najboljih poznavaoca biljnog svijeta i prirode Biokova — dr. fra Jure Radića . Na kraju treba reći da je prema nepodijeljenom mišljenju svih sudionika Savjetovanja po održanim referatima i broju sudionika ovo jedan od najuspješnijih stručnih šumarskih skupova koji će ostaviti pozitivan trag i u šumarskoj znanosti i u šumarskoj praksi. Uz zahvalnost ROŠ-u »Slavonska šuma« i Šumskom gospodarstvu »Dalmacija « Split naglasimo da je u izuzetno prisnoj i drugarskoj atmosferi održan još jedan sastanak »zelene internacionale« koji je ostvario svoj cilj: rezultatima znanstvenoistraživačkog rada pridonijeti većoj ekološkoj stabilnosti šuma SR Hrvatske, a istovremeno povećati njihovu proizvodnju. mr. Joso VUKELIĆ i mr. Nikola LUKIĆ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZAKLJUČCI Savjetovanja »ŠUME U DANAŠNJIM EKOLOŠKIM I GOSPODARSKIM UVJETIMA«, održanog u Drveniku od 19. do 23. rujna 1988. godine Savjetovanje su organizirali: ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU — Zavod za istraživanje u šumarstvu i Katedra za uzgajanje šuma Povod znanstveno-stručnog Savjetovanje je 90-godišnjica visoke fakultetske nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (1898—1988) i 20-godišnjica smrti akademika Milana A n i ć a, redovnog profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Pokrovitelj Savjetovanja SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Na Savjetovanju je sudjelovalo 275 šumarskih stručnjaka i znanstvenika. Podneseno je 8 plenarnih i 40 znanstvenih i stručnih referata. Održan je i okrugli stol na temu »ŠUMSKI POŽARI«. I. NASTAVNA I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA PROBLEMATIKA U dosadašnjim materijalnim i kadrovskim uvjetima obrazovne i znanstvene organizacije u SR Hrvatskoj prisiljene su stagnirati. Veliko zaostajanje naših institucija u razvoju znanosti za evropskim fakultetima i institutima u prvom redu nastaje zbog lošije materijalne opremljenosti i kadrovske ekipiranosti u području nastave i znanstvene djelatnosti u odnosu na njih. Za prevladavanje zaostajanja u razvoju potrebno je u posljednjem desetljeću ovog i u prvom desetljeću slijedećeg stoljeća osigurati stručne kadrove i takvu materijalnu osnovu kako bismo mogli odgovoriti ovim zadacima: 1. Očuvati i povećati ekološku i gospodarsku vrijednost šuma i šumskog fonda u SR Hrvatskoj. 2. Uključiti se u svjetski trend očuvanja i unapređivanja prirode, a naročito šumskih ekosistema, koji se odnosi na oblikovanje i proučavanje ekologije krajolika, zaštitu šumovitog krajolika, rješavanje dendrohortikulture u naseljenim mjestima kao i na opću zaštitu prirode. 3. Pratiti dogovorene bioindikatore u šumskim sastojinama te upozoravati na ekološke rizike i katastrofe. 4. Poticati samoobranu i samoregulaciju šumskih ekosistema. Osigurati prirodnu reprodukciju i optimalnu proizvodnju biomase u šumi. Potrebno je istraživati racionalnije metode obnove šuma (prirodnim i umjetnim putem). 5. Aktivno sudjelovati u stvaranju, oblikovanju i njezi vodozaštitnih šuma te u opskrbi pitkom vodom (stvaranje bioloških pretpostavki). 6. Obavljati autohtonu regeneraciju u jako degradiranim površinama radi povećanja fotosintetske proizvodnje (biomasa, zoomasa) da bi se uspostavile |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ekološke funkcije šume, a posebno da bi se postizale meliorativne hidrološke funkcije vegetacijskog pokrova. 7. Proučavati efikasne metode projektiranja i izgradnje šumskih prometnica te izravno korištenje šumskih prometnica uz očuvanje biološke ravnoteže šumskih ekosistema i njihova što manjeg oštećenja. 8. Koristiti komparativne prednosti kvalitetne sirovine u preradi drva, a posebno u izradi finalnog proizvoda. 9. Racionalizirati korištenje drvne sirovine u preradi drva. 10. Promijeniti nastavne planove i programe za VII/2, VII/1, VI, V. i IV. stupanj za izobrazbu kadrova u drvnoj industriji u smislu stvaranja stručnjaka koji će voditi drvnu industriju u novim tržišnim, tehnološkim i organizacijskim uvjetima. 11. Znanstvenoistraživački rad za potrebe drvne industrije podići na viši stupanj organiziranosti te tematski usmjeriti na područje istraživanja integriranih proizvodnih sistema i razvoja proizvoda visoke kvalitete uz racionalno korištenje drvne sirovine. 12. Dalje razvijati usku spregu između srednje škole, fakulteta, instituta s jedne strane i šumarske privrede radi stvaranja materijalne i kadrovske osnove za norlmalan rad, ali i za prijenos rezultata nastave i istraživanja u operativu. 13. Unaprijediti gospodarenje i zaštitu umjetno podignutih kultura četinjača i listača. Radi povećane potrebe za drvom i očuvanjem naših prirodnih šuma i šumskih ekosistema potrebno je nastaviti podizanje kultura, koristeći pri tome rezultate oplemenjivanja šumskog drveća (selekcije, hibridizacije, kloniranja, kulture tkiva), šumskog sjemenarstva, rasadničke proizvodnje, fiziologije i prehrane. 14. Osim zajedničkog programa znanstvenoistraživačkog rada treba zajednički planirati investicijska ulaganja, nabavu nove i moderne opreme i osposobljavanje i usavršavanje kadrova, izradu zajedničke projekcije razvoja kadrova i izradu dokumentacijsko-informacijske osnove. 15. Referati i program ovog Savjetovanja vrlo su dobra osnova za izradu strategije donošenja novog programa (1991—1995) znanstvenoistraživačkog rada, a i razvoja šumarstva u cjelini. II. PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE 1. Danas je prevladala razvijena znanstvena misao o vrijednostima šuma zbog posredne i neposredne koristi te jasne spoznaje kakve negativne posljedice donosi propadanje i nestanak šuma. 2. Unatoč opsežnoj pravnoj regulativi, korektnom i stručnom odnosu šumara prema šumi svjedoci smo, u zadnje vrijeme, vrlo intenzivnog sušenja i propadanja šuma. 3. Katastrofalna zagađivanja zraka, vode i tla, hidromelioracijski radovi koji iz temelja mijenjaju ekološke uvjete, što tisućama godina vladaju u jednoj šumi, a ceste, dalekovodi, plinovodi, kanali, pruge i dr. utječu na brzo propadanje šuma, a da na to šumari koji gospodare šumom nemaju nikakva utjecaja. 4. Problemi koji danas tište šumarstvo i drvnu industriju ne mogu se rješavati samo organizacijskim promjenama. Organizacija šumarstva mora osigu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 81 <-- 81 --> PDF |
rati dugoročnu trajnost prihoda i prinosa, unapređivanje i racionalizaciju proizvodnje te transfer rezultata znanstvenih istraživanja u šumarsku operativu. Makroorganizacija i mikroorganizaciju u drvnoj industriji treba otvoriti utjecaju novih tehnologija. Pod utjecajem novih tehnologija stvoriti uvjete za fleksibilnom i adaptivnom mikroorganizacijom koja se može prilagoditi brzim promjenama i zahtjevima i domaćeg i svjetskog tržišta. 5. Šume ne mogu opstati ni funkcionirati bez biološke reprodukcije (jednostavne i proširene). Danas su ugrožene neadekvatnom valorizacijom općekorisnih ili ekoloških funkcija te visokim troškovima u uzgajanju i iskorištavanju. 6. Treba razvijati kooperativne odnose na novu makroorganiziranost drvne industrije s aspekta povezivanja tzv. velikih pogona (ali manji broj nego što danas imamo) s tzv. malim pogonima, koji bi se u međusobnim kooperativnim odnosima, prije svega na osnovi ekonomskih interesa, povezivali na zajedničkim programima, razvoju i marketingu preko specijalizacije, racionalnijih oblika proizvodnje te standardizacije poluproizvoda i različitih obblika ušteda u proizvodnji i poslovanju. III. PROBLEMATIKA MEDITERANSKIH ŠUMA I ŠUMSKIH POŽARA 1. Šumarstvo mediteranskog područja u posljednjih je 25 godina stagniralo, a njegova organizacija doživjela je veliko smanjenje stručnih kadrova. Uzrok stagnacije i osipanja kadrova je pomanjkanje sredstava za jednostavnu reprodukciju šuma, jer se prihodima iz redovnoga gospodarenja šumama na kršu ne može podmiriti ni 25 posto troškova reprodukcije šuma. 2. Naše mediteranske šume ostale su neuređene, nepročišćene, bez prosjeka, šumskih cesta te posve nepripremljene za novi oblik turističke namjene šuma. U našim mediteranskim šuma tek se u nekoliko posljednjih godina, nakon zaključenja Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara, pristupilo uređivanju, pročišćavanju, gradnji prosjeka, šumskih cesta i drugim radovima biološke reprodukcije šuma. 3. Programi gospodarenja nisu izrađeni za sve šume jadranske obale. Vlasnički odnosi nisu sređeni. Sa svim općenarodnim šumama ne upravljaju samo šumarije, već postoji niz različitih gospodara (općine, ugostiteljska poduzeća, poljoprivredne organizacije i dr.). 4. Šumarstvo mediteranskog područja SR Hrvatske treba se racionalnije organizirati. Potrebno je osigurati veći broj šumarskih stručnjaka i raditi na njihovu stručnom usavršavanju i specijalizaciji. 5. Uzgoju i obnovi, znači gospodarenju mediteranskim šumama, mora se posvetiti velika stručna pažnja. Šuma kojom se dobro gospodari najbolje ispunjava sve funkcije (ekonomske, turističke i zaštitne). 6. Potrebno je odmah pristupiti razgraničavanju površina između šumarstva i poljoprivrede kako bi se izbjegla ekstenzivna poljoprivreda (paša) i uništavanje šume. 7. U provođenju dugoročnih preventivnih mjera zaštite od šumskih požara osnovni je cilj stvaranje trajne šume zimzelenih (Mediteran) i listopadnih (Submediteran) listača. Listače su domaći elemente šumske vegetacije ovog područja i predstavljaju slabije zapaljiv materijal, a ukoliko do požara i dođe, obnavljaju 79 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 82 <-- 82 --> PDF |
se iz panja i žilja. Šuma borova i drugih četinjača zbog ssadržaja smole lako je zapaljiva. Budući da su četinjače pogodne vrste drveća za pošumljavanje kraških kamenjara i uz to brzo popravljaju tlo, iskorištavamo ih za stvaranje uvjeta za pošumljavanje listačama buduće trajne šume, koja, kako smo naveli, predstavlja značajno manju opasnost od požara i pruža uz to veće društvene koristi — stvaranje pitke vode, sprečavanje erozije, povećanje poljoprivredne proizvodnje, ublažavanje klimatskih ekstrema, ublažavanje snage vjetra, proizvodnja drveta, proizvodnja mesa, divljači, stvaranje skloništa za živu silu i tehniku u općenarodnoj obrani, stvaranje fenofonda drveća i ostalih vrsta životne zajednice, stvaranje ekološkog uporišta u prostoru, doprinos estetici krajolika, pružanje rekreacijskog prostora, pročišćavanje onečišćenog zraka, na što u prostoru jadranske obale najznačajnije utječe povećanje turističkog prometa. 8. Borove kulture potrebno je posebno tretirati u provođenju preventivnih mjera jer predstavljaju vrlo zapaljiv materijal. U sušnim uvjetima potreban je u borovim kulturama poseban oprez, dakle intenzivno danonoćno čuvanje. 9. Privatne šume nužno je što hitnije uključiti u šumskogospodarska područja te propisati i u njima provesti preventivne mjere zaštite od požara i sve ostale mjere gospodarenja šumom. 10. U Šumarskom institutu Jastrebarsko potrebno je hitno osnovati znanstveni centar da razvija protupožarnu preventivnu i proučava represivne mjere zaštite šuma od požara radi primjene u praksi domaćih i stranih znanstvenih dostignuća iz tog područja. 11. U područjima velike opasnosti od pojave šumskog požara treba izgraditi male hidroakumulacije, što bi pružalo mogućnost brže intervencije. 12. Preventivne mjere zaštite od požara nužno je provoditi i na poljoprivrednim površinama, u urbanim sredinama koje graniče sa šumom (deponiji smeća i dr.), u turizmu (nedovoljna pažnja turista u šumi, kampu i dr.), u elektroprivredi (neispravni vodovi) i dr. 13. Uz dobro organiziranu zaštitu od nenamjerno izazvanih požara posebnu pažnju treba obratiti namjernom izazivanju požara i u tom smislu organizirati preventivu. 14. Prijedlozi da se radi smanjivanja opasnosti od požara, odnosno radi čišćenja šume uvede paša stoke sitnog zuba (pretežno se misli na kozu) predstavlja za opstanak šume današnje strukture veliku opasnost. U težnji za postizanjem trajne šume listača (jedina prava stručna alternativa) veći dio šumskog fonda priobalnog područja nalazi se u razvojnom stadiju kada je paša u šumi vrlo štetna. Velike štete nastaju od paše u opožarenim šumskim površinama pomlađenjima sjemenom izgorene stare borove kulture. Poslije pašarenja na tim površinama stvaraju se kraške kamenjare. 15. Obavezno ispitati opravdanost ljetnih sadnji i u vezi s tim i omladinskih radnih akcija na pošumljavanju u našem krškom području. 16. Uputiti zahtjev da se Motovunska šuma, koja je uzeta šumarstvu i predana poljoprivredi, vrati natrag šumarstvu Istre, koje će s njom gospoddariti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. 17. Zahtijevati da se sa šumama u primorskom pojasu koje koriste turističke organizacije postupa po usvojenim planovima i programima gospodarenja. 18. Sve površine koje su dane poljoprivredi, a ona ih iz različitih razloga ne koristi, treba vratiti šumarstvu. To se naročito odnosi na Istru. Šumsko gospodarstvo treba u tom smislu pokrenuti inicijativu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 83 <-- 83 --> PDF |
19. Šumama i šumskim zemljištima na području Nacionalnog parka »Krka« treba da gospodari i upravlja kvalitetna šumarska služba. Iz šumarstva se ne može ništa otuđiti bez naknade, pa ni šumske površine. 20. Sve strukture šumarstva SR Hrvatske, radne organizacije, stručna udruženja, znanstvenoistraživačke organizacije i drugi trebaju poduzeti sve neophodne mjere da u novom privrednom sistemu osiguraju pretpostavke za udruživanje sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na kršu. IV. OSTALA PROBLEMATIKA 1. Potrebna je veća jedinstvenost i glasnost cijele šumarske struke u SR Hrvatskoj pri prezentiranju naših problema javnosti. 2. Zakonski regulirati ulaz u šumu, postavljanje rampi i nadzor (time će se pridonijeti smanjenju požara, krađi šumskih proizvoda itd.). 3. Zakonski regulirati korištenje sporednih šumskih proizvoda i odrediti biološki minimum pojedinih proizvoda koje građanstvo iskorištava. 4. Pri procjeni šteta u šumama nastalih gradnjom industrijskih i sličnih postrojenja i objekata odrediti pravu vrijednost šume, odnosno drvnu masu pomnožiti s faktorom koji ne bbi smio biti manje od 10 puta. 5. Intenzivirati istraživanja antropogenih promjena stanja tla naročito s aspekta: upotrebe tla u šumskoj proizvodnji (pedološka karakterizacija biofitoklimata), imisijske acidifikacije tala, akumulacije teških metala. 6. Intenzivirati istraživanja na relaciji tlo—biljka, odnosno istražiti indikatorske osobine pojedinih vrsta, što će znatno pridonijeti njihovu pravilnijem odabiru, naročito u području Mediterana. 7. Šumarstvo i šumarska znanost trebaju postaviti društvu uvjete pod kojima šume mogu dalje rasti i razvijati se. 8. Jačati ekološki pokret na razini cijele društvene zajednice. 9. Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda utvrdila je granične vrijednosti za glavne polutante SO> (prosječno na godinu 20 mikrograma/m:l), N02 (30 mikrograma/m:i) i ozon (prosječno 50 mikrograma/m1 u vegetacijskom periodu). Predlažemo da ih i mi prihvatimo i o njima vodimo računa danas i ubuduće pri donošenju različitih strategija tehnološkog razvoja Hrvatske i Jugoslavije. Te su granične vrijednosti, dakle, naši uvjeti u takvim slučajevima. 10. Zbog svih korijenitih promjena koje slijede (u prvom redu zakonskih) struka mora jedinstveno krenuti u široku akciju da što spremnije dočeka te promjene i iskoristi ih. Treba održati jedno savjetovanje u vezi s tim najkasnije do kraja prve polovice iduće godine. Zagreb, 12. prosinca 1988. ČLANOVI KOMISIJE: Prof. dr. Đuro Rauš, v.r. Dr. Joso Gračan, v.r. Prof. dr. Branimir Prpić, v.r. Prof. dr. Mirko Vidaković, v.r. Prof. dr. Slavko Matić, v.r. Dipl. inž. Drago Bedžula, v. r. Dipl. inž. Tomislav Krnjak, v.r. Prof. dr. Šime Meštrović, v.r. Dipl. inž. Branko Kekelić, v.r. Dr. Milan Glavaš, v.r. Dipl. inž. Miho Miljanić, v.r. Mr. Nikola Lukić, v.r. Prof. dr. Vladimir Sertić, v.r. Dipl. inž. Ivo Knežević, v.r. Prof. dr. Mladen Figurić, v.r. Mr. Joso Vukelić, v.r. Prof. dr. Boris Ljuljka, v.r. Dipl. inž. Hrvoje Labura, v.r. |