DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Ondašnji »Vjesnik« (7. I. 1963) i »Večernji list« (1. VI, 27. IV, 15. VII. i 31. VII. 1963) pisali su o problematici sirovine i u vlastitom interesu davali podršku inicijativi, koja je imala za posljedicu osiguranje sirovine za novinski papir. Sveobuhvatne aktivnosti su imale opravdanje u pogledu popularizacije problema i stvaranje stručne, materijalne — u prvom redu financijske — osnovice za njegovo rješavanje. Raspoloživa novčana sredstva tvornice su već bila angažirana na rekonstrukciji i proširenju kapaciteta, radi čega se od iste nije moglo očekivati financiranje plana s vlastitim novcem. Traženi su novčani krediti sa strane. Nazirala su se razumijevanja i udovoljenja u tom pogledu. Trebalo je samo uvjeriti u opravdanost ulaganja i one, koji ih odobravaju. Prilikom donošenja društvenog plana grada Zagreba za 1963. god. delegat Ivan Jerman predložio je da se u Društveni plan grada unese zadatak na organizaciji uzgajanja sirovine za tvornicu. Amandman je bio usvojen i koristi su se mogle očekivati. (»Vjesnik«, 28. II. 1963) Od gradskog investicionog fonda zatražen je kredit u visini 400.000 dinara. Poljoprivredna i Privredna banka za Hrvatsku su zatražile investicioni program radi odobrenja kredita za kupovinu zemljišta i podizanje topolika. Zemljišta se moglo dobiti i besplatno. Nekorištene pašnjačke površine ustupili su: — N. O. općine Dugo Selo ustupilo je 62 k. j . kod sela Ježevo. — Sa Poljoprivrednom zadrugom u Selima kod Siska vođeni su pregovori radi ustupanja 3.000 k.j. pašnjačkih površina. — »Agrokombinat« Zagreb, pogon Velika Gorica, bio je voljan staviti na korištenje 25 k.j. podvodnog zemljišta, gdje se već i počelo sa sadnjom topola. Sadnja je već bila obavljena i na jednom dijelu pašnjaka kod Ježeva. Bili su sklopljeni konkretni ugovori za uzgajanje celuloznog drva sa: — Šumskim gospodarstvom Zagreb na 105 ha, — Šumskim gospodarstvom Čakovec na 10 ha, — Vodnom zajednicom u Odžaku (bosansko Posavje) na 15 ha. Za tu svrhu im je bio već isporučen i zasađen besplatni sadni materijal. Od Poljoprivredne zadruge u Ivanić-Gradu dobiveno je oko 150 k.j. slabog poljoprivrednog zemljišta. Na tom području se pristupilo kupovini livadskog i johom obraslog zemljišta od privatnika, jer su postojale velike ponude, srazmjerno jeftinog — 20.000 din (starih) po k.j. Uspostavljen je kontakt sa školama, da u okviru učeničkih zadruga uzgajaju sadni materijal, koji bi se potom besplatno dijelio seoskim žiteljima, koji su voljni osnivati drvorede i nasade. Na zemljištu u Ivanić-Gradu bilo je zasađeno 85 k.j. kao ogledno-proizvodna površina, jer se na istoj trebalo utvrditi optimalnu tehnologiju za uzgoj celuloznog drva. Sadnja se obavljala s plaćenom i neplaćenom (školska omladina) radnom snagom. Upotrebljene su bile razne vrste topola i vrba, različitog uzrasta — reznice, štapovi, ožiljene 1—2 god. Sadilo se u unaprijed pripremljeno (poorano) i nepripremljeno (jame) zemljište, sa i bez kasnijeg kultiviranja i đubrenja sa stajnjakom i umjetnim gnojivima. Stajnjak se trampio za livadsku travu sa nezasađenih površina. Izvršen je pokus sadnje i na eksplozivom razrahljenom tlu. |