DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*174/175 Sum. list CXIII (1988) 5 GENOFOND DRVENASTIH EGZOTA BOTANIČKOG VRTA I NEKIH ZAGREBAČKIH PARKOVA* Mato JURKOVIĆ** SAŽETAK: Studij parkovnih površina obavljen je u ukupno 16 zagrebačkih parkova i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca, ukupne površine 344,60 ha. Obavljeno dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda pokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae — .95, Angiospermae — 2.97) drvenastih egzota. Opažanja i mjerenja su provedena u razdoblju od 1982—1986. godine. Istraživanja su obuhvatila stupanj zastupljenosti, vitalnost, koja je ocijenjena na temelju visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja, i na kraju fenološka motrenja (početak vegetacije, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje lišća). Na osnovi analize dobivenih podataka proizlazi da od evidentirana 392 taksona, najviše, njih 303, prisutno je vrlo rijetko, rijetko 34., često 25, a vrlo često zastupljeno je samo 30 taksona. Dobru opću vitalnost ima 69 egzota, zadovoljavajuću 29, dok je nezadovoljavajuća opća vitalnost procijenjena samo za 5 egzota. Fitogeografska analiza vrsta dokazuje dominaciju elemenata iz Azije — 60,75°!«-, u usporedbi s onima iz Sjeverne Amerike — 36,78°/«, Euroazije — 1,65"/*, Južne Amerike — 0,4V´I« i sjevernih dijelova Afrike — 0,41"/». UVOD Genetsko bogatstvo prirodnih šuma može se očuvati na dva načina (V idaković, 2 u f a, 1966; V i d a k o v i ć, 1971): konzerviranjem prirodnih sastojdna (rezervati, nacionalni parkovi, sjemenske sastojine i si.) kao i manje grupe stabala ili, u ekstremnim slučajevima, čak i pojedinačna stabla koja se stavljaju pod zaštitu zakona; podizanjem nasada posebnog tipa, koji mogu biti namijenjeni i očuvanju genofonda (arboretumi, botanički vrtovi, živi arhivi, sjemenske plantaže, testovi provenijencija, testovi potomstva, klonski testovi i si.). Geografski položaj, orografska struktura i raznolikost klime naše zemlje povećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota. Koliki je broj drvena * Skraćeni oblik magistarskog rada. ** Mr. Mato Jurković, dipl. inž. šumarstva, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
stih egzota danas u Jugoslaviji ne može se točno navesti, u svakom slučaju radi se o više stotina vrsta. U našoj zemlji je, uglavnom za sve veće gradove, obavljena ´inventarizacije dendroflore s posebnim osvrtom na alohtone vrste i egzote. Prije dva i pol desetljeća inventarizaciju egzota i nekih forma naših autohtonih vrsta na području većeg broja zagrebačkih parkova obavio je Kar a vi a (1962). Autor je tada konstatirao 210 vrsta i nižih sistemskih jedinica. Prema P u- r i ć-D a s k a 1 o vi ć (1977) broj alohtonih vrsta i egzota u Beogradu iznosi više od 250 vrsta, varijeteta i forma. Područje istraživanja ovog rada je 16 parkova i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca u Zagrebu (Zrinjski, Strossmayerov i Tomislavov trg, Botanički vrt PMF-a, Marulićev, Mažuranića, Roosvaltov i Lenjinov trg, Trg žrtava fašizma, park Ribnjak, Perivoj srpanjskih žrtava, park oko crkve sv. Ksavera, Malinov park, Mirogoj, park-šume Maksimir i Tuškanac; privatni vrtovi — Tuškanac br. 15, 21, 36, 50, 52, 54, 56, 61, 63, 100 i Slavujevac 4). Uzgajane biljke su vrlo različitog podrijetla i starosti. Najstariji primjerci koje sam istraživao zasađeni su u park-šumi Maksimir 1842. godine (Taxodium distichum Rich.), dok su neki zasađeni prije 30 godina (Metasequoiaglyptostroboides Hu et Cheng). Osnovni cilj i svrha ovog istraživanja je skup nekoliko zadataka. Prvi zadatak je inventarizacija, drugi je utvrđivanje stanja u kojem se egzote nalaze, a treći zadatak je procjenjivanje sposobnosti rasta i razvoja egzota u urbanoj sredini. Na temelju dobivenih rezultata, pokušat ću dati analizu o uspješnosti introdukcije dotične vrste za potrebe silvikulture, hortikulture i potrebe oplemenjivanja. NEKI EKOLOŠKI FAKTORI U ZAGREBU I OKOLICI Istražena zagrebačka urbana regija je vrlo specifična s obzirom na ekološke prilike. Reljef je vrlo razveden i prestavljen svim ekspozicijama, a u istraživanim predjelima Zagreba nalazi se na nadmorskoj visini od 115 do 254 m. Osnovna geološka podloga vrlo je raznolika, a zastupljena je sa šest litoloških članova (Šiki ć d dr., 1977; B a s c h, 1981): šljunci, pijesci i gline (aluvij, proluvij); šljunci, pijesci i podređeno gline (najniža savska terasa); šljunci i pijesci (srednja savska terasa); gline, siltovi, pijesci, šljunci i treset; šljunci, pijesci i gline (pliopleistocen); pijesci, pjeskoviti i glinovdti lapori i gline (gornji pont). U istraživanim zagrebačkim parkovima i vrtovima zastupljene su četiri pedokartografske jedinice (Kovačevi ć i dr., 1969, dopunjeno, Mar t i nov i ć, 1983): antropogena aluvijalna tla; pseudoglej obronačni; pseudoglej obronačni i lesivirano pseudoglejno tlo; eutrieno smeđe tlo s rendzinom na laporu. Općenito se može reći da tla u istraži vanom području imaju nadprosječnu ili visoku razinu proizvodne sposobnosti, a kao edafski limitirajući faktor može se spomenut samo nepotpuna do loša drendranost tla u parku Ribnjak. Prema Koppenovoj klasifikaciji (Be rito vic, 1983´) Zagreb se ubraja u kontineotski tip klime i ima oznaku Cfwbx" sa slijedećim glavnim karak o |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 9 <-- 9 --> PDF |
teristikama: nema izrazito sušnog razdoblja i padaline su raspodijeljene gotovo ravnomjerno tijekom godine (padalinski maksimum, odnosno 57´Ve ukupnih oborina padne u toplijoj polovici godine), a temperatura zraka umjerena je ljeti i zimi. Po svom zemljopisnom položaju, općenitoj klimi, florističkim, fitogeografskim i ostalim obilježjima vegetacija istraživanih parkova Zagreba pripada evrosibirsko-sjevernoameričkoj regiji, ilirskoj provinciji i području najrasprostranjenije klimatskozonske zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum illyricum Horv. et al., syn. Querco-Carpinetum croaticum Horv. s. 1.) s desetak paraklimaksnih, šumskih i travnjačkih, biljnih zajednica. Rasprostranjenost, floristički sastav i ostale osobitosti svih tih fitocenoza vrlo su uočljive, a uzrok su im vrlo markantne i različite ekološke prilike u brdskom (fitcklimat hrast kitnjaka i običnog graba) i nizinskom (fitoklimat hrasta lužnjaka i drugih poluhigrofilnih i higrofilnih fitocenoza) pojasu Zagreba i okolice. MATERIJAL I METODE Istraživanje parkova i njihove dendroflore obavljeno je u razdoblju 1982—1986. godine. Kod terenskih radova evidentirane su sve alohtone vrste drveća starije od 30 godina. U dendrološkim istraživanjima uglavnom se koristi analitičko-sintetska metoda rada, što je primijenjeno i u ovim istraživanjima. Rad je podijeljen na opći i posebni dio. Opći dio sadrži ova poglavlja: područje istraživanja, neki ekološki faktori u Zagrebu i okolici (geografski položaj i osobitosti, geološka podloga, reljef, podneblje, regionalne klimatske prilike, gradska mikroklima, onečišćenje atmosfere, opis tala i vegetacijski pokrov). Posebni dio sastoji se od opisa 392 taksona dendroflore (Gymnospermae — 95, Angiospermae — 297) evidentirana u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba. Za svaku vrstu prikazani su prvo opći podaci prema literaturi, a zatim osobna zapažanja i iskustva u zagrebačkom podneblju. Istraživanja su obuhvatila zastupljenost, a ocjena stupnja zastupljenosti pojedinih taksona označena je znakovima: + = vrlo rijetko, zabilježena 1 do 15 biljaka; + + = rijetko, zabilježeno 16 do 30 biljaka; + + + = često, prisutno 31 do 50 biljaka i + + + + = vrlo često — označava prisustvo pojedine vrste s više od 50 biljaka (grupe biljaka, biljke u alejama i drvoredima). Za 103 vrste (Gymnospermae — 33, Angiospermae — 70) dati su pregledi nalazišta i glavnih pokazatelja vitalnosti: visina, prsni promjer, približna starost i fruktifikacija. Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja (x = nezadovoljavajuća, xx = zadovoljavajuća i xxx = dobra opća vitalnost). Dendrometrijski podaci dobiveni su direktnim mjerenjem na terenu (promjerkom s točnošću od 0,5 cm i Blume-Leissovim visinomjerom). Fenološka opažanja su obavljena na 31 ezgoti (Gymnosper´mae — 7, Angiospermae — 24), u nizu od pet godina (1982—1986). Fenološka motrenja 7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 10 <-- 10 --> PDF |
(početak vegetacije, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje lišća) vršena su u navedenom razdoblju od početka do kraja vegetacije i to najčešće u intervalu od 4—8 dana, a samo ponekad više. U ovom radu osobna zapažanja i zaključci baziraju se na višegodišnjim motrenjima životnih pojava i opće vitalnosti opisanih vrsta drveća, grmlja i penjačica. Također su vlastita zapažanja i zaključci komparirani s podacima iz literature za područja na kojima se opisane egzote već više desetljeća uzgajaju u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkim uvjetima. REZULTATI I DISKUSIJA Obavljeno dendrološko snimanje postojećega biljnog fonda i sistematska analiza (tab. 1) pokazuje da Sumarni prikaz pojedinih taksona u istraživanim parkovima Zagreba Tab. 1. J3 ?3 a L -o a) as > L Čg S| lt+ II 19 gL g 12 3 4 5 6 (3 + 4 + 5+6) Gymnospermae 6 21 37 2 — 56 95 Angiospermae 50 114 (205 + 16) 221 16 4 56 297 Ukupno 56 135 (242 + 16) 258 Ili 4 112 392 rebačkog podneblja rastu dosada evidentirana 392 taksona (Gymnospermae — 95, Angiospermae — 297) koji spadaju u 56 porodica i 135 rodova. Daljnom analizom tablice 1. proizlazi: cjelokupni se genofond — S´92 taksona — sastoji iz 258 vrsta (uključivši 16 hibrida), 18 varijeteta, 4 forme i 112 kultivara. Golosjemenjače zastupa 95 taksona, od kojih je 37 vrsta, 2 varijeteta i 56 kultivara, a spadaju u 6 porodica i 21 rod. Kritosjemenjače broje 297 taksona; od toga ima 205 vrsta, 16 hibrida, 16 varijeteta, 4 forme i 56 kultivara koji spadaju u 50 porodica i 114 rodova. Postojeći biljni fond rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na introdukciji i uzgajanju pojedinih vrsta. On predstavlja kolekcije i arhive drveća, koje se — uz nepovoljne vanjske utjecaje žive ili mrtve prirode nove životne sredine — bolje ili slabije održalo. U proučavanim parkovima obavljalo se kroz dugi niz desetljeća i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i biotske prilike. Prema tome. pojedini primjerci vrste koja se ovdje već više godina uzgaja predstavljaju vrlo vrijedan i dragocjen selekcijski materijal. 8 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Iz analize učestalosti pojedinih taksona (tab. 2) vidimo da u istraživanim parkovima i vrtovima, od utvrđenih 392 vrsta i nijnovih nižih sistematskih jedinica uspijeva vrlo mnogo drveća i grmlja, ali veoma različite zastupljenosti. S obzirom na broj primjeraka kojim je pojedini takson prisutan, određena su ova četiri stupnja zastupljenosti: vrlo rijetko, rijetko, često i vrlo često. Tab. 2. Učestalost zastupljenosti pojedinih taksona u istraživanim parkovima Zagreba Stupanj zastupljenosti TAKSO N Ukupno Vrlo Rijetko Cesto Vrlo rijetko često = + = ++ = + + + = + + + + Gymnospermae 37 25 8 2 2 Vrsta Angiospermae 205 159 15 11 20 Ukupno 242 184 23 13 22 Gymnospermae 2 11 — — Varijetet Angiospermae 16 12 2 1 1 Ukupno 18 13 3 1 1 Gymnospermae — — — Forma Angiospermae 4 3 1 Ukupno 4 3 1 Gymnospermae 56 41 4 6 5 Kultivar Angiospermae 56 49 3 4 — Ukupno 112 90 7 10 5 Gymnospermae — — — — — Hibrid Angiospermae 16 13 — 1 2 Ukupno 16 13 — 1 2 Gymnospermae — Ukupno 95 67 13 8 7 Angiospermae — Ukupno 297 236 21 17 23 Spermatophyta — Sveukupno 392 303 34 25 30 Golosjemenjače (95 taksona): vrlo rijetko je zastupljeno najviše egzota, njih 67 (Calocedrus decurrens Florin, Cephalotaxus drupacea Sieb. et Zucc, Ginkgo biloba L. i dr.); rijetko 13 (Cryptomeria japonica D. Đon, Picea pungesn Engelm., Sequoiadendron giganteum Buch´h., Taxodium distichum Rich. i dr.); često 8 (Abies concolor Engelm., Thuja otientalis L., Thuja orientalis L. ´Elegantissima´ i dr.); vrlo često prisutno je samo 7 egzota, npr. Chamaecyparis |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 12 <-- 12 --> PDF |
lawsoniana Pari., Pinus strobus L., Thuja occidentalis L., ´Columa´, Thuja occidentalis L. ´Malonyana´. Kritosjemenjače (297 taiksona): najviše su egzote, njih 236, zastupljene vrlo rijetko (Acer mono Maxim., Aesculus parviflora Walt., Amelanchier canadensis Med., Berberis amurensis Rupr., Betula poyrifera Marsh., Calycanthus floridus L., Carya cordiformis K. Koch, Exochorda racemosa Rehd., Juglans mandshurica Maxim., Kolkwitzia amabilis Graebn., Parrotia persica C. A. Mey. i dr.); rijetko 21 (Berberis gengnepainii Schneid., Caragana arborescens Lam.,Cotoneaster dammeri Schneid., Kerria japonica DC, Liriodendron tulipifera L., Ribes sanguineum Pursh i dr.); Cesto 17 (Berberis aggregata C. Schneid., Berberis thunbergii DC, Celtis occidentalis L., Cornus alba L., Diospyros virginiana L., Cymnocladus dioicus K. Koch, Lonicera x purpusii Rehd., Magnolia x soulangiana Soul.-Bod. ´Alexandriana´ i dr.); vrlo često siu prisutne samo 23 egzote, npr. Acer saccharinum L., Berberis julianae Schneid., Chaenomeles japonica Lindl., Forsythia suspensa Vahl, Mahonia aquifolium Nutt., Robinia psuudoacacia L., Symphoricarpus albus Blake. Wiegela florida A. DC U tretiranim parkovima i vrtovima nalazi se mnogobrojno drveće osobite parkovne li šumsko-uzgojne vrijednosti. Ovi parkovi mogu svojim sjemenskim materijalom i genetskim fondom biti veoma korisni za razmnožavanje pojedinih vrsta te u oplemenjivačkim radovima. Zbog toga, analizom parametara vitalnosti (visina, prsni promjer i sposobnost fruktdfiikacije) pojedinačnih stabala ili grupe stabala stranih vrsta, bez obzira na njihovo nalazište, budući da se radi o individuama manje ili više aklimatiziranim na specifične uvjete naših staništa, nastojim dati informaciju o proizvodnoj mogućnosti dotične vrste u zagrebačkom području. U vezi s tim, zbog svojih fenotiipskih svojstava i zrelosti, iz naših najvećih parkova (Maksimir, Tuškanae, Mirogoj i Maiinov park), u kojima rastu neke vrste veoma dobre vitalnosti, a s obzirom da dolaze u skupinama predstavljaju vrijedan genofond koji treba ne samo očuvati već i dalje razmnažati. Slijedeći prikaz dendrometrijskih vrijednosti nekih najboljih stabala ide u prilog navedenoj konstataciji: Promjer: Visina: Približna Vrsta cm m starost Calocedrus decurrens Florin 80,0 25,0 100 Pinus strobus L. 72,0 30,5 100 Pseudotsuga menziesii var. viridis Aschers. ;i(i 25,0 90 Sequoiadendron giganteum Buchh. 244,0 33,0 130 Taxodium distichum Rich. 162,0 32,0 150 Thuja plicata D. Don Liriodendron tulipifera L. 60,0 64,0 26,0 26,0 100 90 Sa stajališta proizvodnih mogućnosti stojbine analizirani su podaci o dimenzijama pojedinih stabala u određenoj starosti. Opća vitalnost ocijenjena je na osnovi visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 13 <-- 13 --> PDF |
većeg broja primjeraka svakog pojedinog od ukupno 103 analizirana taksona (Gymnosperame — 33, Angiospermae — 70). Brojčane podatke o učestalosti opće vitalnosti analiziranih taksona dajem u tablici 3´. S obzirom na tri stupnja, ocjena opće vitalnosti proučavanih egozta izgleda ovako (tab. 3): Tab. 3. Učestalost opće vitalnosti pojedinih taksona u istraživanim parkovima Zagreba Opća vitalnost C3 3 cđ cd 3 X > > r—t TAKSON as > X X co * 0 3* I II c ŠH o li o CG a > cd o N -O Hi — 0 U A N Q -a s Gymnospermae 31 4 11 L6 Vrsta Angiospermae 62 1 17 44 Ukupno 93 !i 28 60 Gymnospermae 2 2 Varijetet Angiospermae 4 — 1 3 Ukupno (i — 1 5 Gymnospermae — Forma Angiospermae 1 — — 1 Ukupno 1 — — 1 Gymnospermae Hibrid Angiospermae 3 — — 3 Ukupno 3 — — 3 Gymnospermae — Ukupno 33 4 11 18 Angiospermae — Ukupno 70 1 18 51 Spermatophyta — Sveukupno 1(13 5 29 69 — golosjemenjače (33 vrste): dobru opću vitalnost ima najviše egzo-ta, njih 18 (Calocedrus decurrens Florin, Chamaecyparis lawsoniana Pari., Ginkgo biloba L., Metasequoia glyptostroboid.es Hu et Cheng, Taxodium distichum Rich, i dr.); zadovoljavajuću vitalnost ima 11 vrsta (Abies concolor Engelm., Chamaecyparis obtusa Endl., Chamaecyparis pisifera Sieb. et Zucc, Picea orientalis Link i dr.); nezadovoljavajuću ocjenu opće vitalnosti imaju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 14 <-- 14 --> PDF |
samo ove 4 vrste: Juniperus virginiana L., Larix leptolepis Gord.. Picea smithiana Boiss., Pseudolarix amabilis Rehd. i — kritosjemenjače (70 vrsta): također, najviše egzota (51 vrsta) ima dobru opću vitalnost: Acer negundo L., Acer saccharinum L., Ailanthus altissima Swingle, Carya cordiformis K. Koch, Carya ovata K. Koch, Celtis occidentalis L., Diospyros virginiana L., Gleditsia triacanthos L., Juglans nigra L., Liriodendron tulipifera L., Quercus palustris Muenchh., Quercus rubra L., Sophora japonica L. i dr.; zadovoljavajuću vitalnost imaju 18 egzota: Asimina triloba Dun., Betula ermanii Cham.. Betula papyrifera Marsh., Diospyros lotus L., Fraxinus pennsylvanica Marsh., Juglans mandshurica Maxim., Juglans sieboldiana Maxim, i dr.; nezadovoljavajuću opću vitalnost ima samo 1 vrsta (Platycarya strobilacea Sieb. et Zucc). Parkovni kompleksi koji imaju veće površine (park-šuma Maksimir, Tuškanac i Malinov park) -unutar gradskog područja imaju povoljnije uvjete za uspješan razvoj većeg broja izbirljivih egzota. Zapaženo je da se neke istražene vrste, koje na svojem prirodnom staništu imaju više vlage u tlu i veći stupanj relativne vlage u zraku, bolje razvijaju u većim parkovnim kom pleksima. Vrste, npr. Calocedrus decurrens Florin, Cryptomeria japonica D. Don, Sequoiadendron giganteum Buchh., Taxodium distichum Rich., Thuja plicata D. Don, Tsuga canadensis Carr., Carya ovata K. Koch. Tilia america na L. — treba unositi na parkovne površine koje pripadaju staništu hrasta kitnjalka i običnog graba (park-šuma Maksimir, Tuškanac, Malinov park, Mirogoj). Iz analize geografskog podrijetla pojedinih vrsta (tab. 4), za 242 evidentirane egzote u istraživanom području Zagreba proizlazi u usporedbi s drugim kontinentima prevladavanje elemenata iz Azije: — golosjemenjače (37 vrsta): najviše egzota. njih 19 sp. (51,36"/«) je azijskog podrijetla; Sjeverna Amerika prisutna je sa 16 sp. (43,240/o); evropsko- azijsikog podrijetla je samo 1 sp. (2,70°/i>). dok je isto tako samo 1 sp. (2,70*/«) iz sjevernog dijela Afrike i Tab. 4. Geografsko podrijetlo pojedinih vrsta u istraživanim parkovima Zagreba podrijetlo Gymnospermae Broj vrsta Angiospermae Broj vrsta "( i Ukupan broj vrsta Ukupno "/o Azija 1!) 51,36 128 62,44 147 60,75 Sjeverna Amerika 16 43,24 73 35,61 ;:;) 36,78 Evropa — Azija 1 2,70 3 1,46 4 1,65 Južna Amerika — — 1 0,49 1 0,41 Afrika 1 2,70 — — 1 0,41 Ukupno M 100,00 203 100,00 242 100.00 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— kritosjemenjače (205 vrsta): najviše egzota, njih 128 sp. (62,44°/») pripada azijskim elementima; Sjeverna Amerika dolazi sa 73 sp. (3´5,61B/»); evropsko- azijskog podrijetla su 3 sp. (l,46"/o). a 1 vrsta (0,49" o) podrijetlo je iz Južne Amerike. Fenološka motrenja na 31 vrsti drveća, nekih grmova i penjačica (Gymnospermae — 7 sp.; Calocedrus decurrens Florin, Cephalotaxus drupacea Sieb. et Zucc,Cryptomeria japonica D. Don, Ginkgo biloba L., Metasequoia glytostroboides Hu et Cheng, Sequoidendron giganteum Buchh., Taxodium distichum Rich.; Angiospermae — 24 sp.: Acer ginnala Maxim., Aesculus parviflora Walt., Akebia quinata Dene., Campsis radicans Seem., Cercis canadensis L., Cotnus kousa Hance, Juglans nigr\a L., Lespedeza bicolor Turcz., Magnolia acuminata L., Quercus rubra L., Sophora japonica L., Tilia americana L. i dr.) provedena su u arboretumu Botaničkog vrta PMF-a i Malinovom parku u Zagrebu. Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza od pupanja do opadanja listova, to sam opažanja obavljao od početka do kraja vegetacije i tu u nizu od pet godina (1982—1986). Budući su ova motrenja obavljena s ciljem, da se utvrdi kakav je sezonski razvitak različitih egzota na istom lokalitetu, ne dozvoljavaju — dakako — donošenje općih zaključaka o fenološkim karakteristikama istraživanih vrsta i zakonitosti koje u pogledu sezonskih promjena vegetacije vladaju na različitim lokalitetima, ali nam mogu poslužiti kao dobra osnova i putokaz u daljnjim proučavanjima. U istraživanim parkovima i vrtovima rastu već dugi niz godina (3—15 desetljeća) razne drvenaste egzote. Manje grupe ili pojedinačna parkovna stabla — s obzirom da su se formirala kroz više decenija pod utjecajem zagrebačkog podneblja — odražavaju na sebi. vrlo instruktivno i vrlo realno, svoje mogućnosti u postojećim ekološkim uvjetima. Slijedom navedenoga. te manje ili veće grupe, odnosno pojedinačna stabla, predstavljaju dragocjene objekte, koje treba maksimalno iskoristiti za naša buduća planiranja na ovome polju. U tom smislu ovim se istraživanjima nastojalo dati informaciju o proizvodnosti, uspijevanju i mnogobrojnim problemima vezanim za izbor vrsta i njihovih provenijencija za potrebe našeg šumarstva, hortikulture i oplemenjivanja. ZAKLJUČAK U analizi starih parkovnih objekata u Zagrebu obavljeno je denodrološko snimanje egzota u 16 parkova i 11 privatnih vrtova u Tuškancu, ukupne površine 344,60 ha. Na osnovi dobivenih podataka važniji zaključci su slijedeći. Od 392 evidentirana taksona ((Gymnospermae — 95, Angiospermae — 297), najviše, njih 303, prisutno je vrlo rijetko, rijetko 34, često 25, a vrlo često zastupljeno je samo 30 taksona. Dobru opću vitalnost ima 69 egzota, zadovoljavajuću 29, dok je nezadovoljavajuća opća vitalnost procijenjena samo za 5 egzota. od ukupno 103 analizirane vrste drveća. Fitogeografska analiza vrsta dokazuje domanaciju elemenata iz Azije — 60,75"/o, u usporedbi s onima iz Sjeverne Amerike — 36,780/». Euroazije — 1,65" u. Južne Amerike — 0,41% i sjevernih dijelova Afrike — 0.41"´«. 13 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prema današnjem iskustvu, u našim ekološkim prilikama, a što su potvrdila i ova istraži van ja, za šumarstvo Jugoslavije su značajne ove četinjače: Pinus strobus L., Pseudotsuga menziesii Franco var. menziesii Franco i Taxodium distichum Rich. Za silvikulturu potrebno je postaviti pokuse i ispitati vrijednost ovih vrsta: Abies concolor Engelm., Calocedrus decurrens Florin, Cedrus libani Loud., Chamaecypraris lawsoniana Pari., Larix leptolepis Gord., Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng,Pmus banksiana Lamb., Sequoiadendron giganteum Buchh., Thuja plicata D. Don i Tsuga canadensis Carr. U šumarstvu i šumarskoj praksi od listača već se koriste: Ailanthus altissima Swingle, Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. Također mogu imati određenu važnst u šumarskoj praksi, pa zato treba postaviti terenske pokuse sa slijedećim vrstama: Carya ovata K. Koch, Celtis occidentalis L., Fraxinus pennsylvanica Marsh.. Gleditsia triacanthos L., Liquidambar styraciflua L., Liriodendron tlupifera L., Madura pomifera Schneid., Morns alba L., Paulownia tumentosa Steud., Phellodendron amurense Rupr., Platanus x acerifolia Willd., Platanus occidentalis L., Quetcus rubra L., Sophora japonica L. i Zelkova serrata Mak. S obzirom na dekorativnost, vitalnost, otpornost na zimske temperature i urbana aeroonečišćenja zaslužuju češću primjenu u našoj hortikulturnoj praksi ove vrste: Cephalotaxus drupacea Sieb. et Zucc, Cryptomeria japonica D. Don, Ginkgo biloba L., Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng; Acer cappadocicum Gleditsch, Akebia quinata Dene., Akebia trifoliata Koidz., Celastrus orbiculata Thunb., Cercis canadensis L., Cornus kousa Hance, Exochorda racemosa Rehd., Kalkwitzia amabilis Graebn., Tilia americana L., kao i neke druge. U istraživanim parkovima nalaze se, više ili manje, srodne vrste biljaka. Upotrebom ovoga genetski raznovrsnog polaznog materijala u procesu oplemenjivanja biljaka mogu se uzgojiti nove, kulturne biljke, koje će svojim prirastom, kvalitetom i estetskim izgledom udovoljiti zahtjevima šumarstva, hortikulture kao i nekim drugim djelatnostima čovjeka. LITERATURA A n i ć, M. 1965: Iz prošlosti i problematike Maksimira kao prirodnog, pejzažnog i kulturno-historijskog spomenika, Hortikultura, 2—3:14—20, Split. Bailey , L. H. 1942: The standard cyclopedia of horticulture. I, II, III. The Macmillan Co., New York. Basch, O. 1981: Osnovna geološka karta SFRJ. list Ivan,ić-Grad 1:100 000. Savezni geološki zavod, Beograd. B e n č a t, F. 1982: Atlas rozširenia cudzokrajnych drevin na Slovensku a rajonizacia ich pestovania. Veda, Vydavatelstvo Slovenskej Akademie Vied, Bratislava. B e r t o v i ć, S. 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 1948—1960. godine). Acta biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, Zagreb. B´ertović, S. 1983: Reljef, podneblje i vegetacijski pokrov Zagrebačke regije. Prostorni plan Zagrebačke regije, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb. 14 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ettinger , J. 1892: Botanički vrt kr. Sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu. Sum. list. 9—10:409—422. Zagreb. Fo wells , H. A. 1965: Silvics of forest trees of the United States. USDA Forest Service Washington, Agriculture Handbook No. 271. H o r v a t, I. 1963: Šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska enciklopedija, 2:560— —590, Zagreb. Jurković , M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrsta i nekih zagrebačkih parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb (Magistarski rad). K a r a v 1 a, J. 1962: Prilog opisu nalazišta egzota i nekih (forma) naših autohtonih vrsta na području nekih zagrebačkih parkova. Šum. list, 7:224—242, Zagreb. K o 1 e s n i k o v, A. I. 1974: Dekorativnaja dendrologija. Lesnaja promišlenost, Moskva. Kovačević, P., K o 1 i n i ć, M., P a v i ć, V., Mayer, B., B o g u n o v i ć, M. 1969: Pedološka karta SFRJ, list Zagreb 1. Zagreb. Kriissmann , G. 1960: Handbuch der Laubgeholze. Band I—II. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. Kriissmann , G. 1960: Die Nadelgeholze. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. Martinović , J. 1983: Pedološka karta Zagrebačke regije. Zagreb (rukopis). P u r i ć-D a s k a 1 <> v i ć, O. 1977: Dendrološka proučavanja nekih alohtonih vrsta i egzota Beograda i okoline s ciljem šire primene. Šumarski fakultet. Beograd (Magistarski rad). Rehder , A. 1958: Manual of cultivated trees and shrubs. The Macmillan Co., New York. S c h e n c k, C. A. 1939: Framdlandische Wald — und Parkbaume. I—III. Berlin. Š i k i ć, K., B a s c h, O., Šimunović, A. 1977: Osnovna geološka karta SFRJ, list Zagreb 1:100 000. Savezni geološki zavod, Beograd. V e 1 i ć, J. 1983: Stratigrafsko-litološki i tektonski prikaz. Monografija Maksimar, USIZ komunalnih djelatnosti Zagreba i Urbanistički institut SRH, 190, Zagreb. Vidaković , M. 1971: Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu. Jug. akad. znanosti i umjetnosti, odjel za prirodne nauke, 163—174, Zagreb. Vidaković , M. 1982: Četinjače — morfologija i varijabilnost. Jug. akad. znanosti i umjetnosti, SNL, Zagreb. Vidaković , M., Ž u f a, L. 1966: Preservation of the gene pool in natural stands for genetilac research. IUFRO, Sec. 22. Special Miting and Excursion in Yugoslavia 1965. Šum. list, 1—2:55—71, Zagreb. Vukičević , E. 1982: Dekorativna dendrologija. IŠRO »Privredno finansijski vodič «, Beograd. Wright , J. W. 1976: Introduction to forest genetics. Academik Press, New York, San Francisco, London. The Gene Pool of Exotic Woody Plants in the Botanical Garden and some Parks of Zagreb Summary A study of park surfaces involved a total of 344.60 ha in 16 Zagreb parks and 11 private gardens in the part of the city called Tuškanac. The dendrologic |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 18 <-- 18 --> PDF |
investigation of the existing plat pool recorded 392 taxa (95 Gymnospermae and 297 Angiospermae) of exotic woody plats growing successfully in the investigated parks and gardens. Observations and measurements were performed over a four-year period, from 1982 to 1386. The study dncluded the degree of representation, vitality assessed on the basis of increment in height and diameter and the state of health, and finally phenological observations (beginning of vegetation, leafing, flowering, fruit ripening, colour changing and the fall of leaves). An analysis of the data obtained shows that out of the registered 392 taxa, the majority, i.e. 303 are present very rarely, 34 are rare, 25 frequent, while only 30 taxa are very frequent. Good over-all vitality was established in 69 exotic plants, satisfactory in 29, and unsatisfactory over-all vitality was found in 5 exotic plants only. A phytogeografic analysis has shown a prevalence of elements from Asia, 60.75" 0 against 36.78°0 from North America, 1.65,0/o from Euroasia, 0.41°(l from northern parts of Africa and 0.41% from South America. |