DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Prema tome, kada se govori o novoj organizaciji šumarstva po Zakonu o poduzećima, založili bismo se za koncept ponovnog potvrđivanja bivših šumskih gospodarstava koja su osnovna u SR Hrvatskoj 60-tih godina kao osnovni privredni subjekti (privredna poduzeća), nazovimo ih u ovom radu »osnovna područja«. Razumljivo, u takvim relativno malim poduzećima sa 30.000 do 80.000 ha nije moguće ni racionalno organizirati sve, pa i posebne dodatne funkcije moderno organiziranog šumarstva. Zbog toga predlažemo da se radi obavljanja poslova izravnanje etata, zajedničkog razvitka, proširene biološke i tehničke reprodukcije, izgradnje stalnih šumskih prometnica, odnosa sa preradom drva, kadrovske politike i si. — treba insistirati na udruživanju više privrednih subjekata (osnovnih područja) u »udruženu organizaciju « (analogiju »složene organizacije«). Takve »složene organizacije« preuzele bi ili organizirale izvršavanje takvih zadaća, a budući da bi obuhvaćale 200.000 do S´00.000 ha, za njih bi se utvrdila šumskogospodarska područja. Ukidanje tzv. funkcionalne organizacije u šumarstvu SR Hrvatske, koja je inaugurirana Zakonom o šumama godine 1983. (7) — pretpostavljamo ia je već dogovoreno. Smatramo da bi na razini Republike trebalo sve snage koje su razjedinjene u više institucija (Poslovna zajednica »Exportdrvo« Zagreb, SIZ šumarstva, odnosni Komitet sa inspekcijskom službom te eventualno taksacija) — objediniti. Na taj način možda bi mogli, tako organizirani, voditi dinamičnu šumarsku politiku od interesa za širu društvenu zajednicu, sve šume i sve šurnskoprivredne organizacije. Zakonom o šumama treba regulirati reprodukciju šuma na šumskogospodarskom području te sve subjekte ograničiti u raspolaganju šumom kao posebni m sredstvom u društvenom vlasništvu te usmjeriti hi na aktivnosti od posebnog društvenog interesa (u granicama koje proizlaze iz ekonomskih mogućnosti privrednih subjekata). Glavni oslonac utjecaja društva na kretanje u šumarstvu, bit će i dalje šumskogospodarske osnove koje u detalju garantiraju zadovoljavanje društvenih interesa (propisi o ophodnjama i ostalo). Ključno je pitanje utvrđivanja rezultata privređivanja te izdvajanje objektivnog iznosa sredstava koja su posljedica izuzetno pogodnih objektivnih uvjeta privređivanja i ne mogu se smatrati da su neposredni rezultat raia sadašnjeg radnog kolektiva. Utvrđivanje tih relevantnih parametara trebala bi biti prva od zadaća organiziranih snaga šumarstva na razini Republike. Ako dođemo do saznanja koja sredstva kod pojedinog privrednog subjekta treba izdvojiti kao objektivnu rentu, mora se prije toga dogovoriti na pitanje u kom će se pravcu ona usmjeriti: da li će ta sredstva služiti za brži razvitak uže društveno^političke zajednice ili za proširenu reprodukciju šuma na šumskogospodarskom području ili pak za jedno i drugo (kao financijski stimulans unapređivanja boniteta plodnosti, položaja, tržišnih uvjeta) u određenom odnosu. Za potvrđivanje šumskih gospodarstava kao privrednih subjekata zalažemo se u prvom redu zbog toga što su ona u razdoblju od 30-ak godina ma |