DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nih društvenih šuma u SRH, onda broj zaposlenih u Republičkoj upravi prema prijedlogu dr. R. Sabadija na bi mogao ohaviti ni samo tu zadaću. Ako je pak dr. R. Sabadi predvidio te zadaće za Republičku upravu šuma. onda moramo pretpostaviti da će se licitirati i poslovi brige o šumama te poslovi čuvanja šuma. Moramo napomenuti da čuvari šuma obavljaju i o- stale stručne poslove u uzgajanju pa čak i iskorišćivanju šuma u razumnoj organizaciji (doznaka stabala, sječa i si.). Prema tome na osnovi samo onoga što je naprijed izneseno predložena organizacija je nedoovljno promišljena, neracionalna i gora od one koju smo morali provesti po Zakonu o šumama iz 1983. godine, a za koju većina šumarskih stručnjaka smatra da ne može biti gora. ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA KOJA SE PREDLAŽE Smatramo da je nekorektno prema predlagaču uputiti samo kritiku predložene organizacije pa stoga predlažemo koncept organizacije šumarstva zasnovan na dosadašnjim pozitivnim iskustvima a dopunjen saznanjima koja su nakon isteka desetgodišnjeg razdoblja zajedničkog rada ostvarena na području ROS »Slavonska šuma«. Glavna karakteristika dosadašnjeg razvitka šumarstva SRH u toku poslijeratnog razdoblja jesu stalne reorganizacije. Razni modaliteti organiziranosti koje je proizvela šumarska struka i djelatnost te učestalost promjena organizacije opravdava da se to razdoblje može nazvati »razdobljem stalnog reorganiziranja šumarstva«. Većina reorganizacija je provedena nasilno, bez unutrašnjih poriva, a vrlo često suprotno mišljenjima i interesima radnih kolektiva u šumarstvu, za koje bi ipak trebalo pretpostaviti da poznaju tu problematiku i da su zainteresirani za dohrobit struke i šumarsku djelatnost. Pri tome nisu korištena ni prava znanstvena saznanja o organizaciji tih djelatnosti. Nekad je povod za izmjenu organizacije bio Zakon o šumama, zatim Zakon o udruženom radu a sada opet Zakon o poduzećima. Analizom toka rasprave a osobito materijala koji su bili podloga za elaborat Ekonomskog instituta »Organizacija i ekonomski odnosi šumarsko- prerađivačkog kompleksa Hrvatske u funkciji razvojnih ciljeva i izvoznih programa« (2) se vidi da je zakonska odredba o funkcionalnoj organizaciji šumarstva isforsirana u prvom redu zbog realizacije tih kratkoročnih ciljeva a nikako radi interesa šumarstva i dugoročnih interesa društva u cjelini. Zanimljivo je da je istu takvu opću klimu u okviru zajedničke SFR Jugoslavije imalo šumarstvo SR Slovenije. Ono naprotiv nije nikad odstupilo od osnovnog koncepta organiziranosti, tj. od šumskogospodarskih područja koje su formirali šumarski stručnjaci još 50-tih godina i na njima osnovali šumska gospodarstva. Doibri rezultati poslovanja ostvarivali su se također i na onim šumskim gospodarstvima u SR Hrvatskoj, gdje su se šumarski stručnjaci pridržavali principa šumarske struke, Osobito u vezi sa reprodukcijom na šumskogospodarskom području, i ako nisu služili nekim posebnim interesima uže lokalne društveno-političke zajednice itd. 64 |