DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ZAOSTAJANJE ŠUMARSTVA I ZEMLJE ZBOG OGRANIČENOG RASPOLAGANJA SUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM OD STRANE RADNOG KOLEKTIVA KAO PRIVREDNOG SUBJEKTA U dosadašnjem radu promet sa šumom (prodaja šuma. odnosno šumskog zemljišta) u društvenom sektoru imao je marginalni karakter. Prodaja se pojavljuje isključivo radi višeg, a najčešće interesa društveno^političke zajednice, kada treba šumu ili još češće samo šumsko zemljište oduzeti šumarstvu. Za takve slučajeve već odavno postoje metodologije za utvrđivanje vrijednosti šuma, pa i takvih šumskih zemljišta, koje se provode na čitavom teritoriju SR Hrvatske. U izradi tih metodologija su sudjelovali eminentni šumarski stručnjaci i znanstveni radnici. Za šumska zemljišta kalkulira se prihodna »-vrijeimost« čak prema »školi buržoaske šumarske ekonomike tzv. čiste zemljišne rente«, što dosad prihvaća sudstvo SR Hrvatske. Zakonom o šumama (7) inače je zabranjena kupoprodaja društvenih šuma i društvenog šumskog zemljišta. Ta zabrana vrijedi za sve oblike organizacije društvenog šumarstva, pa i za oblik Nacionalnog šumskog fonda koji predlaže dr. R. Sabadi et al. Iskustvo šumarstva predratne Jugoslavije pokazuje pak da uz zakonsku zabranu otuđivanja šuma i šumskog zemljišta (uz propisane izuzetke) u društvenom sektoru — ne postoji za to nikakva opasnost pri šumarstvu organiziranom u obliku šumskoprivrednih poduzeća. Tržište te proizvodi i usluge šumarstva Od mnogobrojnih proizvoda koje šumarstvo realizira na tržištu a ´koje je prof. dr. R. Sabadi et al previdio — svakako su u prvom redu drvni proizvodi, šumsko sjemenje i šumski sadni materijal, divljač, transportne usluge, ^usluge visoko i nisko-gradnje, lovne, turističke, hortikulturne usluge i dr. Pretežno se cijene proizvoda iškorišćivanja šuma oblikuju loco šuma. radilište u šumi i si. — što je irelevantno (uobičajeno i u poljoprivredi i dr.). Lošiji položaj šumarstva u primarnoj raspodjeli Lošiji položaj šumarstva ne ovisi o njegovoj tzv. teritorijalnoj organizaciji ´nego je do sada proizlazio iz ovih uzroka: — Iz svrsishodnog nastojanja političkih i ostalih njima podložnih rukovodnih struktura na ostvarivanju koncepata tzv. dogovorene ekonomike a putem udruživanja rada sredstava zbog proizvodnje i realizacije tzv. zajedničkog proizvoda. U elaboratu Ekonomskog instituta (2) koji je, prema osamljenim mišljenjima njegovih autora, inzistirao na razdvajanju šumskobiološke reprodukcije od djelatnosti iškorišćivanja šuma, iako su te dvije osnovne djelatnosti šumarstva vrlo međuovisne i povezane u jedinstvenom procesu trajnog i dugoročnog šumskog gospodarenja, stoji formulacija da cijena proizvoda šumarstva treba da bude takva (kada se radi o udruživanju zbog proizvodnje i prodaje proizvoda viši´h faza prerade, npr. namještaj) da finan 62 |