DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 57 <-- 57 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*412.(091) šum. list CXIII (1989) 55 NAUKA ZA LUXKE CIUVARE U ILLIRII (U Ljublani 31. dan Svibagna 1812.) Oskar PIŠKORIĆ* SAŽETAK. Rad sadrži ekscerpt iz Nauke za luxke ciuvare u Illirii, koja je izdana 1812. godine u Ljubljani, a objavljuje se kao poticaj za detaljnije proučavanje ne samo »Nauka . . .« nego i ostalih propisa na hrvatskom jeziku u VIII/XIX stoljeću. Nakon skupa, kojeg je organizirala Komisija za ekonomsku historiju Jugoslavije, koji je održan 1983. godine u Kočevlju1, sada, prof. dr. Boštjank A n k o upozorio me, da se u Narodnoj univerzitetskoj knjižnici (NUK) u Ljubljani — Licejski fond sign 10 080 nalazi primjerak »Nauka za Luxke Ciuvare csessarki v Illirii«. Zahvaljujući njegovoj susretljiivošću dobio sam i fotokopiju tog »Nauka« na raspolaganje odnosno njegovo objavljivanje. »Nauka za Luxke Ciuvare cessarske v Illirii« tj. »Naputak za carske čuvare šuma u Iliriji« izdan je 1812. godine, pa es prema tome navršila 175a- godišnjica ovog šumarskog dokumenta izdanog za područje tadašnje Ilirije odnosno područje Hrvatske i Slovenije od desne obale do mora sa svim otocima u Jadranu i Dalmacijom. Nakon poraza austrijske i ruske vojske kod Austerlitza 1805. godine Požunskim mirom Austrija je prepustila N a p o 1 e o n u (Francuskom carstvu) bivše zemlje Venecije među ostalim i Dalmaciju a četiri godine kasnije Austrija je morala predati i ostale zemlje ispod Save od kojih je zemalja Napoleon osnovao Ilirsku pokrajinu sa sjedištem u Ljubljani povjerivši vrhovnu upravu maršalu Augustu M a r m o n t u. Značajno je, da je francuska vlast dopustila upotrebu narodnog jezika u službenom prometu, pa su i novine »Kragski dalmatin« izlazile s paralelnim tekstovima na hrvatskom i talijanskom jeziku-. Paralelnim tekstom na hrvatskom i talijanskom jeziku objavljena (tiskana) je i ,Nauka . ..« »Nauka . . .« je podijeljena na šest poglavlja s ukupno 50 članova (chlena); to su: 1. Bez naslova s 20 članova. 2. Odgovaranje s 10 članova, Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., Zagreb, Proleterskih brigada 224. 1 O. Piškorić: Acta historico-oeoonomica Iugoslaviae, Vol. 10.. Zagreb 1983. — Šumarski list CIX (1985), br. 3—4. - O. Piškorić: Šume i šumarstvo u novinarstvu Hrvatske do Šumarskog lista. Šumarski list (1976.), br. 1—2. S.i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 58 <-- 58 --> PDF |
3. Načini Za ispuniti pri pissanju rechnih listaa ili protokola poradi pokvare učinjene u lughih cessarsfcih i pukschi´h sa šest članova, 4. Nadornetak s 14 članova. Prema odredbi prvog člana prvog poglavlja čuvari šuma (luxki ciuvari) trebaju stanovati po mogućnosti što bliže šumama (lughih i dubravah) koje su im povjerene na čuvanje. Dužni su svakodnevno obilaziti svoje područje (okoliscte svoga pazenya) kako bi spriječili i utvrdili štetu. U službi su dužni nositi prekoramenicu (tal. tekstu bandoliera) i službeni znak. Službeni znak može biti i sakriven te ga samo po potrebi pokazati, da su »cesarski čuvari«. Čuvari su dužni voditi dnevnik šteta (rechne liste zlocinstvih nahodienih) u koji se upisuju ne samo podaci o šteti (vrsti, kakvoći, debljini drveta) i o počinitelju (ako je uhvaćen na djelu) nego i o oruđu te načinu prijevoza. Za štete nepoznatih počinitelja vodi se poseban dnevnik (rechni list redni). Pretres dvorišta, kuća ili radionica čuvari šuma mogu obaviti samo uz dozvolu mjesne vlasti ili suda, ali u slučaju potrebe iste vlasti, »po zakonu 20. dana settembra 1791, nadpis 9, chlen 1« dužne su dati oružanu pratnju. U Dnevnik šteta upisuju se i štete od prirodnih nepogoda (vjetrolomi, izvale i si.). Čuvar šuma dužan je voditi i knjigu u kojem upisuje sve primljene naredbe i upute. Obje knjige moraju biti paginirane i ovjerene po nadležnom »pazniku« u tal. tekstu »ispettore «). U slučaju bolesti čuvar šuma dužan je obavijestiti svoga brigadira, »čuvara na konju« ili općinskog čuvara (na tal. tekstu »guardia generale«), kako bi se mogao za zamjenu uputiti najbliži čuvar. Dakako, da čuvar ne smije napustiti radno mjesto bez prethodne dozvole inspektora. Inspektor može dozvoliti izbivanje do pet dana, a za više dana potrebna je dozvola više vlasti. Iako je čuvar šuma bio dužan voditi dvije knjige i pisati prijave za šumske štete tu dužnost mogla je obavljati i nepismena osoba, ali uz uvjet, da se nauči bar potpisati. U tom slučaju »administraciju« je vodio brigadir ili čuvar na konju. U zadnjem članu ovog poglavlja, dvadesetom, kaznene su odredbe za nemarnost ili neposlušnost u službi sve do otpuštanja iz službe, a o tome nalaze se odredbe i u prva dva člana sljedećeg poglavlja, poglavlja o odgovornosti. U 1. članu drugog poglavlja odgovornost za nemarnost u službi protegnuta je i na odgovornst za slučaj pronevjere. Prema odredbi u čl. 2. ta se odgovornost proteže i na slučaj da čuvar ne utvrdi krivca u kojem slučaju od njega se naplaćuje kazna, koju bi trebao platiti štetočinja. Ali, pored čuvara, za štetu su odgovorne i vlasti (načelnik i dr.), ako čuvaru nisu pružili traženu oružanu pratnju. Povjerenje u prijavu čuvara bilo je znatno, jer je ona sama bila dovoljna za vrijednost do 100 franaka. Za vrijednost preko 100 franaka prijavu je trebao potpisati još jedan čuvar ili drugi svjedok. Posebno se naglašava, da vrijednost štete treba biti jasno iskazana »ibuduch da sudaz ne moxe la´hko suditi cisto«. Za mlada stabla šteta se iskazuje kao da su postigla sječnu zrelost, jer »posieceno (tablo) čini Vla 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ISTRUZIONI NAUK A PER LE GUARDIE FORE3TALI ZA LUXKE ClUVARE CSESSARSKE DELL1 ILLIRIO. U HLUU Prese da; rcgc:amenti forestall dell´Impero Uieta iz luxkih upravaa czcssarstva franfrancese, ai quali si e aggiunto, per servire di cuskoga, kojim pristavgliene jessu za ove ciunorma ai suddcttj guardiani, una decisione an vare jedna odlujca predgna njihove JZVISCESOSTI teriore S. E. il sig. MARESCIALLO DUCA BI GOSPOD.KA VOJVODA DUBROVACHKOGA KAGU5A, relativa alia deliber a usuale de´legna radi prodavagna ljesa uxivajuchtm opehinom, mi da farsi a certe comuni e la recente sopra i jedna druga sadagna radi istoga prodavagna lo stcsso oggetto del sig. Conte CHABROL, In od gospodina kneza CHABROL opehienoga Inten tendente generale delle finanze in Illirio. danta ovih kraglievirua. Štampate c puullicalc con autorisazionc del Priticstiena iizjavlena s-uoblastenjoro Gospoiig. Intendant- generale da A Ladevese , Conser-dina opehienoga Intendanta, po Gospodinu A. tervatorc generale dellac^ue e foreste in Illirio. Jddevcse opehienomu Uz u Ilirii. I.ubiana } li 31 maggio 181?. TJ Ljublani 31. dan Svibagna 18 U. L U B I A N A DALLA. STAMPER I A DEL G 0 V E R N O danju toliku sekodu«. U otštetni zahtjev treba unijeti i možebitnu štetu koje je padanjem prouzročilo debelo stablo. U zadnjem, desetom, članu ovog poglavlja određena je obaveza da čuvari šuma procjenjuju štetu i za privatne šume, ali samo u slučaju, kada privatnik to zatraži. »Tada bude protokol spissan na pecjatenu kartu od 75 stotinaa (centi), koje napervo plati gospodar« koji traži procjenu. Zapisnik s procjenom štete čuvar predaje vlasniku šume na osnovu koje »moxe zlotvora tuxiti pred svojega sudza Miritelja katunskoga«. U trećem poglavlju, »Načini itd.«, propisano je, da se prijave moraju pisati na propisanom formularu proviđenim pečatom. U koliko se unosi u prijavu podaci koji se ne mogu uklopiti u formular, moraju biti ovjerovljeni u roku od tri dana od mjesnog suca ili, načelnika ili druge osobe ovlaštene od Glavne financijske uprave Ilirije. Ako to nije učinjeno u danom roku sud ne mora priznati vjerodostojnost prijave. Prijava se mora predati u Upravu državnih imanja najkasnije u roku od osam dana. Za nepriiržavanje rokova čuvar se kažnjava s 25 franaka uz naknadu prijavljene štete. U četvrtom poglavlju. »Nadometku«, sadržani su uvjeti za obavljanje čuvarske službe te obaveze vezane za tu dužnost. Donja starosna granica za |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 60 <-- 60 --> PDF |
dobivanje mjesta čuvara šuma je 25 godina i da je udovoljio vojnoj obvezi. Moraju znati čitati i pisati ili bar, kako je već naprijed navedeno, znati se potpisati. Po primitku čuvarskog sreza moraju detaljno upoznati šume i prilike svog područja. Čuvarima šuma strogo je zabranjeno imati gostionicu, vezati se s drvnim trgovcima (drivaa i ljessa tj. ogrjevnog i građevnog drva) te sa šumoštetnicima. Nepridržavanje ove odredbe prvi put kažnjava se sa 100 franaka, a drugi put s gubitkom službe. Čuvari šuma imaju i dužnost lovočuvara i čuvara ribolova. Međutim izričito je zabranjeno da krivolovcima plijene oružje. U dužnost im je spadala i prijava kretanja sumnjivih ljudi po šumi i »goroskitalaca. potepajuche dangube, brez onde stanje imatii«. Prema odredbi u čl. 7. ovog poglavlja čuvari šuma dužni su svaki dan obilaziti svoj ouvarski srez, a posebno, gdje se obavlja sječa. Dužnost im je bila i premjer prodanog drva (općini, seljacima, kovačima). Za sprečavanje šumskih požara vatra na otvorenom smjela se paliti na udaljenosit 970 m od šume, a unutar toga, osim u kućama i zemunicama, samo po dozvoli šumarskog organa, a u koliko se to nije poštovalo čuvari šume morali su podnijeti prijavu »pred sud«. Nadalje, »moradu imati oko«, da se iz šume ne iznosi žir (želud), bukvica, trava, lišće »ni zhto drugo« pa za prisvajanje tih šumskih proizvoda trebaju podnijeti prijavu. Tako isto treba postupiti i za nepovlasno kopanje pijeska ili kamena. Čuvari šuma bili su dužni odlamati »pupke i mladize ljeta prosciascega, na kojih zaplodile su se gussenize, da se tako s malom trudom potare onoliko mnoxtvo kukzaa sckodlivih rasti drivaa«. »Nauka . . .« završava odredbom po kojoj čuvar šuma koji »prez troscke Vladanja« na svom području pošumluje čistine, obnavlja puteve i staze ili iskopa jarke koji sprečavaju ulazak u šumu dobije krajem godine novčanu nagradu. U naslovnoj stranici »Nauke . . .« navedena dva dokumenta (»gospodina Vojvode dubrovachkoga i gospodina kneza Chabrola«) odnose se na izdavanje drva i prava pašarenja u državnim šumama u 1813. godini. U drugom dokumentu uz čuvara navodi se i naziv »lugar«. »Nauka za Luxke Ciuvare csessarske u Illirii« zaslužuju podrobniju analizu. Za sada je prikazana samo s ciljem, da se, i to o 175-oj godišnjici izlaženja, izvuče i upozori na ovaj značajan, koliko šumarski toliko i općekulturni, dokument naše prošlosti. Općekulturni, jer je »Nauka . . .« objavljena na hrvatskom, dok je još u matici službeni jezik bio latinski. S druge strane tekst »Nauke. . .« treba biti razmotren i s lingvističke strane, posebno koliko je tekstopisac hrvatskog teksta (ili prijevoda s talijanskog) koristio prethodne tekstove s područja šumarstva na ´hrvatskom jeziku odnosno Morozijev Opći katastar šuma provincije Istra´, koji je nesumnjivo bio poznat tekstopiscu »Nauka . . .« Možda je koristio i »Šumski rad« Marije Terezije´´. Kako je »Nauka . . .« uzeta iz »luxkih upravaa czessarstva fran ´´´ O. Piškorić: VINCENZO MOROSINI IV: Catasitico generale dei boschi del- la provincai dell´Istria. Šumarski list CV (1981), br. 8—9. 4 »Zakon o čuvanju, zaštiti i čuvanju šuma« iz 1769. godine. Šumarski list VI (1882), sv. V. str. 281—294. 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 61 <-- 61 --> PDF |
zuskoga« bilo potrebno usporediti je s francuskim originalom i vidjeti koliko je taj tekst prilagođen prilikama u Iliriji. ltd., itd. Relations for Forest Keepers in Illyria in 1812 Summary This paper contains an excerpt from the Regulations for Forest Keepers in Illyria in 1812 (original title Nauka za luxke ciuvare u Illyria), which was published on the occasion of the 175th anniversary of the issuing of these regulations by the French Administration in the south-western part of today´s Yugoslavia, in order to serve as incentive for a more detailed study of not only this document but also the »Zakon« (Law) issued by the Empress Marija Terezija in 1759 and the Forestry Register in Istria, V. Morosini, also from the XVIII century. NAPOMENA UREDNIŠTVA. Primjerak koplje »Nauka. . .« nalazi se i u knjližnjdci Saveza društava ITSDI Hrvatske u Zagrebu. IZ ŠUMARSKOG USTA 1889. GODINE Luka Kadić lugar. Dne 24. studenog 1888. preminu u Štitaru nakon krat kog bolovanja lugar brodske imovine obćine, Luka Kadić. Službovao je punili 10 godina, te bijaše revan, pravedan, a u službi točan lugar, što dokazuje sliedeće: Dne 5. veljače 1888. bijaše podsječen hrast u njegovom srezu i on podje friškim tragom u potjeru, te dođe u selo Laze; tu se navrati kolegi Josi Schneberger- u, da zaukradeni hrast upita. Opazi ga tu zloglasni Lazar Pavić sa još dva druga, te navale na Kadića, da ga ubiju. Kadić pak videći se u opasnosti svog života, odapne svoju kuburu (te se posluži § 54. šumskog zakona od god. 1857.) i ubi Lazara Pavića na mjestu. Veli se, da je dobio nagradu od gospodarstvenog ureda. Ostavio je iza sebe udovu, koja će uživati 5 for. mjesečno, kako to pravila mirovinske zaklade lugara brodske imovne obćine propisuju. Lahka mu zemlja i vječna uspomena. (str. 41.) Nagradjen lugar., Mate Hećimović, lugar otočke imovne obćine a službujući u Ravljanih sisačke kot. šumarije, istakao se svojim osobito revnim i točnim službovanjem, hvatajuć i progoneć kriomčare sa šumskimi proizvodi, u toj mjeri, da je u svojem osobniku priznanje zaslužio, a osim toga nagradilo ga je zastupstvo pomenuto imovne obćine sveobćega primjera radi sa pet dukata u zlatu. Ovo dajemo rado na znanje cielom paziteljnom osoblju, želeći, da bi i mnogi drugi trsili se svoju službu savjesno, revno i točno obnavljati, kao što im je i sbilja dužnost, ter da budu sličnim načinom nagradjeni kao i revni Mate Hećimović. (str. 277.) NAPOMENA (SADAN.IEG) UREDNIŠTVA. U ono vrijeme mogli su članovi (II. razreda) Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva biti i lugari. Kako je svaki čian HSŠ društva s uplatom članarine primao i Šumarski list, to su ga primali lugari, koji su bili članovi. 59 |