DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— radovi na zaštiti od mraza i žege ikoji su ukomponirani u pojedinim fazama oplodnih sječa (blagi zastor podstojne etaže). c) Popunjavanje nedovoljno obnovljenih površina unošenjem istih ili vrednijih vrsta drveća. Sastoji se od ovih faza radova: — popunjavanje sadnjom biljaka s golim ili obloženim korijenom, — popunjavanje sjetvom ili sadnjom sjemena. d) Njega pomlatka nakon dovršnih sječa. Obuhvaća ove faze radova: — sječa na čep oštećenih stabalaca pomlatka, — sječa predrasta, grmlja, agresivnih vrsta koje ugrožavaju glavnu vrstu, — prevršavanje grabovog pomlatka, sječa podstojne etaže zaostale nakon dovršnog sijeka. e) Čišćenje sastojina. Ovim zahvatom putem negativne selekcije odstranjujemo iz sastojine sve ono što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj ´buduće sastoji ne. f) Prorjeđivanje sastojine. U prvim dobnim razredima radovi će se odnositi na odabiranje i obilježbu stabala za sječu, te odabiranje, obilježba i doznaka stabala za sječu sa ili bez procjene sortimenata, u višim dobnim razredima. Uzgojni radovi na pomlađivanju i njezi prebornih sastojina su vremenski i prostorno skoncentrirani, a obavljaju se na koncu ophodnje. Ove radove možemo podijeliti u ove grupe zahvata: — zahvati na pripremi staništa, — zahvati na njezi pomlatka i mladika, — zahvati prebiranja koji obuhvaćaju njegu letvika. iskorišćivanje onih debljih stabala kojima je počeo opadati prirast ili koji su postigli tehničku zrelost. Način izvođenja ovih radova se u osnovi ne razlikuje od sličnih radova u regularnoj šumi. Sve navedene uzgojne radove u prirodnim sastojinama je moguće normirati, posebno radi potreba globalnog planiranja radova. Kod izvođenja ovih radova kvalitet izvođenja mora biti preferiran u odnosu na brzinu izvođenja. Smanjenjem brzine izvođenja radova u prvi plan, kod izvođenja uzgojnih radova bilo koje vrste, često puta stječemo pogrešan dojam o velikim učincima kao rezultatima dobre organizacije radova. Štetne posljedice takvog gledanja na uzgojne radove se osjećaju tijekom cijelog života sastojine. Sto su radovi na njezi, obnovi i pripremi staništa manji, znak je da je gospodarenje sa sastojinama bilo bolje. Prema tome, sastojinama se mora tako gospodariti da imamo što manje uzgojnih zahvata, jer uzgajivač najuspješnije radi onda kad mora najmanje raditi. Prema tome. stanje sastojina u odnosu na njihovu stabilnost, produktivnost i mogućnost prirodne obnove je najbolji pokazatelj uspješnosti rada svakog uzgajivača. |