DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 51     <-- 51 -->        PDF

nu vrstu drveća. Prevršavanje grabovih stabalaca, sječu jednog dijela stabla
zaostale podstojne etaže nakon dovršnog si jeka, ostavljanje radi zaštite
pomlatka i sprečavanje razvoja korova. Žetva korova koji ugrožava pomladak
glavne vrste drveća.


U ovoj fazi radova glavni cilj zahvata njege je u osvjetljavanju pomlatka
uklanjanjem onih individua koje mu oduzimaju svjetlo. Ovi neophodni
i dosta skupi radovi izvode se pretežno ručno uz tradicionalne alate
(srp, kosir, mačete, sjekire i dr.). Moguća je i upotreba mehanizacije primjenom
kosilica ili rotofreza koje se podižu iznad pomlatka i sjeku sve ono
što vršnom pupu pomlatka oduzima svjetlo.


e) Čišćenje sastojina
Ovi radovi se izvode u razvojnim stadijima sastojine starijeg pomlatka
i mladika i traju do dobi maksimalnog visinskog prirasta sastojne, koji za
naše glavne vrste drveća pada u dob od 15 do 20 godina.
Ovim zahvatom putem negativne selekcije odstranjujemo iz sastojine
sve ono što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj buduće sastojine.
Sječemo nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata stabalca. Uklanjaju se
predrast i nepoželjne vrste drveća te regulira omjer smjese u sastojim.
Potrebno je obaviti odabiranje i obilježavanje stabalaca za sječu. Radovi
se mogu izvoditi ručno uz primjenu sjekire, pile, kosira i dr. mehanizirano
motornom pilom i priključcima te primjenom arboricida. Posječeni
materijal se polaže na tlo bez ili sa iznošenjem iz sastojine.


f) Prorjedivanje sastojina.
S proredom se počinje nakon maksimalnog visinskog prirasta stabala
i sastojine kao i maksimalnog prirasta krošanja stabala u širinu, koji ovisno
o vrsti drveća, nastupaju u razvojnom stadiju starijeg mladika ili u
razvojnom stadiju koljika, s prosječnom starošću sastojine od 15—20 godina.
Prorede završavaju prije početka oplodnih sječa (pripremni ili naplodni
sijek).
Radovi na normiranju ovih šumskouzgojnih radova će se u najvećem
dijelu odnositi na odabiranje i obilježbu stabala za sječu (u prvim dobnim
razredima) te odabiranje, obilježbu i doznaku stabala sa ili bez procjene
sortimenata, u višim dobnim razredima, u razvojnim stadijima pilanske oblovine,
odnosno u odraslim sastojinama i sastojinama u zreloj dobi.


4.3. Uzgojni r´adovi na pomlađivanju i njezi prebornih šuma
Ovaj način gospodarenja je kod nas isključivo vezan za areal obične
jele, koja zajedno s običnom bukvom i običnom smrekom, radi svojih bioloških
svojstava podnošenja zasjene, tvori sastojine preborne strukture, s
kojima se mora preborno gospodariti.


Uzgojnim radovima u prebo-rnoj šumi nastojima formirati prebornu sastojinu
optimalne strukture, koja će u omjeru smjese imati vrste s najvrednijim
i najvećim prirastom, koja će maksimalno koristiti produkcionu sposobnost
tla, a istovremeno stvarati obilan prirodni pomladak.


Odabiranjem stabala za sječu u prebornoj šumi istovremeno provodimo
pomlađivanje i njegu, formiramo i poboljšavamo i odršavamo prebornu struk


49