DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Prirodnim pomlađivanjem ili obnovom mladi naraštaj nastane prirodnim
putem iz sjemena starije matične sastojine koja se nalazi neposredno
na pomladnoj površini ili u njenoj blizini.


Umjetnim pomlađivanjem ili obnovom mlada sastojina nastaje na pomladnoj
površini gdje se nalazi stara ili starija sastojina ikoju pomlađujemo
ili se neposredno prije pomlađivanja nalazila, s tom razlikom da sjeme ili
sadnice na pomladnu površinu donosi čovjek. Najbolje je kad se umjetna
obnova obavlja po principima i pravilima prirodne obnove, a da je jedina
razlika u tome što sjeme ili biljku sije ili sadi čovjek.


Prema navedenom, prirodna i umjetna obnova spadaju u radove obnove
postojećih sastojina ili u radove jednostavne biološke reprodukcije šuma.


Pošumljavanje ili podizanje šumskih kultura, intenzivnih kultura i šumskih
plantaža spada u radove proširene biološke reprodukcije šuma. Pošumljavanjem
podižemo šume na terenima gdje neposredno prije toga nije bila
šuma, na tlu koje nema svojstvo šumskog tla.


U dobrim ekološkim, strukturnim i gospodarskim uvjetima prirodna obnova
se obavlja bez poteškoća. Sječe koje se izvode za vrijeme trajanja obnove
(pripremni, naplodni i dovršni sijek) uz dobar urod sjemena i optimalne
uvjete na i u šumskom tlu. predstavljaju skup radnji koje ubrzavaju
pomlađivanje i skraćuju pomladno razdoblje uz racionalno korišćenje
drvne mase. To znači da u idealnim sastojinskim uvjetima ne bi imali posebnih
dodatnih radova koje bi trebali izvoditi radi uspjeha pomlađivanja.
Međutim, u sve težim ekološkim uvjetima u kojima se nalaze naše sastojine
te uslijed poremećenih strukturnih uvjeta koji se najčešće manifestiraju
u smanjenoj drvnoj masi, koja ima utjecaja na zakorovljenje ili zamočvarenje
tla, dodatni radovi uz proces prirodne i umjetne obnove postaju
sve više pravilo a manje izuzetak. Prema tome, priprema staništa za pomlađivanje
bilo prirodno ili umjetno predstavlja znatan i obiman posao,
koji zahtijeva veliko angažiranje radne snage, alata i strojeva. To je skup
radnih operacija koje treba izvoditi u vrlo raznolikim stanišnim i sastojinskim
uvjetima, a koje je moguće i normirati. Osim radova na pripremi staništa,
u uzgojne radove pomlađivanja spadaju radovi na doznaci stabala kod
oplodnih sječa.


Radove koje ubrajamo u pripremu staništa za prirodnu obnovu možemo
podijeliti u nekoliko faza:



sječa (ručna i mehanizirana) preko brojnog podrasta i grmlja sa ili bez
uhrpavanja posječenog materijala.

čišćenje tla od korovske vegetacije (ručno, kemijskim ili mehaniziranim
sredstvima),

rahljenje zbijenog tla ili tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvorenim
listincem (ručno, mehanizirano),
— površinska odvodnja zamočvarenog tla površinskom vodom kopanjem
»kanala sisavaca« (ručno ih mehanizirano),

podizanje ograda (čvrstih i prenosnih) prije početka oplodnih sječa
radi zaštite sjemena, ponika i pomlatka od divljači i stoke,

postavljanje otrovnih meka protiv glodavaca (miševi, voluharica i dr.).