DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 47 <-- 47 --> PDF |
jine zadržale prirodne osobine, a istovremeno zadovoljile postavljeni cilj gospodarenja, nužno je da to djelovanje bude kontinuirano za svaku sastojinu. Prekidi u djelovanju uzgojnim zahvatima na strukturu sastojina, bez obzira u kojem se razvojnom stadiju sastojina nalazi, mogu dovesti do takvih strukturnih promjena koje će utjecati da sastojina ne ispunjava postavljeni cilj gospodarenja, što onda ima nesagledivo loše posljedice na uspješnost gospodarenja i stabilnost sastojine. Prema toma nužnost je u kontinuitetu šumsko uzgojnih radova u svim prirodnim sastojinama a to onda zahtijeva da se sve faze radova točno definiraju u prostoru i vremenu. Svi uzgojni radovi u sastojini mogu se podijeliti u dvije grupe i to: a) radovi na pomlađivanju sastojina b) radovi na njezi sastojina Dok su u regularnim sastojinama ti radovi prostorno i vremenski odvojeni, dotle su u prebornim sastojinama oni prostorno i vremenski skoncentrirani. Prema tome iz navedenog možemo zaključiti da su uzgojni radovi prisutni tijekom cijelog života sastojine te se kao velika nužnost nameće njihovo definiranje sa stajališta vrste radova, razvojnog stadija sastojine u kojem se izvode i potrošenog vremena, odnosno radne snage u različitim sastojinama i uvjetima. 4.1. Uzgojni radovi na pomlađivanju regularnih (jednodobnih) šuma Svaki uzgojni zahvat koji se provodi u sastojini tijekom ophodnje pored ostalog ima i zadatak da sastojinu postupno priprema za što kvalitetnije prirodno pomlađivanje. Prirodno pomlađivanje predstavlja najsavršeniji oblik obnove sastojina te u sebi sadrži normalni prirodni kontinuitet djelovanja svih čimbenika koji su svojstveni stabilnom i složenom šumskom ekosistemu. Prirodnim pomlađivanjem ili prirodnom obnovom ne prekida se kontinuitet uzajamnog djelovanja i međusobnog utjecaja pojedinih članova ekosistema (staništa i biocenoze). Sto je najvažnije, takvim načinom obnove sačuva se šumsko tlo kao najsavršeniji i najsuptilniji dio ekosistema u kojem je »koncentriran najbrojniji i najbujniji živi svijet ove naše planete. Takvo tlo, sačuvano od negativnih ekstremnih ekoloških utjecaja živog i neživog porijekla, ima sposobnost idealnog supstrata za klijanje sjemena i razvoj biljke onih vrsta drveća koje obnavljamo. Ono je sačuvalo svojstvo šumkog tla koje se u mnogočemu razlikuje od tala izvan šume (livadno, ora- nično, krško i dr.) koja mi sa šumskog aspekta nazivamo degradirana tla, i koja da bi se privela šumskoj kulturi zahtijevaju poseban tretman i posebne vrste drveća (pionirske vrste). Osim prirodnim putem sastojine možemo obnoviti i umjetnim putem. Umjetna obnova predstavlja uzgojnu mjeru koja je izazvana poremećenim odnosima u staništu (zakorovljenje, zamočvarenje i dr.) ili biocenozi odnosno fitoceno´Zi (izostanak uroda sjemena i dr.). Prema tome to je nužna mjera izazvana nemogućnošću provođenja prirodne obnove radi specifičnih ekoloških, bioloških i strukturnih uvjeta koji vladaju u sastojini. Kad govorimo o pomlađivanju ili obnovi sastojina, onda tu razlikujemo dva osnovna pojma, prirodna i umjetna obnova. 45 |