DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Razvojni stadij stupovlja ima obilježje strukturno stabilne sastojine koja
daje sortimente stopuova za vodove. Stabla u tom razvojnom stadiju imaju
prisni promjer oko 25 cm.


Razvojni stadij pilanske oblovine vezan je uz sortimente koje pruža, a
sastojina se nalazi u dobi starijih i starih sastojina.


3.
KOMPARACIJA RAZLIČITIH TERMINOLOGIJA RAZVOJNIH STADIJA
SASTOJINA KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U ŠUMARSTVU EVROPE
Imajući u vidu povijesni razvoj šumarstva, kvalitet sastojina, broj gospodarskih
vrsta drveća u sastojim, način gospodarenja i druge specifičnosti
pojedinih područja Evrope gdje su se razvile različite klasifikacije, možemo
i objasniti razloge stvaranja različitih klasifikacija. Značajno je napomenuti
da su sve tri klasifikacije nastojale obuhvatiti cijeli životni ciklus sastojine
i obilježiti ih različitim fazama odnosno razvojnim stadijima. Kod toga
treba napomenuti da je jedino zagrebačka klasifikacija obuhvatila i definirala
ponik, kao značajan, prvi razvojni stadij u životu sastojine. Ostale
klasifikacije ga ne definiraju i svrstavaju ga u pomladak ili u mlađik. Važnost
ponika i njihovog opstanka u sastojini je upravo obrnuto proporcionalna
s dužinom nejgovog trajanja (1 g). Kod gospodarenja s reguliranim
sastojinama putem oplodnih sječa ponik zauzima posebno mjesto u procesu
prirodnog pomlađivanja i njege sastojina. Upravo je i to razlog da su zemlje
i područja gdje se pretežno gospodarilo preboirnim načinom čak i s
bukovim sastojinama, s kojima se pre´borno ne može uspješno gospodariti,
izostavile ponik kao razvojni stadij.


Zemlje zapadne i srednje Evrope izostavljaju i razvojni stadij pomlatka,
dok ga Zagrebačka škola i istočna Evropa uvrštavaju. Razvojni stadij pomlatka
i njegova razlika od stadija mlađaka vjerojatno najmanje dolazi do izražaja
kod prebornog gospodarenja i kod četinjača, a daleko više kod listopadnog
drveća i gospodarenja u regularnim sastojinama.


Opće obilježje koje imaju razvojni stadiji nastali u Zagrebačkoj školi
je klasifikacija koja se manifestira putem bioloških osobina vrsta drveća,
a manje ili nikako na neke od mjernih veličina (visina, promjer i dr.). Životne
manifestacije koje se odvijaju samo kod jedne vrste drveća možemo
vrlo egzaktno definirati brojčanim podacima kao što su visina, prsni promjer,
starost i dr. Međutim, u našim ekološkim uvjetima koji su razlogom
pojave i razvoja čitavog niza gospodarskih vrsta drveća i gdje nam mješovite
sastojine predstavljaju glavne gospodarske sastojine, bilo bi vrlo teško
ili skoro nemoguće primijeniti iste mjerne veličine za definiranje istog razvojnog
stadija kod različitih vrsta drveća. Zbog toga srno se odlučili, da kod
opisa pojedinih uzgojnih zahvata vezanih za određene razvojne stadije, upotrijebimo
terminologiju razvojnih stadija koja se primjenjuje u Hrvatskoj,
a koja je po našem mišljenju vrlo prilagodljiva i pogodna kad se govori o
pojedinim fazama uzgojnih zahvata.


4. UZGOJNI RADOVI U PRIRODNIM SASTOJINAMA
S obzirom da je čovjek preuzeo ulogu u formiranju strukturnih osobina
sastojina te ih usmjerava u onom pravcu kako bi tako formirane sasto