DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ma provode postižu postavljeni cilj. Sastojina dobro reagira na promijenjene svjetlosne uvjete širenjem krošnje, povećanjem asimilacione površine i prirasta. Srednjodobna sastojina obilježava takav razvojni stadij koji već opada biološki potencijal, posebno kad su u pitanju uzgojni zahvati. Vrlo često je uočavamo oko polovine ophodnje sastojine. U tom razvojnom stadiju struktura sastojine je formirana, stabla su poprimila definitivan oblik. Prirodno izdvajanje stabala je smanjeno, a prorede su umanjile dinamiku i intenzitet prirodnog izlučivanja. Starije sastojine još uvijek imaju kvalitetan prirast, a obično se nalaze negdje oko dvije trećine ophodnje sastojine. U ovom razvojnom stadiju kao i u predhodnom ne možemo znatnije utjecati na promjenu i razvoj strukture sastojine, ali možemo utjecati na prirast kvalitete. Stare sastojine se nalaze neposredno pred ili u toku prirodnog pomlađivanja, odnosno oplodnih sječa. Zahvati koje u njima provodimo imaju prije svega zadatak da se sastojina što bolje prirodno obnovi, odnosno da su stabla uz prirašćivanje sposobna da obilno urode kvalitetnim sjemenom i da je tlo sposobno ´da u njemu klija sjeme i da osigura opstanak i razvoj mlade biljke. Ako promatramo razvojne stadije sastojine s gospodarskog stajališta, onda imamo, kako smo već naveli, koljlik, letvik, stadij stupovlja i stadij pilanske oblovine. Normalno je da su ovi stadiji dobili nazive prema sortimentima koje u to vrijeme mogu dati, ali oni isto tako nose i obilježja temeljena na biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima konkretne vrste drveća. Koljik predstavlja razvojni stadij koji nosi biološka obilježja starijeg mladika. U tom razvojnom stadiju je vrlo intenzivno prirodno izlučivanje i odumiranje zbog vertikalnog zasjenjivanja debla i krošnji već formiranih stabala. Sastojina je vertikalno raslojena s formirane tri etaže stabala. Čišćenje od grana posebno dominantnih stabala je vrlo intenzivno, što će imati presudan utjecaj na formiranje kvalitete deblovine. U ovom razvojnom stadiju, kako smo već napomenuli kod starijeg mladika, imamo pojavu kulminacije visinskog prirasta sastojine i kulminaciju prirasta krošanja stabala u širinu. Inače stabla u razvojnom stadiju koljika imaju prsni promjer negdje oko 5 cm, a visinu oko 10 metara, posebno ako se radi o sastojinama naših najpoznatijih i najvažnijih vrsta drveća, bukve, hrasta lužnjaka i kitnjaka, poljskog jasena i dr. Letvik predstavlja razvojni stadij koji s biološkog stajališta nosi obilježja mlade sastojine. U letviku se prirodno odumiranje i izlučivanje stabala nastavlja i doživljava kulminaciju, što nam ukazuje na neophodnost provođenja njege sastojina proredom. Isto tako u tom razvojnom stadiju dolazi do diferencijacije stabala u iebljinske, visinske i vrednosne razrede. Izdiferencirane etaže sastojine su stabilne i konačne te kao takve u postotnim odnosima moraju dočekati kraj ophodnje. Sortimenti koje možemo dobiti u tom razvojnom stadiju su letve ili žioke, nekad vrlo intenzivno upotrebljavane za ograđivanje pašnjaka i torova za stoku. Prsni promjer stabala u letviku iznosi oko 15 cm, a visina se kreće od 15 do 20 metara, a ta razvojna faza traje prilično dugo, oko 50 godina, za naše najvažnije, domaće vrste drveća. 43 |