DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Zagrebu, a nastala je na Katedri za uzgajanje šuma. Prikazana je u radovima A n i ć a (1963´), Dekanica (1983) i Mati ć a (1986). Po toj klasifikaciji u sastojim razlikujemo ove razvojne stadije: — ponik, pomladak (mladi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina. Ova ´klasifikacija se isključivo bazira na biološkim pokazateljima životnih manifestacija stabala i sastojina. Ako razvojne stadije sastojina promatramo s gospodarskog stajališta, onda imamo: — koljik, letvik, stadij stupovlja i stadij pilanske oblovine. Ponik predstavljaju mlade biljčice nastale iz sjemena koje su u prvoj godini nastanka i razvoja, čija je maksimalna starost. 1 godina. Ponik nastaje prilikom prirodne obnove sastojine. Pokriva tlo u velikom broju, a u tom razvojnom stadiju sastojine imamo veliki postotak prirodnog odumiranja i propadanja biljčica. Pomladak predstavljaju biljke starosti od 1 godine pa sve do faze kad se kod biljaka formiraju debalce i krošnja. Mlađi pomladak se u prvih nekoliko godina starosti još nije sklopio. Njemu izravno prijeti opasnost od korova, grmlja i drugih konkurentskih vrsta koje mu oduzimaju svjetlo, vlagu i hranjiva u tlu. Stariji pomladak predstavlja razvojni stadij sklopljenog pomlatka kod kojeg se još ne razlikuju debalce i krošnja. Cijela centralna os stabalca je obrasla grančicama koje povećavaju sklopljenost sastojine. Vršni pup stabalaca starijeg pomlatka postupno se oslobađa konkurentskog korova i grmlja, izložen je svjetlu koje mu stimulira visinski prirast. Mladik je takav razvojni stadij u kom se nalaze stabalca s već formiranim deblom i krošnjom. Taj razvojni stadij završava u momentu kulminacije visinskog prirasta sastojine. Sklopljenost i nagli rast u visinu predstavljaju glavno obilježje mladika. Mlađi mladik ima obilježje rasta u visinu i širenja krošanja, odumiranje donjih grančica zbog horizontalnog zasjenjivanja, što predstavlja početak čišćenja debla od grana. Vitka stabla i početak formiranja vertikalne strukture sastojine (slojanje) je još jedno od značajnih obilježja mlađih mladika. Stariji mladik predstavlja gusto sklopljenu sastojinu u kojoj se nastavlja odumiranje donjih grana, uz pojačano horizontalno širenje krošanja i znatan debljinski prirast. U vertikalnoj strukturi dolazi do jačeg raslojavanja zbog intenzivnog visinskog prirasta i širenja krošanja, borba za svjetlom i prostorom iznad i u tlu postaje vrlo žestoka te dolazi do formiranja etaža sastojina. U ovom razvojnom stadiju bilježimo kulminaciju visinskog prirasta sastojine i maksimalni prirast krošanja u širinu. Gledano s biološkog stajališta nakon mladika nastupa razvojna faza mlade sastojine. Ona je definirana biološkim svojstvima vrste drveća koja tvori sastojinu. U tome razvojnom stadiju dolazi do daljnje diferencijacije stabala u sastojim i njihovog izdvajanja u etaže. Isto tako u tome razvojnom stadiju dolazi do kulminacije prosječnog visinskog prirasta kao i kulminacije debljinskog i volumnog prirasta sastojine. S obzirom da je biološki potencijal mladih sastojina još uvijek jak, uzgojni zahvati koji se u nji 42 |