DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*232.5 Šum. list CXIII (1989) 39 UZGOJNI RADOVI U PRIRODNIM SASTOJINAMA I MOGUĆNOST NJIHOVOG NORMIRANJA Slavko MATIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani različiti razvojni stadiji sastojim definirani po različitim autorima i školama. Ističu se prednosti one klasifikacije razvojnih stadija sastojine koju su dali predstavnici Zagrebačke škole uzgajanja šuma. Istaknuta je mogućnost normiranju svih uzgojnih zahvata uz napomenu da normiranje prije svega mora služiti u radovima globalnog planiranja a malim dijelom kao mjerilo uspješnosti individualnog rada. Opisane su sve faze uzgojnih radova od pripreme staništa pomlađivanja i njege, koji prate sastojinu tijekom cijele ophodnje. Obuhvaćene su regularne sastojine i preborne sastojine uz opis svih faza radova koje je moguće normirati. Ključne riječi: uzgajanje, njega, pomlađivanje, priprema staništa, ponik, pomladak, mladik, mlada sastojina, srednjodobna sastojina, stara sastojina, regularna šuma, preborna šuma, normiranje, sjeme, biljka, sadnica. UVOD Naše autohtone prirodne sastojine nastale su prirodnim puteni, a isto tajko prirodan mora biti njihov dalji razvoj i to od momenta nastanka stabala i sastojine do njihove zrelosti, odnosno sječe. Uzgojni zahvati ikoje provodimo u regularnim i prebornim sastojinama imaju prije svega zadatak da usmjeravaju i ubrzaju njihov prirodni razvoj uz maksimalno uvažavanje svih prirodnih procesa koji se odvijaju u vrlo složenom o osjetljivom šumskom ekosistemu. Upravo prirodnost i složenost sastojina i procesa u njima uvjetuju da se uzgojni zahvati moraju provoditi s osobitom pažnjom i kvalitetom. Kvalitet izvođenja uzgojnih zahvata bilo koje vrste mora biti osnovno mjerilo i .kontrola tog zahvata. Brziina zahvata, kao najlakše mjerljiva veličina, mora biti pratilac kvalitete u svim prilikama, jer se svaki rad mora izvesti prije svega kvalitetno uz, za tu radnu (operaciju, neophodnu i potrebnu brzinu. Stavljanjem brzine izvođenja radne operacije u prvi plan, kod izvođenja uzgojnih radova svih vrsta, stječemo pogrešan dojam o dobroj organizaciji i racionalizaciji radova, a krajnji račun svih prividnih ušteda plaća šuma i društvo. Štetne posljedice takvog pogrešnog pristupa i promašaja u organizaciji i izvođenju uzgojnih ra * Prof. dr. Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 42 <-- 42 --> PDF |
dova osjećaju se tijekom cijele ophodnje i života na takav način »uzgojene« sastojine. Sve navedeno ne može biti razlogom da se uzgojni radovi ne trebaju normirati. Svaka radna operacija u uzgajanju šuma i u šumarstvu općenito, mora biti normirana ali više za potrebe globalnog planiranja, a manje kao individualna zadaća svakog izvođača radne opracije. Na taj način će biti više radova kvalitetno izvedenih, manje oštećenog tla, pomlatka, stabala i svega onog što se danas događa u šumama i sa šumama. Da bismo mogli pristupiti normiranju uzgojnih radova u prirodnim sastojinama, prije svega moramo znati koij su to radovi, kada i kako se izvode. Od posebnog je značenja definiranje svih faza razvoja sastojine tijekom njenog života, odnosno definiranje razvojnih stadija sastojina i stabala u kojima se izvode potrebni uzgojni zahvati. 2. RAZVOJNI STADIJI SASTOJINE Svaka sastojina tijekom svog životnog razvoja prolazi kroz različite razvojne stadije. Razvojni stadiij nose karakteristična obilježja koja se mogu identificirati i definirati, što je vrlo važno kod izvođenja određenih uzgojnih zahvata u sastojini. Razvojni stadiji i njihovo definiranje unose dosta zabune kod stručnjaka, s obzirom da postoje u praksi ukorijenjeni izrazi koji nisu adekvatni niti deskriptivni za konkretni stadij, a nastali su doslovnim prevođenjem pojedinih izraza, najčešće s njemačkog jezika. Ako bismo promatrali povijesni razvoj terminologija razvojnih stadija sastojina i njihovu upotrebu u evropskom šumarstvu, onda bismo ih mogli podijeliti u tri grupe i to: — terminologija uobičajena u zemljama srednje i zapadne Evrope, a u nas -doslovno prevedena — terminologija koja se upotrebljava u zemljama istočne Evrope — terminologija nastala na zagrebačkom Šumarskom fakultetu u Katedri za uzgajanje šuma, a koja se upotrebljava na području Hrvatske. 2.1. Klasifikacija koja se upotrebljava u zemljama zapadne i srednje Evrope Prema klasifikaciji koja se za rdazlićite razvojne stadije sastojine upotrebljava u zemljama zapadne i srednje Evrope razlikujemo: mladik, guštik, letvik, odrasla sastojina i sastojina u zreloj dobi. Zabuna kod primjene ove klasifikacije je dosta velika, ako uzmemo u razmatranje tumačenje različitih autora kako shvaćaju pojedine razvojne stadije. (Scheedelin 1942, Kos tier 1953, Ts her mak 1950, Leibndgut 1966, Pint ari ć 1969, Dengler 1972 i dr.). Neki autori definiraju stadij mladika tako da su biljke u visini grmlja i višeg prizemnog rašća, dok drugi definiraju mladik do dobi kad se postrane grane stabalaca počinju dodirivati i kada se formira sklop. Neki pak 40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 43 <-- 43 --> PDF |
kao Ko s tie r (1953) i Pintari ć (1969) uzimaju kao mjerilo visinu biljaka te mladik prema njima seže do visine čovjeka. Kod definiranja guštika jedan broj autora ističe da je to razvojni stadij koji traje od momenta ´dok se sastojina sklopila pa do početaka odumiranja grana. Leibndgui t (1966) smatra da je to sastojina dobi od 10 do 20 godina. Pin t a ri ć (1969) smatra da gornja granica guštika nastupa onda kad stabla postignu prisni promjer oko 7 cm. Letvik je definiran po nekim autorima na osnovi visine (6 do 12 m), po nekim na osnovi godina (20 do 40 godina), a jedan veći broj autora definira letvik na osnovi prsnog promjera (7 do 20 cm). Razvojni stadij odrasle sastojine, prema navedenim autorima, nastupa kad sastojina pređe polovinu svoje ophodnje. Razvojni stadij sastojine u dobi zrelosti prema ovoj klasifikaciji nastupa onda kad se sastojina nalazi u dobi plodonošenja i kad je sposobna za prirodnu obnovu. 2.2. Klasifikacija koja se upotrebljava u zemljama istočne Evrope Klasifikacija razvojnih stadija sastojina koja je u upotrebi u istočnoj Evropi i istočnim krajevima naše zemlje prikazana je u radovima Bunu ševca (1950), Tkačenka (1952), D a k o v-V 1 a s e a (1972) i Jovano vica (1980). Po toj klasifikaciji razlikujemo ove razvojne stadije: Pomladak (rani i kasni), mladik (rani i kasni), srednja dob, dob dozri jevanja i dob zrelosti. Rani pomladak po oovj klasifikaciji počinje nakon prirodne obnove sastojine, kad biljke postignu podjednake visine do postizavanja prvog sklopa sastojine. Prema navedenim autorima rani pomladak se nalazi u periodu od treće do pete godine. U kasnom pomlatku počinje jedva vidljivo izdvajanje biljaka po visinama i debljinama i traje do pune međusobne konkurencije biljaka za svjetlom. U ranom mladiku imamo već izdiferencirane dvije etaže sastojine, a u kasnom mladiku je došlo do potpunog diferenciranja stabala stabala u visinske razrede. Ovo razdoblje nastupa oko dvadesete godine starosti sastojine. Sastojina je u srednjoj dobi, prema navedenim autorima, onda kad je obavljena kompletna diferencijacija stabala, sklop potpuno sklopljen te dolazi do odumiranja donjih grana stabala. Razvojni stadij dozrijevanja sastojine je obilježen plodonošenjem sastojine ali sastojina u svom punom obliku nije još postigla doba fizičke zrelosti. Visinski prirast opada, a debljinski raste. Kad se sastojina nalazi u dobi zrelosti, prema citiranim autorima, onda stabla u njenom sastavu plodonose te je ona sposobna za prirodno pomlađivanje. 2.3. Klasifikacija nastala na Katedri za uzgajanje šuma Sumar´skog fakulteta u Zagrebu Klasifikacija razvojnih stadija sastojina koja se najviše upotrebljava u Hrvatskoj, predaje se u kolegiju Uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Zagrebu, a nastala je na Katedri za uzgajanje šuma. Prikazana je u radovima A n i ć a (1963´), Dekanica (1983) i Mati ć a (1986). Po toj klasifikaciji u sastojim razlikujemo ove razvojne stadije: — ponik, pomladak (mladi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina. Ova ´klasifikacija se isključivo bazira na biološkim pokazateljima životnih manifestacija stabala i sastojina. Ako razvojne stadije sastojina promatramo s gospodarskog stajališta, onda imamo: — koljik, letvik, stadij stupovlja i stadij pilanske oblovine. Ponik predstavljaju mlade biljčice nastale iz sjemena koje su u prvoj godini nastanka i razvoja, čija je maksimalna starost. 1 godina. Ponik nastaje prilikom prirodne obnove sastojine. Pokriva tlo u velikom broju, a u tom razvojnom stadiju sastojine imamo veliki postotak prirodnog odumiranja i propadanja biljčica. Pomladak predstavljaju biljke starosti od 1 godine pa sve do faze kad se kod biljaka formiraju debalce i krošnja. Mlađi pomladak se u prvih nekoliko godina starosti još nije sklopio. Njemu izravno prijeti opasnost od korova, grmlja i drugih konkurentskih vrsta koje mu oduzimaju svjetlo, vlagu i hranjiva u tlu. Stariji pomladak predstavlja razvojni stadij sklopljenog pomlatka kod kojeg se još ne razlikuju debalce i krošnja. Cijela centralna os stabalca je obrasla grančicama koje povećavaju sklopljenost sastojine. Vršni pup stabalaca starijeg pomlatka postupno se oslobađa konkurentskog korova i grmlja, izložen je svjetlu koje mu stimulira visinski prirast. Mladik je takav razvojni stadij u kom se nalaze stabalca s već formiranim deblom i krošnjom. Taj razvojni stadij završava u momentu kulminacije visinskog prirasta sastojine. Sklopljenost i nagli rast u visinu predstavljaju glavno obilježje mladika. Mlađi mladik ima obilježje rasta u visinu i širenja krošanja, odumiranje donjih grančica zbog horizontalnog zasjenjivanja, što predstavlja početak čišćenja debla od grana. Vitka stabla i početak formiranja vertikalne strukture sastojine (slojanje) je još jedno od značajnih obilježja mlađih mladika. Stariji mladik predstavlja gusto sklopljenu sastojinu u kojoj se nastavlja odumiranje donjih grana, uz pojačano horizontalno širenje krošanja i znatan debljinski prirast. U vertikalnoj strukturi dolazi do jačeg raslojavanja zbog intenzivnog visinskog prirasta i širenja krošanja, borba za svjetlom i prostorom iznad i u tlu postaje vrlo žestoka te dolazi do formiranja etaža sastojina. U ovom razvojnom stadiju bilježimo kulminaciju visinskog prirasta sastojine i maksimalni prirast krošanja u širinu. Gledano s biološkog stajališta nakon mladika nastupa razvojna faza mlade sastojine. Ona je definirana biološkim svojstvima vrste drveća koja tvori sastojinu. U tome razvojnom stadiju dolazi do daljnje diferencijacije stabala u sastojim i njihovog izdvajanja u etaže. Isto tako u tome razvojnom stadiju dolazi do kulminacije prosječnog visinskog prirasta kao i kulminacije debljinskog i volumnog prirasta sastojine. S obzirom da je biološki potencijal mladih sastojina još uvijek jak, uzgojni zahvati koji se u nji 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ma provode postižu postavljeni cilj. Sastojina dobro reagira na promijenjene svjetlosne uvjete širenjem krošnje, povećanjem asimilacione površine i prirasta. Srednjodobna sastojina obilježava takav razvojni stadij koji već opada biološki potencijal, posebno kad su u pitanju uzgojni zahvati. Vrlo često je uočavamo oko polovine ophodnje sastojine. U tom razvojnom stadiju struktura sastojine je formirana, stabla su poprimila definitivan oblik. Prirodno izdvajanje stabala je smanjeno, a prorede su umanjile dinamiku i intenzitet prirodnog izlučivanja. Starije sastojine još uvijek imaju kvalitetan prirast, a obično se nalaze negdje oko dvije trećine ophodnje sastojine. U ovom razvojnom stadiju kao i u predhodnom ne možemo znatnije utjecati na promjenu i razvoj strukture sastojine, ali možemo utjecati na prirast kvalitete. Stare sastojine se nalaze neposredno pred ili u toku prirodnog pomlađivanja, odnosno oplodnih sječa. Zahvati koje u njima provodimo imaju prije svega zadatak da se sastojina što bolje prirodno obnovi, odnosno da su stabla uz prirašćivanje sposobna da obilno urode kvalitetnim sjemenom i da je tlo sposobno ´da u njemu klija sjeme i da osigura opstanak i razvoj mlade biljke. Ako promatramo razvojne stadije sastojine s gospodarskog stajališta, onda imamo, kako smo već naveli, koljlik, letvik, stadij stupovlja i stadij pilanske oblovine. Normalno je da su ovi stadiji dobili nazive prema sortimentima koje u to vrijeme mogu dati, ali oni isto tako nose i obilježja temeljena na biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima konkretne vrste drveća. Koljik predstavlja razvojni stadij koji nosi biološka obilježja starijeg mladika. U tom razvojnom stadiju je vrlo intenzivno prirodno izlučivanje i odumiranje zbog vertikalnog zasjenjivanja debla i krošnji već formiranih stabala. Sastojina je vertikalno raslojena s formirane tri etaže stabala. Čišćenje od grana posebno dominantnih stabala je vrlo intenzivno, što će imati presudan utjecaj na formiranje kvalitete deblovine. U ovom razvojnom stadiju, kako smo već napomenuli kod starijeg mladika, imamo pojavu kulminacije visinskog prirasta sastojine i kulminaciju prirasta krošanja stabala u širinu. Inače stabla u razvojnom stadiju koljika imaju prsni promjer negdje oko 5 cm, a visinu oko 10 metara, posebno ako se radi o sastojinama naših najpoznatijih i najvažnijih vrsta drveća, bukve, hrasta lužnjaka i kitnjaka, poljskog jasena i dr. Letvik predstavlja razvojni stadij koji s biološkog stajališta nosi obilježja mlade sastojine. U letviku se prirodno odumiranje i izlučivanje stabala nastavlja i doživljava kulminaciju, što nam ukazuje na neophodnost provođenja njege sastojina proredom. Isto tako u tom razvojnom stadiju dolazi do diferencijacije stabala u iebljinske, visinske i vrednosne razrede. Izdiferencirane etaže sastojine su stabilne i konačne te kao takve u postotnim odnosima moraju dočekati kraj ophodnje. Sortimenti koje možemo dobiti u tom razvojnom stadiju su letve ili žioke, nekad vrlo intenzivno upotrebljavane za ograđivanje pašnjaka i torova za stoku. Prsni promjer stabala u letviku iznosi oko 15 cm, a visina se kreće od 15 do 20 metara, a ta razvojna faza traje prilično dugo, oko 50 godina, za naše najvažnije, domaće vrste drveća. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Razvojni stadij stupovlja ima obilježje strukturno stabilne sastojine koja daje sortimente stopuova za vodove. Stabla u tom razvojnom stadiju imaju prisni promjer oko 25 cm. Razvojni stadij pilanske oblovine vezan je uz sortimente koje pruža, a sastojina se nalazi u dobi starijih i starih sastojina. 3. KOMPARACIJA RAZLIČITIH TERMINOLOGIJA RAZVOJNIH STADIJA SASTOJINA KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U ŠUMARSTVU EVROPE Imajući u vidu povijesni razvoj šumarstva, kvalitet sastojina, broj gospodarskih vrsta drveća u sastojim, način gospodarenja i druge specifičnosti pojedinih područja Evrope gdje su se razvile različite klasifikacije, možemo i objasniti razloge stvaranja različitih klasifikacija. Značajno je napomenuti da su sve tri klasifikacije nastojale obuhvatiti cijeli životni ciklus sastojine i obilježiti ih različitim fazama odnosno razvojnim stadijima. Kod toga treba napomenuti da je jedino zagrebačka klasifikacija obuhvatila i definirala ponik, kao značajan, prvi razvojni stadij u životu sastojine. Ostale klasifikacije ga ne definiraju i svrstavaju ga u pomladak ili u mlađik. Važnost ponika i njihovog opstanka u sastojini je upravo obrnuto proporcionalna s dužinom nejgovog trajanja (1 g). Kod gospodarenja s reguliranim sastojinama putem oplodnih sječa ponik zauzima posebno mjesto u procesu prirodnog pomlađivanja i njege sastojina. Upravo je i to razlog da su zemlje i područja gdje se pretežno gospodarilo preboirnim načinom čak i s bukovim sastojinama, s kojima se pre´borno ne može uspješno gospodariti, izostavile ponik kao razvojni stadij. Zemlje zapadne i srednje Evrope izostavljaju i razvojni stadij pomlatka, dok ga Zagrebačka škola i istočna Evropa uvrštavaju. Razvojni stadij pomlatka i njegova razlika od stadija mlađaka vjerojatno najmanje dolazi do izražaja kod prebornog gospodarenja i kod četinjača, a daleko više kod listopadnog drveća i gospodarenja u regularnim sastojinama. Opće obilježje koje imaju razvojni stadiji nastali u Zagrebačkoj školi je klasifikacija koja se manifestira putem bioloških osobina vrsta drveća, a manje ili nikako na neke od mjernih veličina (visina, promjer i dr.). Životne manifestacije koje se odvijaju samo kod jedne vrste drveća možemo vrlo egzaktno definirati brojčanim podacima kao što su visina, prsni promjer, starost i dr. Međutim, u našim ekološkim uvjetima koji su razlogom pojave i razvoja čitavog niza gospodarskih vrsta drveća i gdje nam mješovite sastojine predstavljaju glavne gospodarske sastojine, bilo bi vrlo teško ili skoro nemoguće primijeniti iste mjerne veličine za definiranje istog razvojnog stadija kod različitih vrsta drveća. Zbog toga srno se odlučili, da kod opisa pojedinih uzgojnih zahvata vezanih za određene razvojne stadije, upotrijebimo terminologiju razvojnih stadija koja se primjenjuje u Hrvatskoj, a koja je po našem mišljenju vrlo prilagodljiva i pogodna kad se govori o pojedinim fazama uzgojnih zahvata. 4. UZGOJNI RADOVI U PRIRODNIM SASTOJINAMA S obzirom da je čovjek preuzeo ulogu u formiranju strukturnih osobina sastojina te ih usmjerava u onom pravcu kako bi tako formirane sasto |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 47 <-- 47 --> PDF |
jine zadržale prirodne osobine, a istovremeno zadovoljile postavljeni cilj gospodarenja, nužno je da to djelovanje bude kontinuirano za svaku sastojinu. Prekidi u djelovanju uzgojnim zahvatima na strukturu sastojina, bez obzira u kojem se razvojnom stadiju sastojina nalazi, mogu dovesti do takvih strukturnih promjena koje će utjecati da sastojina ne ispunjava postavljeni cilj gospodarenja, što onda ima nesagledivo loše posljedice na uspješnost gospodarenja i stabilnost sastojine. Prema toma nužnost je u kontinuitetu šumsko uzgojnih radova u svim prirodnim sastojinama a to onda zahtijeva da se sve faze radova točno definiraju u prostoru i vremenu. Svi uzgojni radovi u sastojini mogu se podijeliti u dvije grupe i to: a) radovi na pomlađivanju sastojina b) radovi na njezi sastojina Dok su u regularnim sastojinama ti radovi prostorno i vremenski odvojeni, dotle su u prebornim sastojinama oni prostorno i vremenski skoncentrirani. Prema tome iz navedenog možemo zaključiti da su uzgojni radovi prisutni tijekom cijelog života sastojine te se kao velika nužnost nameće njihovo definiranje sa stajališta vrste radova, razvojnog stadija sastojine u kojem se izvode i potrošenog vremena, odnosno radne snage u različitim sastojinama i uvjetima. 4.1. Uzgojni radovi na pomlađivanju regularnih (jednodobnih) šuma Svaki uzgojni zahvat koji se provodi u sastojini tijekom ophodnje pored ostalog ima i zadatak da sastojinu postupno priprema za što kvalitetnije prirodno pomlađivanje. Prirodno pomlađivanje predstavlja najsavršeniji oblik obnove sastojina te u sebi sadrži normalni prirodni kontinuitet djelovanja svih čimbenika koji su svojstveni stabilnom i složenom šumskom ekosistemu. Prirodnim pomlađivanjem ili prirodnom obnovom ne prekida se kontinuitet uzajamnog djelovanja i međusobnog utjecaja pojedinih članova ekosistema (staništa i biocenoze). Sto je najvažnije, takvim načinom obnove sačuva se šumsko tlo kao najsavršeniji i najsuptilniji dio ekosistema u kojem je »koncentriran najbrojniji i najbujniji živi svijet ove naše planete. Takvo tlo, sačuvano od negativnih ekstremnih ekoloških utjecaja živog i neživog porijekla, ima sposobnost idealnog supstrata za klijanje sjemena i razvoj biljke onih vrsta drveća koje obnavljamo. Ono je sačuvalo svojstvo šumkog tla koje se u mnogočemu razlikuje od tala izvan šume (livadno, ora- nično, krško i dr.) koja mi sa šumskog aspekta nazivamo degradirana tla, i koja da bi se privela šumskoj kulturi zahtijevaju poseban tretman i posebne vrste drveća (pionirske vrste). Osim prirodnim putem sastojine možemo obnoviti i umjetnim putem. Umjetna obnova predstavlja uzgojnu mjeru koja je izazvana poremećenim odnosima u staništu (zakorovljenje, zamočvarenje i dr.) ili biocenozi odnosno fitoceno´Zi (izostanak uroda sjemena i dr.). Prema tome to je nužna mjera izazvana nemogućnošću provođenja prirodne obnove radi specifičnih ekoloških, bioloških i strukturnih uvjeta koji vladaju u sastojini. Kad govorimo o pomlađivanju ili obnovi sastojina, onda tu razlikujemo dva osnovna pojma, prirodna i umjetna obnova. 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Prirodnim pomlađivanjem ili obnovom mladi naraštaj nastane prirodnim putem iz sjemena starije matične sastojine koja se nalazi neposredno na pomladnoj površini ili u njenoj blizini. Umjetnim pomlađivanjem ili obnovom mlada sastojina nastaje na pomladnoj površini gdje se nalazi stara ili starija sastojina ikoju pomlađujemo ili se neposredno prije pomlađivanja nalazila, s tom razlikom da sjeme ili sadnice na pomladnu površinu donosi čovjek. Najbolje je kad se umjetna obnova obavlja po principima i pravilima prirodne obnove, a da je jedina razlika u tome što sjeme ili biljku sije ili sadi čovjek. Prema navedenom, prirodna i umjetna obnova spadaju u radove obnove postojećih sastojina ili u radove jednostavne biološke reprodukcije šuma. Pošumljavanje ili podizanje šumskih kultura, intenzivnih kultura i šumskih plantaža spada u radove proširene biološke reprodukcije šuma. Pošumljavanjem podižemo šume na terenima gdje neposredno prije toga nije bila šuma, na tlu koje nema svojstvo šumskog tla. U dobrim ekološkim, strukturnim i gospodarskim uvjetima prirodna obnova se obavlja bez poteškoća. Sječe koje se izvode za vrijeme trajanja obnove (pripremni, naplodni i dovršni sijek) uz dobar urod sjemena i optimalne uvjete na i u šumskom tlu. predstavljaju skup radnji koje ubrzavaju pomlađivanje i skraćuju pomladno razdoblje uz racionalno korišćenje drvne mase. To znači da u idealnim sastojinskim uvjetima ne bi imali posebnih dodatnih radova koje bi trebali izvoditi radi uspjeha pomlađivanja. Međutim, u sve težim ekološkim uvjetima u kojima se nalaze naše sastojine te uslijed poremećenih strukturnih uvjeta koji se najčešće manifestiraju u smanjenoj drvnoj masi, koja ima utjecaja na zakorovljenje ili zamočvarenje tla, dodatni radovi uz proces prirodne i umjetne obnove postaju sve više pravilo a manje izuzetak. Prema tome, priprema staništa za pomlađivanje bilo prirodno ili umjetno predstavlja znatan i obiman posao, koji zahtijeva veliko angažiranje radne snage, alata i strojeva. To je skup radnih operacija koje treba izvoditi u vrlo raznolikim stanišnim i sastojinskim uvjetima, a koje je moguće i normirati. Osim radova na pripremi staništa, u uzgojne radove pomlađivanja spadaju radovi na doznaci stabala kod oplodnih sječa. Radove koje ubrajamo u pripremu staništa za prirodnu obnovu možemo podijeliti u nekoliko faza: — sječa (ručna i mehanizirana) preko brojnog podrasta i grmlja sa ili bez uhrpavanja posječenog materijala. — čišćenje tla od korovske vegetacije (ručno, kemijskim ili mehaniziranim sredstvima), — rahljenje zbijenog tla ili tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvorenim listincem (ručno, mehanizirano), — površinska odvodnja zamočvarenog tla površinskom vodom kopanjem »kanala sisavaca« (ručno ih mehanizirano), — podizanje ograda (čvrstih i prenosnih) prije početka oplodnih sječa radi zaštite sjemena, ponika i pomlatka od divljači i stoke, — postavljanje otrovnih meka protiv glodavaca (miševi, voluharica i dr.). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Odabiranje stabala i doznaka stabala za sječu obavlja se u svim fazama oplodnih sječa i to u pripremnoj, naplodnoj naknadnoj i dovršnoj. Radovi se odnose na odabiranje te obilježbu stabala čekićem i kolobrojom uz procjenu sortimenata. Radovi se mogu normirati u različitim sastojinskim uvjetima gdje je drvna masa srednjeg kubnog stabla jedan od važnih ulaza normiranja. Dok se radovi kod prirodnog pomlađivanja jednim velikim dijelom odnose na navedene faze pripreme staništa, a sama naplodnja tla se obavlja prirodnim putem, dotle se radovi na umjetnoj obnovi ili pomlađivanju dijele na dvije velike grupe uzgojnih radova. U prvu grupu radova spadaju već navedeni radovi na pripremi staništa kod prirodne obnove, a koji se ni po čemu ne razlikuju kod umjetne obnove. U drugu grupu radova kod umjetne obnove spadaju ovi uzgojni radovi koji se mogu normirati: — sjetva sjemena omaške pod zastorom starih stabala ili na goloj površini sa ili bez prekrivanja posijanog sjemena (sjetva i prekrivanje ručno ili mehanizirano), — sadnja sjemena pod motiku, ašov ili mehanizirano, — sjetva sjemena na reduciranoj površini (krpe ili pruge) sa ili bez prekrivanja zasijanog sjemena, — sadnja biljaka s golim korijenom u jame. zasjeke ili mehaniziranom sadnjom (kopanje jama i zasjeka ručno ili mehanizirano), — sadnja biljaka s obloženim korijenom (kontejnerske sadnice) u jame, ručno, mehanizirano ili uz upotrebu specijalnih asdnih lopata ili sadilja. Doznaka stabala na pomladnoj površini također spada u radove koji se mogu normirati i kod umjetne obnove šuma. 4.2. Uzgojni radovi na njezi regularnih šuma Njegom sastojina započinjemo onog momenta kad se na pomladnoj površini za vrijeme trajanja oplodnih sječa pojavio ponik i pomladak, na koji možemo u budućnosti računati kao na buduću sastojinu. Iz toga proizlazi da se radovi na pomlađivanju i radovi na njezi šuma u jedinom vremenskom razdoblju preklapaju, tako da pojedine radove koje izvodimo radi pomlađivanja, kao što je priprema staništa, istovremeno mogu biti i radovi na njezi onog ponika i pomlatka koji se pojavio prije ili za vrijeme pomladnog razdoblja. Radi svega navedenog možemo ustanoviti da je teško uspostaviti oštru granicu između radova na pomlađivanju i radova na njezi šuma, kao što je inače teško u prirodnoj sastojim! u kojoj djeluje velika broj faktora, a koji su nedjeljivi, utvrditi koji faktori, u kojem vremenskom razdoblju, utječu na jednu, za nas interesantnu pojavu, a kada počinju djelovati na formiranje druge poajve. Radove na njezi šuma provodimo tijekom cijelog života sastojine, od momenta stvaranja ponika i pomlatka pa do početka oplodnih sječa. Oilj i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 50 <-- 50 --> PDF |
zadatak njege šuma je (taj da tijekom cijelog života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi se postigao postavljeni cilj gospodarenja uz trajnu stabilnost, dobru produktivnost i kvalitetno prirodno pomlađivanje. Tako njegova sastojina nam pored gospodarskih pruža i ekološke vrijednosti, jer je poznata činjenica da je kvalitetna gospodarska šuma istovremeno i šuma koja dobro obavlja i ekološku funkciju. Radove na njezi satojina koji se mogu normirati možemo svrstati u ove faze: a) Radovi s tlom u svrhu poboljšanja edafskih uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.). Ti radovi predstavljaju nastavak radova koji su se obavljali prilikom pripreme staništa. Ako se priprema nije obavljala, radovi imaju zadatak da stvore što povoljnije uvjete poniku i pomlatku. U ovoj fazi radova dolazi do preklapanja radova na pripremi staništa za pomlađivanje i radova na njezi sastojina. b) Zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, gljivičnih oboljenja i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega i dr.). U ovoj fazi radova pretežno obavljamo njegu pod zastorom krošanja dok traje pomladno razdoblje. Mjere koje moramo poduzeti u ovoj fazi radova su naročito neophodne, što je u zadnje vrijeme čest slučaj, kad pomladno razdoblje traje duže od uobičajenog. Radovi na osvjetljavanju pomlatka ili na progaljivanju radi dovođenja više svjetla sječom grmlja, podrasta i stabala podstojne etaže (grab) mogu se izvoditi ručnim alatom i motornim pilama i čistačima uhrpavanjem posječenog materijala. Radovi na žetvi korova koji ugrožava pomladak izvode se ručno priručnim alatom i mehanizirano čistačima. Zaštita od različitih štetočina obavlja se kao kod radova na pripremi staništa (ograđivanje, trovanje štetočina i dr.). Ovdje treba istaći radove na suzbijanju pepelnice na hrastovom pomaltku prskanjem ručno i mehanizirano. Radovi na zaštiti od mraza i žege moraju biti ukomponirani u radovima kod izvođenja pojedinih faza oplodnih sječa, ostavljajući zaštitu nejakom pomlatku često puta i nakon dovršnog sijeka putem ostavljanja blagog zastora stabala podstojne etaže. Takva se stabla postupno uklanjaju u radovima njege nakon izvođenja dovršnog sijeka. c) Popunjavanje nedovoljno obnovljenih površina unošenjem iste vrste drveća ili popunjavanje vrijednijim vrstama plemenitih listača (oplemenjivanje sastojina). Popunjavanje možemo obavljati sjetvom ili sadnjom sjemena, sadnjom biljaka s golim korijenom na više uobičajenih načina i sadnjom biljaka s obloženim korijenom. Radovi se mogu obavljati ručno i uz upotrebu mehanizacije i raznih pomagala. d) Njega pomlatka nakon do vršnih sječa. Radovi u ovoj fazi njege obuhvaćaju sječu na čep oštećenih stabalaca pomlatka, sječu predrasta, grmlja i agresivnih vrsta koje ugrožaavju glav 48 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 51 <-- 51 --> PDF |
nu vrstu drveća. Prevršavanje grabovih stabalaca, sječu jednog dijela stabla zaostale podstojne etaže nakon dovršnog si jeka, ostavljanje radi zaštite pomlatka i sprečavanje razvoja korova. Žetva korova koji ugrožava pomladak glavne vrste drveća. U ovoj fazi radova glavni cilj zahvata njege je u osvjetljavanju pomlatka uklanjanjem onih individua koje mu oduzimaju svjetlo. Ovi neophodni i dosta skupi radovi izvode se pretežno ručno uz tradicionalne alate (srp, kosir, mačete, sjekire i dr.). Moguća je i upotreba mehanizacije primjenom kosilica ili rotofreza koje se podižu iznad pomlatka i sjeku sve ono što vršnom pupu pomlatka oduzima svjetlo. e) Čišćenje sastojina Ovi radovi se izvode u razvojnim stadijima sastojine starijeg pomlatka i mladika i traju do dobi maksimalnog visinskog prirasta sastojne, koji za naše glavne vrste drveća pada u dob od 15 do 20 godina. Ovim zahvatom putem negativne selekcije odstranjujemo iz sastojine sve ono što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj buduće sastojine. Sječemo nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata stabalca. Uklanjaju se predrast i nepoželjne vrste drveća te regulira omjer smjese u sastojim. Potrebno je obaviti odabiranje i obilježavanje stabalaca za sječu. Radovi se mogu izvoditi ručno uz primjenu sjekire, pile, kosira i dr. mehanizirano motornom pilom i priključcima te primjenom arboricida. Posječeni materijal se polaže na tlo bez ili sa iznošenjem iz sastojine. f) Prorjedivanje sastojina. S proredom se počinje nakon maksimalnog visinskog prirasta stabala i sastojine kao i maksimalnog prirasta krošanja stabala u širinu, koji ovisno o vrsti drveća, nastupaju u razvojnom stadiju starijeg mladika ili u razvojnom stadiju koljika, s prosječnom starošću sastojine od 15—20 godina. Prorede završavaju prije početka oplodnih sječa (pripremni ili naplodni sijek). Radovi na normiranju ovih šumskouzgojnih radova će se u najvećem dijelu odnositi na odabiranje i obilježbu stabala za sječu (u prvim dobnim razredima) te odabiranje, obilježbu i doznaku stabala sa ili bez procjene sortimenata, u višim dobnim razredima, u razvojnim stadijima pilanske oblovine, odnosno u odraslim sastojinama i sastojinama u zreloj dobi. 4.3. Uzgojni r´adovi na pomlađivanju i njezi prebornih šuma Ovaj način gospodarenja je kod nas isključivo vezan za areal obične jele, koja zajedno s običnom bukvom i običnom smrekom, radi svojih bioloških svojstava podnošenja zasjene, tvori sastojine preborne strukture, s kojima se mora preborno gospodariti. Uzgojnim radovima u prebo-rnoj šumi nastojima formirati prebornu sastojinu optimalne strukture, koja će u omjeru smjese imati vrste s najvrednijim i najvećim prirastom, koja će maksimalno koristiti produkcionu sposobnost tla, a istovremeno stvarati obilan prirodni pomladak. Odabiranjem stabala za sječu u prebornoj šumi istovremeno provodimo pomlađivanje i njegu, formiramo i poboljšavamo i odršavamo prebornu struk 49 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 52 <-- 52 --> PDF |
turu, iskorišćavamo drvnu masu i održavamo higijenu šume. Ovi uzgojni radovi, a to znači svi radovi u prebornoj šumi, su prostorno i vremenski skomcentrirani i čine nedjeljivu cjelinu. Izostankom ovih radova dolazi do poremećaja u prebornoj strukturi koji se manifestira ili na prirast, na pomlađivanje ili na stabilnost preborne šume. Razvojni stadiji u prebornoj šumi su isti kao i u regularnoj. S obzirom na danas prisutne negativne pojave koje se događaju u prebornim šumama i sušenje jele i ostalih vrsta drveća kao najuočljivija promjena koja izaziva negativne posljedice na stabilnost, strukturu i pomlađivanje prebornih šuma, nužno je daleko više nego dosad povesti računa o provođenju uzgojnih zahvata kako na njezi tako i na pomlađivanju prebornih šuma. Iako su svi zahvati u prebornoj sastojim skoncentrirani i vremenski i prostorno, a obavljaju se na koncu ophodnjice, ipak, vodeći računa o strukturnim osobinama prebornih šuma (stablirnična i grupimična struktura) i stalnoj mogućnosti pomlađivanja odnosno zasijavanja tla sjemenom, nužno je sve radove podjeliti u trt grupe zahvata i to: — zahvati na pripremi staništa, — zahvati na njezi pomlatka i mladika, — zahvati prebiranja koji obuhvaćaju njegu letvika, iskorišćivanje oniih debljih stabala kojima je počeo opadati prirast ili koja su postigla tehničku zrelost. Način izvođenja ovih radova se u osnovi ne razlikuje od sličnih radova u regularnoj šumi, s tim da je opće poznato da radovi prebiranja spadaju u radove redovne doznake stabala u prebornoj šumi. Naprijed navedeni radovi se mogu normirati kao uzgojni radovi u prebornoj šumi. Ovdje je potrebno napomenuti da umjetna obnova u prebornoj šumi putem sadnje biljaka ili eventualno sjetvom ili sadnjom sjemena dolazi u obzir jedino nakon uništavanja i nestanka preborne šume, najčešće radi katastrofalnih orkanskih nepogoda ili drugih katastrofa, a što ne spada u čestu pojavu niti u radove jednostavne reprodukcije šuma. 5. ZAKLJUČCI Na osnovi svega navedenog možemo zaključiti da se uzgojni radovi u našim prirodnim sastojinama mogu podjeliti na: — uzgojne radove na pomlađivanju regularnih šuma. — uzgojne radove na njezi regularnih šuma, — uzgojne radove u prebornim šumama. Uzgojni radovi na pomlađivanju regularnih šuma obavljaju se putem ovih grupa radova: — uzgojni radovi na pripremi staništa za prirodnu i umjetnu obnovu, — uzgojni radovi na prirodnoj obnovi. — uzgojni radovi na umjetnoj obnovi. Radovi koji spadaju u radove pripreme staništa za prirodnu i jednim većim dijelom za umjetnu obnovu dijelimo po ovim fazama: 50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— sječa (ručna i mehanizirana) prekobrojnog podrasta i grmlja sa ili bez uhrpavanja posječenog materijala, — čišćenje tla od korovske vegetacije (ručno, kemijskim ili mehaniziranim sredstvima), — rahljenje zbijenog tla ili tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvorenim listincem (ručno, mehanizirano), — površinska odvodnja zamočvarenog tla površinskom vodom kopanjem »kanala sisavaca« (ručno ili mehanizirano). — podizanje ograda (čvrstih ili prenosnih) prije počekta oplodnih sječa, radi zaštite sjemena, ponika i pomlatka od divljači i stoke, — postavljanje otrovnih meka protiv glodavaca (miševa, voluharica i dr.). Odabiranje i doznaka stabala za sječu oabvljaju se u svim fazama oplodnih sječa (pripremni, naplodni. naknadni i dovršni) spadaju u radove na prirodnom pomlađivanju šuma, a drvna masa srednjeg kubnog stabla predstavlja jedan od ulaza normiranja. Radovi na umjetnoj obnovi sastojina obuhvaćaju ove faze: — sjetva sjemena omaške, pod zastorom krošanja starih stabala ili na goloj površini sa ili ´bez prekrivanja posijanog sjemena (sjetva i prikrivanje ručno ili mehanizirano), — sadnja sjemena pod motiku, ašov ili mehanizirano, — sjetva sjemena na reduciranoj površini (krpe ili pruge) sa ili bez prekrivanja zasijanog sjemena, — sadnja biljaka s golim korijenjem u jame, zasjeke ili mehaniziranom sadnjom (kopanje jama i zasjeka ručno ili mehanizirano), — sadnja biljaka s obloženim korijenom (kontejnerske sadnice) u jame, ručno, mehanizirano ili uz upotrebu specijalnih sadnih lopata ili sadilja. Radove na njezi sastojina možemo podijeliti u ove grupe radova: a) Radovi s tlom u svrhu poboljšanja uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju. Ovi se radovi preklapaju s radovima na pripremi staništa i predstavljaju njihov nastavak nakon pojave ponika i pomlatka. b) Zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, gljivičnih oboljenja i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega i dr.). Radovi se izvode pod zastorom krošanja za vrijeme trajanja pomladnog razdoblja, a obuhvaćaju ove radove: — radovi na osvjetljavanju pomlatka i progaljivanje sječom grmlja, podrasta i stabala podstojne etaže (ručno, mehanizirano), — radovi na žetvi korova ručno ili mehanizirano, — radovi na zaštiti od različitih štetočina (ograđivanje, trovanje, prskanje) ručno ili mehanizirano, 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— radovi na zaštiti od mraza i žege ikoji su ukomponirani u pojedinim fazama oplodnih sječa (blagi zastor podstojne etaže). c) Popunjavanje nedovoljno obnovljenih površina unošenjem istih ili vrednijih vrsta drveća. Sastoji se od ovih faza radova: — popunjavanje sadnjom biljaka s golim ili obloženim korijenom, — popunjavanje sjetvom ili sadnjom sjemena. d) Njega pomlatka nakon dovršnih sječa. Obuhvaća ove faze radova: — sječa na čep oštećenih stabalaca pomlatka, — sječa predrasta, grmlja, agresivnih vrsta koje ugrožavaju glavnu vrstu, — prevršavanje grabovog pomlatka, sječa podstojne etaže zaostale nakon dovršnog sijeka. e) Čišćenje sastojina. Ovim zahvatom putem negativne selekcije odstranjujemo iz sastojine sve ono što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj ´buduće sastoji ne. f) Prorjeđivanje sastojine. U prvim dobnim razredima radovi će se odnositi na odabiranje i obilježbu stabala za sječu, te odabiranje, obilježba i doznaka stabala za sječu sa ili bez procjene sortimenata, u višim dobnim razredima. Uzgojni radovi na pomlađivanju i njezi prebornih sastojina su vremenski i prostorno skoncentrirani, a obavljaju se na koncu ophodnje. Ove radove možemo podijeliti u ove grupe zahvata: — zahvati na pripremi staništa, — zahvati na njezi pomlatka i mladika, — zahvati prebiranja koji obuhvaćaju njegu letvika. iskorišćivanje onih debljih stabala kojima je počeo opadati prirast ili koji su postigli tehničku zrelost. Način izvođenja ovih radova se u osnovi ne razlikuje od sličnih radova u regularnoj šumi. Sve navedene uzgojne radove u prirodnim sastojinama je moguće normirati, posebno radi potreba globalnog planiranja radova. Kod izvođenja ovih radova kvalitet izvođenja mora biti preferiran u odnosu na brzinu izvođenja. Smanjenjem brzine izvođenja radova u prvi plan, kod izvođenja uzgojnih radova bilo koje vrste, često puta stječemo pogrešan dojam o velikim učincima kao rezultatima dobre organizacije radova. Štetne posljedice takvog gledanja na uzgojne radove se osjećaju tijekom cijelog života sastojine. Sto su radovi na njezi, obnovi i pripremi staništa manji, znak je da je gospodarenje sa sastojinama bilo bolje. Prema tome, sastojinama se mora tako gospodariti da imamo što manje uzgojnih zahvata, jer uzgajivač najuspješnije radi onda kad mora najmanje raditi. Prema tome. stanje sastojina u odnosu na njihovu stabilnost, produktivnost i mogućnost prirodne obnove je najbolji pokazatelj uspješnosti rada svakog uzgajivača. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 55 <-- 55 --> PDF |
LITERATURA A n i ć, M. (1963): Monografija šuma, Zagreb. Bunuševac , T. (1950): Tehnika obnavljanaj i gajenja šuma. Naučna knjiga, Beograd. Đakov , M., V i a s e v, V. (1972): Obšo lesovodstvo, Sofija. D e n g 1 e r, A. (1972): Waldbau, Hamburg und Berlin. D e k a n i ć, I. (1987): Njega šuma, Šumarska enciklopedija, Zagreb. D e k a n i ć, I. (1979): Uzgojne mjere i proizvodnja u nekim prirodnim sastoji nama i kulturama euroameričkih topola slavonskog područja, Sum. list 7—8, Zagreb. Koestler , J. N. (1953): Die Waldpflege, Frankfurt a. M. Leibundgut , H. (1966): Die Waldpflege, Berlin. M a t i ć, S. (1986): Uzgajanje šuma, Edicija »Šume i prerada drveta Jugoslavije «, Beograd. M a t i ć, S. (1984): Šume hrasta lužnjaka i njihova prirodna obnova, III Kongres ekologa Jugoslavije, Sarajevo. M a t i ć, S. (1984): Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete drvne mase, Zbornik radova »Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva«, Osijek. J o v a n o v i ć, S. (1980): Gajenje šuma, Beograd. Petračić , A. (1931): Uzgajanje šuma, Zagreb. P i n t a r i ć, K. (1974): Uzgajanje šuma II dio, Sarajevo. Pintarić , K. (1979): Njega šuma, Skripta, Sarajevo. Schadelin , W. (1942): Die Auslesedurchforstung als Erziehungsbetrieb hochster Wertleistung, Bern. Tchermak , L. (1950): Waldbau, Wien. Tkačenko , M. K. (1952): Obščee lesovodstvo, Moskva. Silvicultural Operations in Natural Stands and Possibilites of their Norm Elaboration Summary The paper presents different development stages of stand as defined acording to different authors and schools. The emphasis has been given to the advantages of the classification of stand development stages made by the representatives of the Zagreb school of silviculture. A possibility of norm elaboration of all silvicultural operations has been pointed out with a comment that it should primarily serve a global planning, and much less as a criterium of successfulness of individual work. All phases of silvicultural work, preparation of the habitat, regeneration and forest tending, have been described as accompanying procedures throughout the rotation. Regular and selection stands have been given together with description of all phases of activity for which norm elaboration can be made. Ke y words : silviculture, tending, regeneration, preparation of stand, germ, young growth, young forest, young stand, middle-aged stand, old stand, regular, forest, selection forest, norm elaboration, seed, plant, seedling. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 56 <-- 56 --> PDF |
OBAVIJEST Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 21. prosinca 1988. godine, donijeta je ODLUKA o cijenama oglasa u »Šumarskom listu« za 1989. godinu: — omotna stranica samo četvrta dinara 828.750.— — prva i druga stranica unutar časopisa dinara 737.500.— — stranica unutar časopisa dinara 682.500.— — polovica stranice unutar časopisa dinara 487.500.— — četvrtina stranice unutar časopisa dinara 390.000.— Dodatak za boju: a) za jednu boju dinara 243.750.— b) za potpuni kolor dinara 731.250.— Popust: a) agencijski 20°/o b) akviziterski 20°/« c) za tri do pet oglasa 10°/o d) za šest ili više oglasa lSVo Zagreb, 05. 01. 1989. Predsjednik Predsjedništva (Adam Pavlović, dipl. inž.) |