DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 30 <-- 30 --> PDF |
posredan povod, zašto se Lovački savez Jugoslavije, usvajajući projekt istraživanja jelenske divljači, založio da se izvrši dublji uvid i analiza te problematike i utvrde uzroci tog zaostajanja. Zadatak je ovog rada da na primjeru beljskog lovno-šumskog područja, poznatog po visokoj brojnosti jelenske divljači obradi samo jedan segment, pokušavajući dati odgovor na pitanje: kakav je bio utjecaj lovnoturističke potražnje i na bazi nje ostvarenog odstrela, na poremećaje dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena. DRUŠTVENO-EKONOMSKI UVJETI KOJI SU POTICALI RAZVOJ LOVNOG TURIZMA NA LOVNO-ŠUMSKOM PODRUČJU U razmatranju društveno-ekonomskih uvjeta, na prvom mjestu ističemo promjene što su se dešavale u uvjetima privređivanja uopće, a posebno u poljoprivredi i šumarstvu, dakle, onim granama djelatnosti, što su ekonomski tijesno povezane s poslovanjem u lovstvu. Ta povezanost, presudno je utjecala na redosljed i vrstu mjera što su poduzimane u lovstvu, u vrijeme zaoštrenih uvjeta privređivanja. Prtilagođavanje tim novonastalim uvjetima, u posebno se oštroj formi odrazilo na poslovanje u lovstvu ovoga lovno-šumskog područja, jer je vrijednost šteta koje je divljač činila na poljoprivrednim površinama, iz godine u godinu bila u naglom porastu. Naime, ovo lovno-šumsko područje, okruženo je poljoprivrednim površinama na kojima se odvija intenzivna poljoprivredna proizvdnja. Da bi se mogle nadoknaditi štete od divljači na poljoprivrednim površinama, izlaz se pokušao tražiti ubrzanim razvojem lovnog turizma. Zahvaljujući takvoj orijentaciji, naglo su rasli lovnoturistička potražnja i realizacija, doprinoseći tako naglom porastu prihoda u lovstvu, ali još uvijek nedovoljnim, da se na taj način pokriju rastući troškovi u toj grani djelatnosti. To je bio znak da treba tražiti druga rješenja za zaštitu lovne faune područja. Na žalost, zadržana je orijentacija, u kojoj lovnoturistička realizacija i dalje raste, što je u više godina zbog pretjeranog korišćenja trofejnih jelena, dovelo do drastičnog pada brojnosti i poremećaja dobne strukture srednjodobnih i starih jelena. U takvoj, za radu organizaciju »Jelen« bezizlaznoj situaciji za zaštitu lovne faune ovog područja, pritekla je materijalna pomoć šire društvene zajednice i na taj način su ponovo stvoreni povoljni materijalni uvjeti za normalno lovno gospodarenje. U tom razdoblju, sve je podređeno cilju što bržeg oporavka fonda trofejnih jelena i njihove dobne strukture, a to se moglo postići drastičnim smanjenjem lovnoturističkog odstrela. OPIS PODRUČJA Lovno-šumsko područje kojim upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo »Jelen «, prostire se od ušća Drave u Dunav, uz riječne tokove u pravcu sjevera i sjeverozapada do jugoslavensko-mađarske granice, obuhvatajući površinu oko 50.000 ha nizinskih šuma, u kojima preovlađuju vrbe, topole, a na povišenim mjestima hrast i drugi tvrdi lišćari. Jedna od osnovnih karakteristika lovišta je velika brojnost jelenske divljači (80—100 grla na 1.000 ha 28 |