DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 639.1 -f 799.2 (C. elaphus L) Sum. list CXIII (1989) 27 POREMEĆAJI DOBNE I TROFEJNE STRUKTURE SREDNJODOBNIH I STARIH JELENA U LOVIŠTU LŠG »JELEN«, POD PRITISKOM VISOKE LOVNOTURISTIČKE POTRAŽNJE I REALIZACIJE Jan BRNA, Ernest Pasa i Branko UROŠEVIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani i analizirani podaci o obimu, odstrela srednjodobnih (5—8 godina) i starih jelena (9 i više godina) prema trofejnoj strukturi, u razdoblju od 1963—1987. godine, u lovištu LSG »Jelen« u Jugoslaviji. Analizom iznesenih podataka, svrstanih po petogodišnjim razdobljima, ukazano je. kako je visoka lovnoturistička potrašnja utjecala na osiromašenje dobnih razreda starih i srednjodobnih jelena kao i, kako je došlo do ponovnog oporavka dobne strukture ovih jelena u desetogodišnjem razdoblju, u kome su stvorene djelotvorne materijalne pretpostavke za održavanje te potražnje pod kontrolom. U analizi je posebno istaknuto razdoblje, u kome je struktura lovnoturističke potražnje jelena određenih trofejnih vrijednosti, presudno utjecala na poremećaje dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena. Odnos u korišćenju ovih jelena toliko se pogoršao da su na jednog starog, odstreljivana tri srednjodobna jelena. Kao posljedica takvog poremećaja, učinjene su velike greške, jer su prerano odstreljivani trofejna perspektivni jeleni. U radu je ukazano i na druge karakteristike lovnoturističke potražnje, kojima ona može utjecati na određene neželjene poremećaj dobne i trofejne strukture jelena, čak i u slučajevima kada pritisak te potražnje na lovište nije velik (značjni devizni efekti za lovište, određena struktura potražnje koja nije u skladu s mogućnostima lovišta, relativno kratko zadržavanje inozemnih lovaca, odgovornost ukoliko lov ne uspije itd.). Date su preporuke, na koji način treba preventivno sprečavati poremećaje dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena u uvjetima visoke lovnoturističke potražnje i realizacije. UVOD Već duže vremena lovačkoj javnosti Jugoslavije poznata je činjenica da, brojem i jačinom izloženih jelenskih trofeja na lovačkim izložbama, zaostajemo za susjednim socijalističkim zemljama. To je vjerojatno i bio ne * Dr. Jan Brna, znanstveni suradnik, Ernest Pasa, magistar lovstva, Branko Urošević, dipl. ing. šumarstvo, Lovno-šumsko gazdinstvo »Jelen«, RZ BILJE. 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 30 <-- 30 --> PDF |
posredan povod, zašto se Lovački savez Jugoslavije, usvajajući projekt istraživanja jelenske divljači, založio da se izvrši dublji uvid i analiza te problematike i utvrde uzroci tog zaostajanja. Zadatak je ovog rada da na primjeru beljskog lovno-šumskog područja, poznatog po visokoj brojnosti jelenske divljači obradi samo jedan segment, pokušavajući dati odgovor na pitanje: kakav je bio utjecaj lovnoturističke potražnje i na bazi nje ostvarenog odstrela, na poremećaje dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena. DRUŠTVENO-EKONOMSKI UVJETI KOJI SU POTICALI RAZVOJ LOVNOG TURIZMA NA LOVNO-ŠUMSKOM PODRUČJU U razmatranju društveno-ekonomskih uvjeta, na prvom mjestu ističemo promjene što su se dešavale u uvjetima privređivanja uopće, a posebno u poljoprivredi i šumarstvu, dakle, onim granama djelatnosti, što su ekonomski tijesno povezane s poslovanjem u lovstvu. Ta povezanost, presudno je utjecala na redosljed i vrstu mjera što su poduzimane u lovstvu, u vrijeme zaoštrenih uvjeta privređivanja. Prtilagođavanje tim novonastalim uvjetima, u posebno se oštroj formi odrazilo na poslovanje u lovstvu ovoga lovno-šumskog područja, jer je vrijednost šteta koje je divljač činila na poljoprivrednim površinama, iz godine u godinu bila u naglom porastu. Naime, ovo lovno-šumsko područje, okruženo je poljoprivrednim površinama na kojima se odvija intenzivna poljoprivredna proizvdnja. Da bi se mogle nadoknaditi štete od divljači na poljoprivrednim površinama, izlaz se pokušao tražiti ubrzanim razvojem lovnog turizma. Zahvaljujući takvoj orijentaciji, naglo su rasli lovnoturistička potražnja i realizacija, doprinoseći tako naglom porastu prihoda u lovstvu, ali još uvijek nedovoljnim, da se na taj način pokriju rastući troškovi u toj grani djelatnosti. To je bio znak da treba tražiti druga rješenja za zaštitu lovne faune područja. Na žalost, zadržana je orijentacija, u kojoj lovnoturistička realizacija i dalje raste, što je u više godina zbog pretjeranog korišćenja trofejnih jelena, dovelo do drastičnog pada brojnosti i poremećaja dobne strukture srednjodobnih i starih jelena. U takvoj, za radu organizaciju »Jelen« bezizlaznoj situaciji za zaštitu lovne faune ovog područja, pritekla je materijalna pomoć šire društvene zajednice i na taj način su ponovo stvoreni povoljni materijalni uvjeti za normalno lovno gospodarenje. U tom razdoblju, sve je podređeno cilju što bržeg oporavka fonda trofejnih jelena i njihove dobne strukture, a to se moglo postići drastičnim smanjenjem lovnoturističkog odstrela. OPIS PODRUČJA Lovno-šumsko područje kojim upravlja Lovno-šumsko gazdinstvo »Jelen «, prostire se od ušća Drave u Dunav, uz riječne tokove u pravcu sjevera i sjeverozapada do jugoslavensko-mađarske granice, obuhvatajući površinu oko 50.000 ha nizinskih šuma, u kojima preovlađuju vrbe, topole, a na povišenim mjestima hrast i drugi tvrdi lišćari. Jedna od osnovnih karakteristika lovišta je velika brojnost jelenske divljači (80—100 grla na 1.000 ha 28 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
pre razmnožavanja), i primjerna brojnost divljih svinja (oko 50 grla na 1.000 ha). Lovište je okruženo poljem, na kome se odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Štete od divljači na poljoprivrednim kulturama koje je trebalo podmirivati u vrijeme ostvarivanja visokih prinosa po ha i stalno rastućih cijena poljoprivrednih proizvoda, postale su ograničavajući faktor privređivanja u lovstvu (godišnji iznos šteta kretao se oko 800.000.000 dinara, što u stranoj valuti SR Njemačke iznosi približno 1.000.000 DM). Raznovrsna i bogata ponuda trofejne divljači, dobra uređenost i preglednost lovišta, komforne lovačke kuće usred lovnih revira, dobra organizacija lova, omogućili su stalni rast lovnoturističke potražnje u ovom lovištu. MATERIJAL I METODE RADA 1. U lovištu LŠG »Jelen« vodi se evidencija odstrijeljenih jelena po uzrasnoj dobi od lovne 1962/63´. godine. Starost se utvrđuje presijecanjem, brušenjem i brojanjem godišnjih slojeva u zubnom cementu prvog molara, uz pomoć binokularne lupe. (M i t c h e 1, 1963). 2. U istom razdoblju komisijski su utvrđene trofejne vrijednosti odstrijeljenih jelena po formuli Međunarodnog savjeta za lovstvo. 3. Greške u odstrelu srednjodobnih jelena ocjenjivane su na bazi podataka o prosječnim trofejnim vrijednostima jelena pojedinih godišta, od 5—8. godine (Todorović , 1979). Kao greške u odstrelu evidentirani su oni slučajevi, u kojima su individualne trofejne vrijednosti odstrijeljenih srednjodobnih jelena bile veće od utvrđenih srednjih vrijednosti pojedinih godišta. 4. Lovno područje LŠG »Jelen«, od svog osnivanja 1952. godine do danas, prolazilo je kroz različite periode: odsustvo lovnog turizma, postepeni rast, i najzad visoki nivo lovnoturističke potražnje i realizacije. To je i omogućilo da se analizom utvrdi, kako su obim i struktura lovnoturističke potražnje, i na toj osnovi izvršeni odstrel jelena u ovom lovištu, utjecali na održavanje normalne dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena. . Stručni kadrovi u lovištu LŠG »Jelen« koji su zaduženi za dugoročno planiranje dobro su ekipirani (doktori i magistri znanosti), što znači da su im poznate zakonitosti normalnog rastenja i razvoja populacije jelenske divljači na bazi kojih se vrši dugoročno planiranje dinamike te populacije. 6. Statistički podaci dati su u apsolutnim vrijednostima (tabele 1, 2, 4 i 5), i u relativnim odnosima (tabela 3) uglavnom u petogodišnjim razdobljima, kako bi se na taj način izravnala godišnja kolebanja slučajnog karaktera. Da bi se potkrijepila neka značajnija zapažanja, podaci su prikazani i po godinama, ali u kraćem vremenskom periodu (tabele 1 i 5). 7. Posebno napominjemo da su svi analizirani numerički podaci u tabelama za 25l0/o veći od godine 1968 — sve do kraja 1987, jer je lovište, u kome je vršena ova analiza, od tada povećano za oko 10.000 ha, u odnosu na analizirano razdoblje prije 1968. godine. Srazmjerno tome su, za oko 25*/o veći i numerički podaci u tabelama što su korišćene u analizi poslije 1968. godine. 29 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 32 <-- 32 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM 1. U tabeli 1 i grafikonu 1. prikazana je dinamika lovnoturističkog odstrela: kod uspona (1963), u vrijeme kulminacije (1969) i naglog pada (1973), kada je u lovištu prestao lovnoturistički odstrel, zaključno sa 1983. godinom. i ponovnog razvoja od te godine — do danas. Posebno je istaknut period 1967—1972, kada se lovnoturistička realizacija konstantno održavala na visokom nivou. 2. U tabeli 2 i grafikonu 2, prikazani su podaci po petogodišnjim razdobljima, u znatno dužem vremenskom intervalu (1963—1987), kako bi se jasnije uočila dinamika trofejnog odstrela po dobi života i medaljama, prije — i poslije razdoblja, karakterističnog po visokoj lovnoturističkoj realizaciji (1968—1972). U tabeli 2 se vidi da je u tom petogodišnjem razdoblju došlo do naglog povećanja obima odstrela jelena svih (n = 746), a naročito srebrnih i bronzanih medalja (n = 668). Kao posljedica tako Intenzivnog obima odstrela, došlo je do prekomjernog iscrpljivanja fonda srednjodobnih i starih jelena. Prema analizama prebrojavanja jelenske divljači koje su tada vršene u lovištu, u fondu je normalno trebalo biti oko 300 starih jelena, a bilo ih je oko 100. 3. U tabeli 3 i grafikonu 3´ još se jasnije vidi, kako je određena struktura potražnje vršila pritisak da se više trofejnih jelena medalja I i II reda ostvaruje većim odstrelom srednjodobnih jelena (obim odstrela ovih jelena u odnosu na godišnje planirani premašivan je i za 2,5 puta). Taj negativni trend se zaustavio i normalizirao tek u idućih 10 godina. Normalizacija je nastupila u razdoblju 1983—1987, kada se gro jelenskih trofeja vrijednosti zlatne, srebrne i bronzane medalje, ostvaruje odstrelom starih jelena. U tabeli 4 i grafikonu 4 se vidi kakve je duboke poremećaje u strukturi odstrela trofejnih jelena izazvalo udovoljavanje zahtjevima razvijene lovnoturističke potražnje. U uvjetima normalnog stanja fonda na jednog srednjodobnog odstreljuje se tri stara, a u našem slučaju, u razdoblju 1973— —1977, to je bilo obratno. Treba uočiti da se pritisak na srednjodobne jelene nastavlja i u razdoblju 1987—1982, iako je lovni turizam u lovuštu tada već bio ukinut. Takav negativan trend nastavljen je kao neminovna posljedica drastične iscrpljenosti trofejnih jelena u lovištu u ranijim razdobljima. Tek u posljednjem razdoblju 1983—1987. učinjen je značajan preokret u normalizaciji sturkture odstrela trofejnih jelena po medaljama, u korist starih godišta. 5. U tabeli 5 i grafikonu 5. prikazane su greške u odstrelu jelena evidentirane u godinama visoke lovnoturističke realizacije. U razdoblju 1967— —1972, u kome su se godišnje greške u odstrelu srednjodobnih jelena kretale 30—40°/o, u odnosu na njihov ukupan ulov, pogrešno je odstrijeljeno 190 srednjodobnih jelena, dakle, jelena koji bi tek nekoliko idućih godina ispoljili svoju potencijalnu trofejnu vrijednost. Što to znači dovljno je reći, da se godišnji prirast trofejne vrijednosti srednjodobnih jelena, u zavisnosti od godišta, kreće između 10 i 20 poena. Primjera radi, 1972. godine odstrijeljen je jelen koji je u sedmoj godini imao 225 poena, a koji bi prema našim podacima i predviđanjima o trofejnom razvoju ta´kvih jelena, u 12—13 godini života, dostigao oko 250 poena. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 33 <-- 33 --> PDF |
31 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tabela 3. Procentualno učešće starih i srednjedobnih jelena po medaljama u I, II i III reda (»M JELENI Stari Srednjedobni 9 i više godina 5 — 8 godina Period Trofejna struktura UkuUku I II III I II III pno pno 1963—1967 93 79 65 74 7 21 35 26 1968—1972 83 69 39 55 17 31 (il 45 1973—1977 75 52 26 39 25 4 i! 74 61 1978—1982 83 75 45 60 17 25 55 40 1983—1987 97 93 70 81 3 7 30 19 Tabela 4. Struktura odstrela jelena po dobnim razredima (n) JELENI Odnos: < Period Stari Srednjedobni Ukupno Stari 9 li više godina 5 — 8 godina Srednjedobni 1963—1967 470 409 879 0,87 1968—1972 427 659 1086 1,5 1973—1977 133 404 537 3,0 1978—1982 300 526 826 1,75 1983—1987 472 425 897 0,90 Tabela 5. Raspored grešaka u odstrelu po godištima i medaljama (n) JELENI Dobna i trofejna struktura o a .s do a.II III 170 II III I II III II III 3 ? M P o 1967 1 1 4 5 2 21 1968 2 2 10 4 2 30 1969 — 1 7 10 9 9 4 58 1970 1 1 7 2 3 31 1971 3 3 15 2 17 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 36 <-- 36 --> PDF |
;5diSr. iqe;-67 sa- Grafikon ?. Procentualni ;-rafikor. . ^truV-turs :,dsi po dobnia rasredica sss SŽ´JŽ: "^ S 1S6V1«? ´6RTV2 ´73-77 ´?B-P; ´e?-97 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 37 <-- 37 --> PDF |
60. 50. 30 1967. 196a. 1969. 1970. 1971. ,:,,u Evidencija grešaka u odstrelu vršena je s namjerom da se blagovremeno omogući uočavanje negativnih trendova, do kojih dolazi zbog preranog odstrela trofejno perspektivnih jelena. Kada greške u odstrelu srednjodobnih jelena premaše granicu od približno 15´%> (u posljednjim razdoblju 1983—1987, broj grešaka u ukupnom odstrel srednjodobnih jelena u analiziranom lovištu bio je ispod 10´Vo), neophodno je preispitati uzroke zbog čega se to dešava, i u skladu s time primijeniti djelotvorne mjere da se takav trend zaustavi. Analiza iznijetih podataka pokazuje da je sve razvijenija lovnoturistička potražnja u lovištu LŠG »Jelen«, autonomno oblikovala i diktirala obim i strukturu odstrela trofejnih jelena. Problem je nastao u trenutku kada se je uslijed ekonomskih nevolja, udovoljavajući zhtjevima sve razvijenije potražnje, dopustilo da se lovnoturističkim odstrelom u više godina prekorače granice normalnog obima i strukture korišćenja srednjodobnih i starih jelena. Prekomjernim višegodišnjim korišćenjem ovih jelena, kratkoročno gledajući, prihodi lovstva su zaista povećani. Cijena, koja je za to plaćena, međutim, bila je isuviše velika. Kao posljedica toga, vremenom je poremećena dobna i trofejna struktura trofejnih jelena, što je lovstvo, dugoročno gledajući, dovelo u još veće ekonomske nevolje. 6. Postavlja se pitanje: kako je bilo moguće tako drastično zanemarivanje stručnih principa u realizaciji godišnjih planova odstrela jelenske divljači ? — U uvjetima razvijene lovnoturističke potražnje u ovom lovištu, prihodi u lovstvu su se zaista naglo povećali, što je u visokom stupnju motiviralo imaoca lovišta da udovolji zahtjevima te potražnje. — Inozemni lovci ugovaraju lov jelena prema svojim pretežnim mogućnostima preci žira j ući trofejne vrijednosti jelena koji ih interesiraju. Za lov |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 38 <-- 38 --> PDF |
su najviše traženi jeleni trofejne vrijednosti srebrne i bronzane medalje. U trenutku, kada je potražnja ovih jelena prekoračila njihov normalni godišnji priliv iz mlađih godišta sve više se odstrijeljuju trofejno nezreli jeleni, između 5. i 8. godine, na račun prethvata, odnosno smanjivanja njihove brojnosti ispod normale. — Povećana frekvencija dolaska inozemnih lovaca u lovište i njihovo traženje da odstrijele jelene određenih trofejnih vrijednosti produžavala je njihov boravak u lovištu na 2—3 dana. Uslijed toga dolazilo je do svakodnevnog uznemiravamja jelena u lovnim revirima. Nije iskljčeno da su zbog toga pojedini stari i srednjodobni trofejno najvredniji jeleni emigrirali iz lovišta. To je još više sužavalo mogućnost da se bez grešaka u odstrelu udovolji zahtjevima strukture razvijene lovnoturističke potražnje. — Dolazak u lov strani lovci planiraju prema slobodnom vremenu, a ne prema uvjetima u lovištu koji, na žalost, nisu podjednako povoljni, da se što lakše i što pravilnije izvrši odstrel jelena. 7. Kako uskladiti normalni razvoj populacije jelenske divljači i razvijenu lovnoturističku realizaciju u lovištima? — Stručni radnici, koji vrše dugoročno planiranje dinamike populacije jelenske divljači putem odstrela, moraju poznavati ne samo univerzalne zakonitosti na kojima se ti planovi zasnivaju, već i sve relevantne faktore koji utječu na dosljednu realizaciju godišnjih planova odstrela jelenske divljači u vlastitom i susjednim lovištima (primjera radi, kakva je korist od stručno sastavljenih planova za bilo koje lovište, ako se oni zasnivaju na netočnom brojnom stanju, ili na netočno procijenjenim elementima strukture, ili, ako se dio jedne te iste populacije obuhvati planiranjem u dva, a da ne kažemo i u više susjednih lovišta; procjena, u kom se postotku može računati na realno korišćenje jelena 9 i više godina starosti, u odnosu na planirani broj, s obzirom na njihovo specifično ponašanje i teže pronalaženje u vrijeme lova itd.). — Utvrđivanje, odnosno poznavanje podataka o trofejnoj strukturi starih (procentualno učešće zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja i jelena trofejne vrijednosti do 170 poena), kao i o prosječnim trofejnim vrijednostima jelena pete, šeste, sedme i osme godine u vlastitom lovištu. — Sistematsko praćenje starosti svih odstrijeljenih trofejnih jelena i evidencija učinjenih grešaka u odstrelu kod srednjodobnih jelena. — Ugovaranje lovnoturističkih aranžmana vršiti isključivo prema planskim proporcijama koje proizlaze iz poznavanja trofejne strukture starih i srednjodobnih jelena i dugoročno planiranje normalnog obima njihovog godišnjeg korišćenja. Još je sigurnije, ako se tako ukupno planirani broj jelena trofejne vrijednosti zlatne, srebrne i bronzane medalje, umanji za 10— —15%> (koeficijent sigurnosti radi smanjenja grešaka u odstrelu trofejno perspektivnih srednjodobnih jelena). — Brojnost starih jelena neophodno je održavati za 15—20"/o više u fondu, u odnosu na normalnu brojnost. Taj višak ovih jelena će omogućiti da se kod trofejnog odstrela jelena u lovištu efikasnije zaštite srednjodobni jeleni koji se nalaze u punom naponu trofejnog razvoja. Zahvaljujući tom višku starih jelena, procent nepravilno odstrijeljenih srednjodobnih jelena 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 39 <-- 39 --> PDF |
u lovištu LSG »Jelen«, u posljednjem petogodišnjem razdoblju (1983—1987), pao je ispod 10%>. — Veći broj pogrešno odstrdjeljenih srednjodotonih jelena u bilo kojoj godini, a naročito uočen trend povećanja tih grešaka u više godina, zahtijeva -da se bez odlaganja izvrši dublja analiza uzroka zbog kojih se to događa. U takvoj analizi potrebno je koristiti i podatke iz šireg područja, pogotovo kada se u uzgojnom rajonu jelenske divljači nalazi veći broj manjih lovišta. — Idealno je, ako se pretežan broj (minimum 80*/«) jelena trofejne vrijednosti zlatne i srebrne medalje odstrijeli u vrijeme parenja, jer se tada njihova dob života i trofejne vrijednosti mogu dobro procijeniti na rikalištima, za razliku od zimskog doba, kada su u krdima i ne mogu se duže osmatrati radi ocjenjivanja. — Jedino dobro organizirana i stručno osposobljena služba može u lovištu sprovesti naprijed navedene poslove. U takvoj kadrovskoj službi treba da bude zastupljeni kako stručnjaci koji vrše planiranje, tako i srednjeobrazovani kadrovi koji su odgovorni za operativno izvršavanje zadataka u selektivnom i trofejnom odstrelu jelena. Ako u lovnim područjima, u kojima se uzgaja jelenska divljač, lovne organizacije takve službe nemaju, mogu se očekivati i veće greške u odstrelu trofej no perspektivnih jelena. I zato se generalno može reći, da je odstrel izuzetno vrijednih trofejnih jelena u takvim lovištima više slučajnost, nego pravilo, i obratno. ZAKLJUČAK Na osnovi ispitivanja utjecaja visoke lovnoturističke potražnje i odstrela na poremećaje trofejne i dobne strukture srednjodobnih i starih jelena, u lovištu LSG »Jelen«, zaključujemo: — Pod pritiskom visoke lovnoturističke potražnje, obim odstrela svih jelena, a naročito trofejne vrijednosti bronzane i srebrne medalje, podstican nekonomskim nevoljama u lovstvu, naglo se povećavao. — Povećani lovnoturistički odstrel u trajanju od 5 godina znatno je iscrpio ne samo fond jelena starih preko 9 godina, već još više jelena srednjodobnih 5—9 godina, uslijed čega su naglo porasle greške u nepravilnom odstrelu ovih perspektivnih rasplodnih jelena. — Kao posljedica prekomjernog lova starih i srednjodobnih jelena dugoročnije je (oko 8 godina) poremećena njihova dobna i trofejna struktura, čemu su doprinijele i specifičnosti razvijene lovnoturističke potražnje i realizacije. — Dati su prijedlozi o usklađivanju normalnog razvoja populacije jelenske divljači i razvijene lovnoturističke potražnje i realizacije. LITERATURA B e č e j a c, B., B r n a, J., Mikuška, J. (1984): Istraživanje rasta rogovlja običnog jelena (C. elaphus L., 1758) s obzirom na starosnu dob. III kongres e |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kologa Jugoslavije, Sarajevo: Bilten društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija B, br. 2, 1061—1064. B e č čj a c, B., B r n a, J., M i k u š ka, J., V a 1 t e r, J. (1984): Veličina rogovlja jelena običnog (C. elaplus L., 1758) na području Baranje i sjeverozapadne Bačke s obzirom na starosnu dob, Rad Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb: Razred za prirodne znanosti. Knj. 20, 121—149. Brna , J. (1986): Kako ocjenjujemo biološku vrijednost jelena u vrijeme parenja. Rika bez grešaka. Lovački vjesnik, br. 9, 344—347. Brna , J., Todorović , D. (1986): Lovno gospodarenje jelenskom divljači na beljskom lovno-šumskom području. Tri stoljeća Belja. Osijek: Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb: Zavod za znanstveni rad, 591—598. Brna , J. (1987): Znanjem i stručnim radom do uzgoja trolejno vrijednih jelena. Lovački vjesnik, br. 9, 294—297. Fat ali n, Đ. (1988): Romlik a gimszarvasallomany minosege. Nimrod, januar, 12—14. M i t c h e 1, B. (1963): Determination of age in Scotish red deer from growth layers in dontal cement. Nature. Vol. 198, 4878: 350—351. Načas , J. (1959): Jelenia zver. Bratislava: Slovenske vydavatelstvo podohospodarskej literatury. Todorović , D. (1979): Određivanje optimalne gazđinske starosti korišćenja visoke divljači na baranjsko-bačkom području. Privreda, br. 9, 58—65. The Age and Trophy Disturbances of Middle-Aged and Aged Red Stogs (C.elaphus L.) at LSG »Jelen« Hunting Area under the Pressure of High Hunt-Touristic Demands and Realizations Summary The work has presented and analized the dates refering volume of shooting muddle-aged (5—8 years old), and aged (9 years old and more) red stags, according to trophy structure, during the period from 1963. to 1987. at LSG »JELEN« hunting area in Yugoslavia. By analizing presented dates, classified into five years periods, it has been particularly shown how the large hunt-touristic demands influenced the thin out of aged and middle-aged deer classes as well as the way of recovery the age structure during the ten years period, through which the efficient material conditions were created, to control such large demands. It was particularly emphasized the period through which the category of hunt-touristit demands decisively caused the age and trophy structure disturbances of middle-aged and aged deers. The relations toward use of mentioned deers are aggravated as much that on one shot aged deer come three middle- aged, shot as well. As a consequence of above mentioned disturbance, many mfisttakes were made, so that the large number of promising trophy deers were shot prematurely. The work also other characteristics of hunt-touristic requests whom it may influence with, some specific non-willing age and trophy structure disturbaces even when the pressure of such demands it not sol arge (foreign currency, important for hunting areas, specifical structure of requests, which i not in accordance with capacity of hunting ground, relatively short stay of foreign hunters, responsibility if the hunt was not successful etc.). lit has been recommended the way of preventing the age and itrophy structure disturbances of middle-aged and aged deers through the conditions of high hunt-touristic demands and realization. 38 |