DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Duncan test Tabela 5 Pokus Srednja greška, sx A—B Si g A—C n i f i k a n A—D t n a r a z B—C lika : B—D C—D Slatki potok 0,30 ns XX XX X X ns Durgutovtica 0,32 X XX XX XX XX XX Za prsni promjer uočava se izraziti trend porasta srednjeg promjera s porastom razmaka sadnje. Razlika između najgušće sadnje (A) i najrjeđe (B) varijante iznosi u poikusu »Slatki potok« oko 30"/o i u pokusu »Durgufovica « oko 60fl/o. Provedena analiza varijance i F test su pokazali da su utvrđene razlike među varijantama bile visokosignifikantne (F 13,´58, odnosno F 65,62). Duncan test je pokazao da je u pokusu »Slatki potok« razlika među varijantama A—C i A—D bila visokosignifikantna (xx), B—C i B—D signifikantna (x) i A—B i C—D nesignifikanta (ns), a u pokusu »Durgutovica« razlika među svim varijantama bila je visokosignifikaintna (xx), s izuzetkom među varijantom A—B koja je bila signifikantna (x). Ovi podaci pokazuju da je utjecaj gustoće na debljinski rast stabala na boljem staništu izrazitiji i da je konkurencija među stablima jača. Regresiona i korelaciona analiza provedene su također na temelju srednjih vrijednosti varijanata (d). Razlike među izravnatim i stvarnim podacima su relativno male. Korelacijski koeficijent pokazuje da je veza između broja stabala na ha i srednjeg prsnog promjera jaka (R = 0,74, odnosno 0,71). Na temelju jednadžbe izjednačenja podataka srednji se promjer snižava za 2.8 mm u pokusu »Slatki potok« i 4,5 mm u pokusu »Durgutovica« ako se broj stabala poveća za 1.000 na ha. Iz našeg pokusa s običnom smrekom na melioriranom pseudogleju smanjenje srednjeg promjera je znatno veće i iznosi 6,6 mm u 17. godini i 8,5 mm u 25. godini (Orlić, 8). Utjecaj razmaka sadnje, odnosno gustoće najvažniji je kod debljinskog rasta i prirasta stabala. Prema Jurgensen u (4), istraživanja provedena u svijetu pokazala su da veći razmak sadnje ima pozitivan utjecaj na debljinski rast u svim stojbinskim uvjetima i kod svih istraživanih vrsta drveća. To je jedan od glavnih razloga da je u svijetu prisutna tendencija za primjenu širih razmaka sadnje u intenzivnim kulturama i plantažama. Međutim, šumsko-uzgojni zahtjevi ograničavaju taj trend ispod određene granice kako bi se postigla maksimalna produkcija na jedinici površine i udovoljilo drugim zahtjevima u smislu biološke stabilnosti i racionalne proizvodnje. 5. ZAKLJUČCI Na temelju naših rezultata istraživanja proizlaze slijedeći zaključci: — Iako se općenito smatra da razmak sadnje, odnosno gustoća nema utjecaja na visinski rast stabala, naša istraživanja su pokazala u oba pokusa 2.; |