DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 20     <-- 20 -->        PDF

tenzivniji s povećanjem razmaka. Ukupna produkcija drva na jedinici površine
je manja uz primjenu šireg razmaka, odnosno rjeđu sadnju, ali je pojedinačno
stablo stimulirano na brži rast.


2. POKUSI RAZMAKA
Pokusi različitih razmaka sadnje osnivani su u proljeće 1970. god. na
lokalitetu Slatki potok, Šumsko gospodarstvo Bjelovar i Durgutovica, Šumsko
gospodarstvo Vinkovci. Za osnivanje pokusa korištene su sadnice I kvalitetne
klase 2 + 2 gd. stare, prosječne visine 23 cm u pokusu »Slatki potok
« i 29 cm u pokusu »Durgutovica«.


U program istraživanja su uključeni slijedeći razmaci sadnje — varijante:


Var. A: 1,0 X 1,0 m, odnosno 10.000 sadnica/ha;
Var. B: 1,5 X 1,5 m, odnosno 4.444 sadnica/ha;
Var. C: 2,0 X 2,0 m, odnosno 2.500 sadnica/ha;
Var. D: 2,5 X 2,5 m, odnosno 1.600 sadnica/ha.


Randomizirani blok sistem uz tri ponavljanja je primijenjen. Ukupna površina
pokusa je 1,2 ha, a zasađeno je 5.498 biljaka.


U oba slučaja pokusi su osnovani na bivšem šumskom tlu, koje je nakon
krčenja šume određeni broj godina korišteno u poljoprivredne svrhe.
Tlo: rigolano lesivirano slabo pseudoglejno u Slatkom potoku, odnosno rigolano
lesivirano na karbnatnom lesu u Durgutovici.


3. METODA RADA
Mjerenja u pokusima su provedena u jesen 1984. god., tj. u 15. godini
starosti kulture, odnosno u 19. godini totalne starosti stabala.


U svakoj mjerenoj plohi, odnosno ponavljanju mjerili smo 100 stabala.
To znači da je od svake varijante ukupno mjereno 300 stabalaca. Totalna
visina je mjerena s točnošću od 5 cm pomoću drvene letve, a prsni promjer
s točnošću od 1 mm pomoću metalne promjerke.


Na temelju prosječnih vrijednosti varijanata provedeni su obračuni analize
varijance, F test, Duncan test, regresiona i korelackma analiza. Srednje
vrijednosti varijanata u apsolutnom iznosu i relativnom odnosu su prikazane
u tabeli 1—5 i na grafikonu 1—4.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
4.1. Preživljenje
Preživljenje biljaka smo pratili u mjernim plohama. Rezultati su prikazani
u tabeli 1.
Ukupan broj zasađenih biljaka u mjernim plohama je 3´00 (100 X 3 repeticije).
Iz podatka u tabeli 1 proizlazi da je u oba pokusa postotak pre