DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232 (Picea abies Karst) Šum. list CXIII (1989) 17 REZULTATI O VISINSKOM I DEBLJINSKOM RASTU OBIČNE SMREKE (P. abies Karst) U POKUSIMA RAZLIČITIH RAZMAKA SADNJE NA PODRUČJU SLAVONIJE I)r Stevo ORLIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati iz pokusa različitih razmaka sadnje obične smreke na dva lokaliteta u Slavoniji. Provedena istraživanja pokazuju da između razmaka sadnje i srednje visine i srednjeg prsnog promjera postoji korelacija. Srednja visina i naročito srednji prsni promjer imaju tendenciju rasta s povećanjem razmaka sadnje. Ključne riječi : Obična smreka, razmak sadnje, srednja visina, srednji prsni promjer. 1. UVOD U šumskim kulturama su stabla obično pravilno raspoređena i razmak među njima je podjednak ili je isti. Radi toga se gustoća u šumskim kulrama obično izražava razmakom sadnje među biljkama i uobičajeno je govoriti o utjecaju razmaka sadnje ina razvoj kulture, odnosno na razvoj stabala. Razmak sadnje ima višestruki utjecaj na kasniji razvoj kulture, odnosno stabala. Krošnja, debla i korijen reagiraju različito s odgovarajućim posljedicama na produkciju deblo vine i njezinu kvalitetu. Za uspješnu šumsku proizvodnju putem šumskih kultura kod osnivanja je, dakle, bitno odrediti najpovoljniji razmak sadnje za svaku vrstu drveća i određene stojbinske uvjete. Kod četinjača razmaci sadnje u Hrvatskoj i u Jugoslaviji se kreću u dosta širokom rasponu od 1,0 X 1,0 m do 3,0 X 3,0 m. Najčešći razmak je 2.0 X2,0 m (2.500 sadnica po ha), a otoično se kreće od 2,0 X 1,5 do 3,0 X 2,0 m. Posljednjih decenija se u svijetu provode intenzivna istraživanja o utjecaju razmaka sadnje, odnosno gustoće na razvoj stabala i na produkciju drvne mase u šumskim kulturama: Abetz (1), J0rgensen (4), G a 1laghrer (3), Kjersgard (6), Law i Taylor (7), Vys´kot (10). War dl (11) i dr. I pored toga što među pojedinim autorima postoje određene razlike u iznesenim podacima, može se izvesti slijedeći zajednički zaključak: Visinski rast stabala je općenito neovisan od gustoće, dok debljinski rast postaje in * Dr, Stevo Orlić, Šumarski institut Jastrebarsko 17 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tenzivniji s povećanjem razmaka. Ukupna produkcija drva na jedinici površine je manja uz primjenu šireg razmaka, odnosno rjeđu sadnju, ali je pojedinačno stablo stimulirano na brži rast. 2. POKUSI RAZMAKA Pokusi različitih razmaka sadnje osnivani su u proljeće 1970. god. na lokalitetu Slatki potok, Šumsko gospodarstvo Bjelovar i Durgutovica, Šumsko gospodarstvo Vinkovci. Za osnivanje pokusa korištene su sadnice I kvalitetne klase 2 + 2 gd. stare, prosječne visine 23 cm u pokusu »Slatki potok « i 29 cm u pokusu »Durgutovica«. U program istraživanja su uključeni slijedeći razmaci sadnje — varijante: Var. A: 1,0 X 1,0 m, odnosno 10.000 sadnica/ha; Var. B: 1,5 X 1,5 m, odnosno 4.444 sadnica/ha; Var. C: 2,0 X 2,0 m, odnosno 2.500 sadnica/ha; Var. D: 2,5 X 2,5 m, odnosno 1.600 sadnica/ha. Randomizirani blok sistem uz tri ponavljanja je primijenjen. Ukupna površina pokusa je 1,2 ha, a zasađeno je 5.498 biljaka. U oba slučaja pokusi su osnovani na bivšem šumskom tlu, koje je nakon krčenja šume određeni broj godina korišteno u poljoprivredne svrhe. Tlo: rigolano lesivirano slabo pseudoglejno u Slatkom potoku, odnosno rigolano lesivirano na karbnatnom lesu u Durgutovici. 3. METODA RADA Mjerenja u pokusima su provedena u jesen 1984. god., tj. u 15. godini starosti kulture, odnosno u 19. godini totalne starosti stabala. U svakoj mjerenoj plohi, odnosno ponavljanju mjerili smo 100 stabala. To znači da je od svake varijante ukupno mjereno 300 stabalaca. Totalna visina je mjerena s točnošću od 5 cm pomoću drvene letve, a prsni promjer s točnošću od 1 mm pomoću metalne promjerke. Na temelju prosječnih vrijednosti varijanata provedeni su obračuni analize varijance, F test, Duncan test, regresiona i korelackma analiza. Srednje vrijednosti varijanata u apsolutnom iznosu i relativnom odnosu su prikazane u tabeli 1—5 i na grafikonu 1—4. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 4.1. Preživljenje Preživljenje biljaka smo pratili u mjernim plohama. Rezultati su prikazani u tabeli 1. Ukupan broj zasađenih biljaka u mjernim plohama je 3´00 (100 X 3 repeticije). Iz podatka u tabeli 1 proizlazi da je u oba pokusa postotak pre |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 21 <-- 21 --> PDF |
življenja bio vrlo visok: 98,7°/o — Slatki potok i 92,5"/o — Durgutovica. Nije utvrđena korelacija između razmaka sadnje i preživljenja. I iz literature je poznato da različiti razmaci sadnje ne utječu na preživljenje biljaka u kulturama u prvim godinama iza sadnje (Jergensen, 4; Low, 7; Hamilton, 5). Kasnije, kad se krošnje sklope i ´kad nastupi konkurencija dolazi do diferencijacije i postepenog ugiban ja stabala i govorimo o mortalitetu. Prema Gal i ager u (3) mortalitet u kulturi obične smreke uz razmak 1X 1 m u Republici Irskoj do 44. godine iznosi 35"´". Naša ranija istraživanja (O r 1 i ć, 8) su pokazala da uz razmak 1 X 1 m kod obične smreke mortalitet nastupa oko 20. godine starosti. To znači da se uz razmak 1 X 1 m u ovim pokusima prva sušenja mogu očekivati uskoro. Na terenu se to moglo dobro zapasiti u zaostajanju jednog broja stabalaca u visinskom razvoju. Preživljenje Tabela 1 Pokus A (1X1) Varijant a B (1,5X1,5) C (2X2) D (2,5X2,5) Ukupno a) Broj mjernih stabala Slatki potok Durgutovica 292271 297 273 299 286 297 280 1185 1110 b)> Preživljenje, ´%> Slatki potok 97,3 99,0 99.7 99,0 98,7 Durgutovica 90,3 31,0 95,3 93,3 92,5 4.2. Visina Podaci o srednjoj visini su prikazani u tabeli 2: (a) u apsolutnom iznosu i (b) u relativnom odnosu. Na grafikonu 1 prikazana je srednja visina u funkciji broja stabala na ha, odnosno gustoće. Srednja visina (h) Tabela 2 Varijanta Pokus A (1X1) B (1,5X1,5) C (2X2) D (2,5x2,5) F računski a) Apsolutni iznos, m Slatki potok 6,00 5,92 6,08 5,83 0,39 ns Durgutovica 6,07 6,73 7.10 6.99 3,57 ns b) Relativni odnos, % Slatki potok 100 99 101 97 Durgutovica 100 111 117 115 ;F(i tablični: 5»/o 4,76; l»/o 9.78 ;y |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Dućani test za visinu Tabela 3 Pokus Srednja greška, sx A—B Si g A—C n i f i k a n 1 A—D : n a r B—G a z lik a : B—D C—D Slatki potok 0,18 ns ns ns ns ns ns Durgutovica 0,25 ns X X ns ns ns Na temelju prikazanih podataka može se izvesti zaključak da je utjecaj gustoće na visinski rast stabala u pokusu »Slatki potoka slabo izražen i da nema pravilnosti obzirom na varijante razmaka, a u pokusu »Durgutovica « zapaža . se porast srednje visine sa porastom razmaka sadnje (tabela 2). Analiza varijance i F test su pokazali da utvrđene razlike među varijantama nisu bile signifikantne (ns). Međutim, Duncan test je pokazao da je u pokusu »-Durgutovica« razlika između varijante A—C i A—D bila signifikantna na nivou od 5°/o (tabela 3). Regresiona i korelaciona analiza provedene su na temelju srednje vrijednosti varijanata (h). Razlike između obračunatih i stvarnih podataka su male. Korelacioni koeficijent pokazuje da između broja stabala na ha i srednje visine varijanta postoji jaka korelacija (R = 0,78). Provedena regresijska analiza pokazala je u oba pokusa da povećanje broja stabala na ha za 1.000 smanjuje srednju visinu od 12 cm. Slična istraživanja su provedena u pokusu razmaka obične smreke na melioriranom pseudogleju, a smanjenje srednje visine izraslo je u 17. godini 17 cm i u 25. godini 32 cm (Orlić, 8). U SR Njemačkoj kod obične smreke su došli do sličnih rezultata s našim (A s s m a n, 2). Hamilto n (5) je u Velikoj Britaniji registrirao lagano opadanje srednje visine sa porastom razmaka kod obične smreke. 4.3. Prsni promjer Utjecaj razmaka sadnje na debljinski rast stabala prikazat ćemo na temelju srednjeg prsnog promjera. Podaci su prikazani u tabeli 4, pod točkom (a) apsolutni iznosi i (b) relativni odnosi. Isti podaci su prikazani i na grafikonu 3. Srednji prsni promjer (ti) Tabela 4 V a r li j a n t a Pokus A. (1X1) B (1,5X1,5) C (2X2) D (2,5X2 5) F računski a) Apsolutni iznos, cm Slatki potok Durgutovica 6,33 6,90 7,38 8,38 8,62 9.87 8.56 11.01 13,58** 65 62** Slatki potok Durgutovica b) 100 100 Relativni116 121 odnos 130 143 127 1 5!) 3F0 tablični: 5a/o 4.76; l´i, 9.78 21) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ODNOS SREDNJE VISINE I BROJA STABALA NA ha Graf. 1 h.m y = 7,27-0,12x 5 -y = 6.54 0.12 x r = 0.78 D C I I 10 N/ha u 000 RAZVOJ SREDNJE VISINE < > o t — SI.potok z> a --Durgutovica rr 8-Graf. 2 Q h.m 7C D B C A B D 5 10 12 14 16 18 20 god. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ODNOS SREDNJEG PRSNOG PROMJERA I BROJA STABALA NA ha Graf. 3 d.cm 11 10 y = 9.01 0.28 x r 0.74 C 9 10 N /ha u 000 Varijante: A 1.0 x 1.0 rn D Durgutovica B 1.5 x 1.5 m SP Slatki potok C 2.0 x 2.0 m D 2.5 x 2.5 m RAZVOJ SREDNJEG PRSNOG PROMJERA Graf. 4 — SI. potok — Durgutovica h.m 12 100 62- 8 10 12 14 16 18 20 god. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Duncan test Tabela 5 Pokus Srednja greška, sx A—B Si g A—C n i f i k a n A—D t n a r a z B—C lika : B—D C—D Slatki potok 0,30 ns XX XX X X ns Durgutovtica 0,32 X XX XX XX XX XX Za prsni promjer uočava se izraziti trend porasta srednjeg promjera s porastom razmaka sadnje. Razlika između najgušće sadnje (A) i najrjeđe (B) varijante iznosi u poikusu »Slatki potok« oko 30"/o i u pokusu »Durgufovica « oko 60fl/o. Provedena analiza varijance i F test su pokazali da su utvrđene razlike među varijantama bile visokosignifikantne (F 13,´58, odnosno F 65,62). Duncan test je pokazao da je u pokusu »Slatki potok« razlika među varijantama A—C i A—D bila visokosignifikantna (xx), B—C i B—D signifikantna (x) i A—B i C—D nesignifikanta (ns), a u pokusu »Durgutovica« razlika među svim varijantama bila je visokosignifikaintna (xx), s izuzetkom među varijantom A—B koja je bila signifikantna (x). Ovi podaci pokazuju da je utjecaj gustoće na debljinski rast stabala na boljem staništu izrazitiji i da je konkurencija među stablima jača. Regresiona i korelaciona analiza provedene su također na temelju srednjih vrijednosti varijanata (d). Razlike među izravnatim i stvarnim podacima su relativno male. Korelacijski koeficijent pokazuje da je veza između broja stabala na ha i srednjeg prsnog promjera jaka (R = 0,74, odnosno 0,71). Na temelju jednadžbe izjednačenja podataka srednji se promjer snižava za 2.8 mm u pokusu »Slatki potok« i 4,5 mm u pokusu »Durgutovica« ako se broj stabala poveća za 1.000 na ha. Iz našeg pokusa s običnom smrekom na melioriranom pseudogleju smanjenje srednjeg promjera je znatno veće i iznosi 6,6 mm u 17. godini i 8,5 mm u 25. godini (Orlić, 8). Utjecaj razmaka sadnje, odnosno gustoće najvažniji je kod debljinskog rasta i prirasta stabala. Prema Jurgensen u (4), istraživanja provedena u svijetu pokazala su da veći razmak sadnje ima pozitivan utjecaj na debljinski rast u svim stojbinskim uvjetima i kod svih istraživanih vrsta drveća. To je jedan od glavnih razloga da je u svijetu prisutna tendencija za primjenu širih razmaka sadnje u intenzivnim kulturama i plantažama. Međutim, šumsko-uzgojni zahtjevi ograničavaju taj trend ispod određene granice kako bi se postigla maksimalna produkcija na jedinici površine i udovoljilo drugim zahtjevima u smislu biološke stabilnosti i racionalne proizvodnje. 5. ZAKLJUČCI Na temelju naših rezultata istraživanja proizlaze slijedeći zaključci: — Iako se općenito smatra da razmak sadnje, odnosno gustoća nema utjecaja na visinski rast stabala, naša istraživanja su pokazala u oba pokusa 2.; |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 26 <-- 26 --> PDF |
da između broja stabala na ha i srednje visine kulture postoji ´korelacija i da se srednja visina lagano povećava s povećanjem razmaka sadnje. — Kao što su pokazala brojna istraživanja u svijetu i mi smo utvrdili da između razmaka sadnje, odnosno broja stabala na ha postoji jaka korelacija, tj. da je debljinski rast stabala to intenzivniji što je razmak sadnje veći. Sa starošću ta razlika postoje sve izrazitija. — Kod osnivanja intenzivnih kultura s običnom smrekom u našim uvjetima preporuča se razmak sadnje 2 X 2 m ili 2,5 X 1,5 m. a na najboljim staništima 2,5 X 2,0 m. Na taj način izbjeći će se nekomercijalne prve prorede, a ukupna produkcija drva ne će se bitnije smanjiti. LITERATURA 1. A b e t z, P., 1980: The European Stennumber Experiment in Norway Spruce (P. abies Karts.), IUFRO Worhing party SI.05.05, Freiburgi. 2. Ass man, E., 1370: The Principles of Forest Yield Study, pergament Press, Oxford, New York, Toronto. 3. Gallagher , G. J., 1980: Crop Structure in Ireland, Supplement to Irish Forestry, Vol. 37, No 2, Dublin. 4. J 0 r g e n s e n, S. J., 1967: The Influence of Spacing on the Growth and Development of Conifers Plantations, Int. Rewiew of Forestry Research, Vol. II, Academic Press, New York. 5. Hamilton, G. J., Christie, J. M., 1974: Influence of Spacing on Crop Characteristics and Yield, For. Comm. Bulletin No. 52, London. 6. Kjersgard , O., 1964: Et Peanteafstandsforsog d Rodgran, Forestl. Fussogsu, Daum. 29. (57—68). 7. La w, A. J., T ay lo r, G., 1967: Spacing in Plantations, Rep. Forest Res. For. Comm., London. 8. Orlić , S., 1986: Utjecaj razmaka sadnje na uspijevanje obične smreke (P. abies Karst.) na području Plešivičkog prigorja, Doktorska disertacija, Zagreb. 9. Orlić, S., 1973: Istraživanja o najpovoljnijim razmacima običnog bora (P. silvestris L.) i američkog borovca (P. strobus L.) u intenzivnim kulturama, Sum. list 11—12. 10. V y s h o t, M., 1974: Tree Spacing and Development of Noray Spruce Stands, Lesnictoi, Vol. XLVII, No. 20. 11. Wordl , i´. A., 1967: Spacing in Plantations, Forestry Vol. 40. No. 1. The Results of Height and Diameter Growth of Norway Spruce (P. abies Karst) in the Experiments with Different Spacing of Planting in Slavonia Summary The influence of plant spacing on the growth of Norway Spruce in forest plantations has been investigated in field experiments at two locations in Croatia: »Durgutovica« experiment, Vinkovci Forest Enterprise and »Slatki potok« experiment, Bjelovar Forest Enterprise. The experiments were laid out in the spring of 1970. The plants used were 2 + 2 years old, first quality, average height 29 cm, or 23 cm, respectively. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 27 <-- 27 --> PDF |
The investigation programme included the following spacing of planting — variants: — A: 1.0X1.5 m, 10,000 plants/ha — B : 1.5x1.5 m, 4,444 plants/ha — C : 2.0X2.0 m, 2,500 plants/ha — D : 2.5x2.5 m, 1,600 plants/ha A randomized block system with 4 applications was applied. Measurements in experiments were carried out in the autumn of 1984, i.e. in the fifteenth year of the experiment or ninetteenth years of the total age of the plants. For processing data the following statistical methods were used: variance analysis, F test, Duncan test, regressive analysis an correlation account. On the basis of investigation results it can be concluded: 1. There is a correlation between the plant spacing and diameter growth; mean height grows parallelly with the increase in spacing. 2. A marked correlation exists between the plant spacing and diameter growth, which progressively increases with the age of plants. 3. For establishing new plantation! of Norway Spruce the spacing recommended is 2.0 X 2.0 m, with the best stands having spacing of 2.5 X2.5 m, or 3 X 2 m. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 28 <-- 28 --> PDF |
OBAVIJEST Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 21. prosinca 1988. godine, donijeta je ODLUKA Godišnja pretplata— zaposleni članovi— studenti, đaci i u— organizacije udru— za inozemstvo namiženog rada ŠUMARSKIrovljenici LIST za 1989. g. iznosi: dinara 20.000.— dinara 10.000.— dinara 200.000.— 40 SAD dolara na dan fakturiranja Zagreb, 05. 01. 1989. Predsjednik Predsjedništva (Adam Pavlović, dipl. inž.) lb |