DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prema današnjem iskustvu, u našim ekološkim prilikama, a što su potvrdila i ova istraži van ja, za šumarstvo Jugoslavije su značajne ove četinjače: Pinus strobus L., Pseudotsuga menziesii Franco var. menziesii Franco i Taxodium distichum Rich. Za silvikulturu potrebno je postaviti pokuse i ispitati vrijednost ovih vrsta: Abies concolor Engelm., Calocedrus decurrens Florin, Cedrus libani Loud., Chamaecypraris lawsoniana Pari., Larix leptolepis Gord., Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng,Pmus banksiana Lamb., Sequoiadendron giganteum Buchh., Thuja plicata D. Don i Tsuga canadensis Carr. U šumarstvu i šumarskoj praksi od listača već se koriste: Ailanthus altissima Swingle, Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. Također mogu imati određenu važnst u šumarskoj praksi, pa zato treba postaviti terenske pokuse sa slijedećim vrstama: Carya ovata K. Koch, Celtis occidentalis L., Fraxinus pennsylvanica Marsh.. Gleditsia triacanthos L., Liquidambar styraciflua L., Liriodendron tlupifera L., Madura pomifera Schneid., Morns alba L., Paulownia tumentosa Steud., Phellodendron amurense Rupr., Platanus x acerifolia Willd., Platanus occidentalis L., Quetcus rubra L., Sophora japonica L. i Zelkova serrata Mak. S obzirom na dekorativnost, vitalnost, otpornost na zimske temperature i urbana aeroonečišćenja zaslužuju češću primjenu u našoj hortikulturnoj praksi ove vrste: Cephalotaxus drupacea Sieb. et Zucc, Cryptomeria japonica D. Don, Ginkgo biloba L., Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng; Acer cappadocicum Gleditsch, Akebia quinata Dene., Akebia trifoliata Koidz., Celastrus orbiculata Thunb., Cercis canadensis L., Cornus kousa Hance, Exochorda racemosa Rehd., Kalkwitzia amabilis Graebn., Tilia americana L., kao i neke druge. U istraživanim parkovima nalaze se, više ili manje, srodne vrste biljaka. Upotrebom ovoga genetski raznovrsnog polaznog materijala u procesu oplemenjivanja biljaka mogu se uzgojiti nove, kulturne biljke, koje će svojim prirastom, kvalitetom i estetskim izgledom udovoljiti zahtjevima šumarstva, hortikulture kao i nekim drugim djelatnostima čovjeka. LITERATURA A n i ć, M. 1965: Iz prošlosti i problematike Maksimira kao prirodnog, pejzažnog i kulturno-historijskog spomenika, Hortikultura, 2—3:14—20, Split. Bailey , L. H. 1942: The standard cyclopedia of horticulture. I, II, III. The Macmillan Co., New York. Basch, O. 1981: Osnovna geološka karta SFRJ. list Ivan,ić-Grad 1:100 000. Savezni geološki zavod, Beograd. B e n č a t, F. 1982: Atlas rozširenia cudzokrajnych drevin na Slovensku a rajonizacia ich pestovania. Veda, Vydavatelstvo Slovenskej Akademie Vied, Bratislava. B e r t o v i ć, S. 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 1948—1960. godine). Acta biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, Zagreb. B´ertović, S. 1983: Reljef, podneblje i vegetacijski pokrov Zagrebačke regije. Prostorni plan Zagrebačke regije, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb. 14 |