DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— kritosjemenjače (205 vrsta): najviše egzota, njih 128 sp. (62,44°/») pripada azijskim elementima; Sjeverna Amerika dolazi sa 73 sp. (3´5,61B/»); evropsko- azijskog podrijetla su 3 sp. (l,46"/o). a 1 vrsta (0,49" o) podrijetlo je iz Južne Amerike. Fenološka motrenja na 31 vrsti drveća, nekih grmova i penjačica (Gymnospermae — 7 sp.; Calocedrus decurrens Florin, Cephalotaxus drupacea Sieb. et Zucc,Cryptomeria japonica D. Don, Ginkgo biloba L., Metasequoia glytostroboides Hu et Cheng, Sequoidendron giganteum Buchh., Taxodium distichum Rich.; Angiospermae — 24 sp.: Acer ginnala Maxim., Aesculus parviflora Walt., Akebia quinata Dene., Campsis radicans Seem., Cercis canadensis L., Cotnus kousa Hance, Juglans nigr\a L., Lespedeza bicolor Turcz., Magnolia acuminata L., Quercus rubra L., Sophora japonica L., Tilia americana L. i dr.) provedena su u arboretumu Botaničkog vrta PMF-a i Malinovom parku u Zagrebu. Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza od pupanja do opadanja listova, to sam opažanja obavljao od početka do kraja vegetacije i tu u nizu od pet godina (1982—1986). Budući su ova motrenja obavljena s ciljem, da se utvrdi kakav je sezonski razvitak različitih egzota na istom lokalitetu, ne dozvoljavaju — dakako — donošenje općih zaključaka o fenološkim karakteristikama istraživanih vrsta i zakonitosti koje u pogledu sezonskih promjena vegetacije vladaju na različitim lokalitetima, ali nam mogu poslužiti kao dobra osnova i putokaz u daljnjim proučavanjima. U istraživanim parkovima i vrtovima rastu već dugi niz godina (3—15 desetljeća) razne drvenaste egzote. Manje grupe ili pojedinačna parkovna stabla — s obzirom da su se formirala kroz više decenija pod utjecajem zagrebačkog podneblja — odražavaju na sebi. vrlo instruktivno i vrlo realno, svoje mogućnosti u postojećim ekološkim uvjetima. Slijedom navedenoga. te manje ili veće grupe, odnosno pojedinačna stabla, predstavljaju dragocjene objekte, koje treba maksimalno iskoristiti za naša buduća planiranja na ovome polju. U tom smislu ovim se istraživanjima nastojalo dati informaciju o proizvodnosti, uspijevanju i mnogobrojnim problemima vezanim za izbor vrsta i njihovih provenijencija za potrebe našeg šumarstva, hortikulture i oplemenjivanja. ZAKLJUČAK U analizi starih parkovnih objekata u Zagrebu obavljeno je denodrološko snimanje egzota u 16 parkova i 11 privatnih vrtova u Tuškancu, ukupne površine 344,60 ha. Na osnovi dobivenih podataka važniji zaključci su slijedeći. Od 392 evidentirana taksona ((Gymnospermae — 95, Angiospermae — 297), najviše, njih 303, prisutno je vrlo rijetko, rijetko 34, često 25, a vrlo često zastupljeno je samo 30 taksona. Dobru opću vitalnost ima 69 egzota, zadovoljavajuću 29, dok je nezadovoljavajuća opća vitalnost procijenjena samo za 5 egzota. od ukupno 103 analizirane vrste drveća. Fitogeografska analiza vrsta dokazuje domanaciju elemenata iz Azije — 60,75"/o, u usporedbi s onima iz Sjeverne Amerike — 36,780/». Euroazije — 1,65" u. Južne Amerike — 0,41% i sjevernih dijelova Afrike — 0.41"´«. 13 |