DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 12 <-- 12 --> PDF |
lawsoniana Pari., Pinus strobus L., Thuja occidentalis L., ´Columa´, Thuja occidentalis L. ´Malonyana´. Kritosjemenjače (297 taiksona): najviše su egzote, njih 236, zastupljene vrlo rijetko (Acer mono Maxim., Aesculus parviflora Walt., Amelanchier canadensis Med., Berberis amurensis Rupr., Betula poyrifera Marsh., Calycanthus floridus L., Carya cordiformis K. Koch, Exochorda racemosa Rehd., Juglans mandshurica Maxim., Kolkwitzia amabilis Graebn., Parrotia persica C. A. Mey. i dr.); rijetko 21 (Berberis gengnepainii Schneid., Caragana arborescens Lam.,Cotoneaster dammeri Schneid., Kerria japonica DC, Liriodendron tulipifera L., Ribes sanguineum Pursh i dr.); Cesto 17 (Berberis aggregata C. Schneid., Berberis thunbergii DC, Celtis occidentalis L., Cornus alba L., Diospyros virginiana L., Cymnocladus dioicus K. Koch, Lonicera x purpusii Rehd., Magnolia x soulangiana Soul.-Bod. ´Alexandriana´ i dr.); vrlo često siu prisutne samo 23 egzote, npr. Acer saccharinum L., Berberis julianae Schneid., Chaenomeles japonica Lindl., Forsythia suspensa Vahl, Mahonia aquifolium Nutt., Robinia psuudoacacia L., Symphoricarpus albus Blake. Wiegela florida A. DC U tretiranim parkovima i vrtovima nalazi se mnogobrojno drveće osobite parkovne li šumsko-uzgojne vrijednosti. Ovi parkovi mogu svojim sjemenskim materijalom i genetskim fondom biti veoma korisni za razmnožavanje pojedinih vrsta te u oplemenjivačkim radovima. Zbog toga, analizom parametara vitalnosti (visina, prsni promjer i sposobnost fruktdfiikacije) pojedinačnih stabala ili grupe stabala stranih vrsta, bez obzira na njihovo nalazište, budući da se radi o individuama manje ili više aklimatiziranim na specifične uvjete naših staništa, nastojim dati informaciju o proizvodnoj mogućnosti dotične vrste u zagrebačkom području. U vezi s tim, zbog svojih fenotiipskih svojstava i zrelosti, iz naših najvećih parkova (Maksimir, Tuškanae, Mirogoj i Maiinov park), u kojima rastu neke vrste veoma dobre vitalnosti, a s obzirom da dolaze u skupinama predstavljaju vrijedan genofond koji treba ne samo očuvati već i dalje razmnažati. Slijedeći prikaz dendrometrijskih vrijednosti nekih najboljih stabala ide u prilog navedenoj konstataciji: Promjer: Visina: Približna Vrsta cm m starost Calocedrus decurrens Florin 80,0 25,0 100 Pinus strobus L. 72,0 30,5 100 Pseudotsuga menziesii var. viridis Aschers. ;i(i 25,0 90 Sequoiadendron giganteum Buchh. 244,0 33,0 130 Taxodium distichum Rich. 162,0 32,0 150 Thuja plicata D. Don Liriodendron tulipifera L. 60,0 64,0 26,0 26,0 100 90 Sa stajališta proizvodnih mogućnosti stojbine analizirani su podaci o dimenzijama pojedinih stabala u određenoj starosti. Opća vitalnost ocijenjena je na osnovi visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja |