DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 9 <-- 9 --> PDF |
vježbana radnika dnevno može snimiti 30—50 projekcija s prosječno 12 točaka po krošnji, ovisno o obliku njene projekcije. Zbog toga se nameće potreba pojednostavljenja snimanja i mjerenja površine projekcije krošnje. Pojednostavljenje se može postići ako se projekcija krošnje aproksimira likom koji će biti jednostavan a njegova površina će moći dovoljno točno nadomjestiti stvarnu površinu projekcije krošnje. Za istraživanje sam odabrao običnu jelu (Abies alba L.). Jela je vrsta koja dobro podnosi zasjenu, ali isto tako i voli svijetlo. Zbog toga jela u borbi za svjetlom razvija najrazličitije oblike krošnje. Na terenima gdje raste u gustom sklopu razvija veoma mnogo najrazličitijih oblika krošnje s projekcijama koje su izdužene, eliptične, ovalne, te pravilne, tj. kružne. Na terenima gdje raste u rjeđem sklopu razvija uglavnom pravilnu krošnju s kružnom do ovalnom projekcijom. METODA RADA Najčešće se površina projekcije krošnje računa kao površina kruga s polumjerom koji predstavlja srednju vrijednost od n polumjera, najčešće 2, 4, 8 (Assmann, 1970). ili kao zbroj kružnih isječaka, 4 ili 8 (Kramer , Akca , 1987). Cesto se površina projekcije računa pomoću promjera. Da bi utvrdio na osnovu kojeg polumjera ili promjera bi bilo najbolje računati površinu projekcije, snimio sam 75 projekcija krošnji ortogonalnoni metodom i karbirao ih u mjerilu 1:50. Osnovicu za snimanje pojedine krošnje postavio sam proizvoljno u odnosu na stablo, te okomito na nju izmjerio udaljenosti do karakterističnih točaka projekcije koje sam iskolčio metalnim kolačićima uz pomoć krutog viska i trasirke. Projekcije sam iskolčio s prosječno 12 točaka (8—17) ovisno o obliku krošnje. Na karti svake pojedine krošnje odredio sam površinu njene projekcije mrežom točaka. Tako izmjerenu površinu smatrao sam dovoljno točnom tj. stvarnom površinom projekcije krošnje. Zatim sam na karti svake pojedine krošnje mjerio polumjere i promjere potrebne za računanje površine kruga ili elipse kako slijedi: Ki? « aritmetička sredina od n polumje = 4 -ir ra, iz, svake točke do centra stabla (slika 2a) v -~~ TT r = aritmetička sredina između 2 ~ min,max´ mm, max najvećeg i najmanjeg polumjera K3 = Jf-1 ca-š*")2 (slika 2b) površina izračunata kao zbroj 4 kružna S2 TT isječka (slika 2c) 15 = aritmetička sredina od n promjera, iz svake točke kroz centar sta bla (slika 2d) |