DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
CENTRALBLATT Ft)R DAS GESAMTE FORSTWESEN Br. 1/1988. Centralblatt fur das gesamte Forstwesen zajednički izdaju Der Forstgruppe Forst- und Holzwirtschaft der Universitat fur Bodenkultur i Der Forstlichen Bundesversuchsanstalt in Wien s četiri svesku nalaze se tri članka i prikazi 23 knjige. 1. Članci su: Hochbichler, E. d A. Krapfenbauer : Programi za proizvodnju vrijedne hrastovine u šumskim kompleksima Wienerwald i Wienviertel, K r a 1, F.: Istraživanja o dinamici nesuvislih sastojina u području Karwendeltal (Tirol) na osnovu analize peluda, i W.ittmann. H. i R. Tiirk: Istraživanja o utjecaju imisije na epifitne lišajeve u okolici tvornice magnezija u Hochfilzen- u (Tirol/Austrija). Od ukupno 3.5 milijuna ha šuma i šumskog zemljišta u Austriji hrastove (visoke, srednje i niske) šume zauzimaju svega 150 000 ha. Međutim u posljednje je vrijeme zanimanje za uzgoj hrastovih šuma povećano, pa su Hochbichler (slobodni znanstveni suradnik Instituta za ekologiju šume austrijskih državnih šuma) i Krap fenbaue r (iz istoimenog instituta na Univerzitetu za kulturu tla u Beču. proveli istraživanje o mogućnosti proizvodnje kvalitetne hrastovine u. naslovu, navedena dva objekta. Uz ostale uzgojne mjere, autori naglašavaju potrebu čišćenja debla od grana, ne samo suhih nego i zelenih, u doba letvenjaka. U šurni Wienerwald č´šććnje treba obaviti do visine između 8 i 10 m, a u šumi Wienviertel do visine između 5 i 7 m. U obje šume je hrast kitnjak time. da je u Wienerwaldu bonitet bolji (bolja vlažnost tla) nego u šumi Wienviertel. Od početnih 6000 stabalaca visine do 2 m u šumi Wienviertel a do 3 m u šumi Wienerwald u 30—40 godini treba ostati 650 — 700 stabala po ha. Za šumu Wienerwald određena ophodnja od 150 godina s 80 stabala po ha i drvnom masom 400 m:;/ha a ukupna proizvodnja tj. s proredama 700 m:!/ha. Za šumu Wienviertel određena je ophodnja s 120 godina sa 65 stabala po ha i drvnom masom 230 mVha a ukupnom proizvodnjom 470 m:l/ha. U »literaturi« autori navode 45 jedinica od čega 25 specijalno o hrastovima i većina ih je datirana od unazad 20 godina. F. K r a 1 proveo je analizu peluda šumskog drveća i zeljastih biljaka iz tla do dubine od 30 do 40 cm, što odgovara vremenskom razdoblju od 400 godina. Lokalitet istraživanja je u području Karwendeltal (sjeverne vapnenačke Alpe u graničnom području s Njemačkom). Ovo istraživanje potakla su znatna sušenja stabala u tom području na nadmorskoj visini između 1190 i 2000 m, dakle u zoni brdskih i subalpinskih šuma. Na svim lokalitetima glavne su vrste bor, smreka i joha. dok je udio ostalih vrsta (ariša, borovice, jele, bukve, graba, hrastova, javora i lijeske) znatno manji. Sve vrste u istraženom razdoblju i na osam sondažnih mjesta pokazuju veća ili manja kolebanja u udjelu. Nekih vrsta, kao ariša, graba ili lijeske, u nekim vremenskim razdobljima uopće nema. Za sva područja karakteristično je, da je jela u nazadovali j u. Nazadovanje jele na ovom području poklapa se, dakle, s nazadovanjem jele u posljednjih 500 godina u češkoj prašumi Žofin (v. Sum. list br. 9—10/1985, str. 508). Uzroke promjena autor pripisuje klimatskim promjenama, promjenama staništa, paši stoke i divokoza te djelovanju parazita. Danas su te šume ugrožene od prekobrojnih divokoza, korišćenja za kozmetičku industriju te zimskog i ljetnog turizma! Na zagađivanje atmosfere posebno su osjetljivi lišajevi na kori šumskog drveća i njihova prisutnost, kako po vrstama ta |