DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 84     <-- 84 -->        PDF

CENTRALBLATT Ft)R DAS GESAMTE FORSTWESEN
Br. 1/1988.


Centralblatt fur das gesamte Forstwesen
zajednički izdaju Der Forstgruppe Forst-
und Holzwirtschaft der Universitat
fur Bodenkultur i Der Forstlichen Bundesversuchsanstalt
in Wien s četiri svesku
nalaze se tri članka i prikazi 23 knjige.


1. Članci su:
Hochbichler, E. d A. Krapfenbauer
: Programi za proizvodnju vrijedne
hrastovine u šumskim kompleksima
Wienerwald i Wienviertel,


K r a 1, F.: Istraživanja o dinamici nesuvislih
sastojina u području Karwendeltal
(Tirol) na osnovu analize peluda, i


W.ittmann. H. i R. Tiirk: Istraživanja
o utjecaju imisije na epifitne lišajeve
u okolici tvornice magnezija u Hochfilzen-
u (Tirol/Austrija).


Od ukupno 3.5 milijuna ha šuma i šumskog
zemljišta u Austriji hrastove (visoke,
srednje i niske) šume zauzimaju svega
150 000 ha. Međutim u posljednje je vrijeme
zanimanje za uzgoj hrastovih šuma
povećano, pa su Hochbichler (slobodni
znanstveni suradnik Instituta za ekologiju
šume austrijskih državnih šuma) i Krap fenbaue
r (iz istoimenog instituta na
Univerzitetu za kulturu tla u Beču. proveli
istraživanje o mogućnosti proizvodnje
kvalitetne hrastovine u. naslovu, navedena
dva objekta. Uz ostale uzgojne
mjere, autori naglašavaju potrebu čišćenja
debla od grana, ne samo suhih nego i
zelenih, u doba letvenjaka. U šurni Wienerwald
č´šććnje treba obaviti do visine
između 8 i 10 m, a u šumi Wienviertel do
visine između 5 i 7 m. U obje šume je
hrast kitnjak time. da je u Wienerwaldu
bonitet bolji (bolja vlažnost tla) nego u
šumi Wienviertel. Od početnih 6000 stabalaca
visine do 2 m u šumi Wienviertel
a do 3 m u šumi Wienerwald u 30—40 godini
treba ostati 650 — 700 stabala po ha.


Za šumu Wienerwald određena ophodnja
od 150 godina s 80 stabala po ha i drvnom
masom 400 m:;/ha a ukupna proizvodnja
tj. s proredama 700 m:!/ha. Za šumu Wienviertel
određena je ophodnja s 120 godina
sa 65 stabala po ha i drvnom masom
230 mVha a ukupnom proizvodnjom 470
m:l/ha. U »literaturi« autori navode 45 jedinica
od čega 25 specijalno o hrastovima
i većina ih je datirana od unazad 20
godina.


F. K r a 1 proveo je analizu peluda
šumskog drveća i zeljastih biljaka iz tla
do dubine od 30 do 40 cm, što odgovara
vremenskom razdoblju od 400 godina. Lokalitet
istraživanja je u području Karwendeltal
(sjeverne vapnenačke Alpe u
graničnom području s Njemačkom). Ovo
istraživanje potakla su znatna sušenja stabala
u tom području na nadmorskoj visini
između 1190 i 2000 m, dakle u zoni
brdskih i subalpinskih šuma. Na svim lokalitetima
glavne su vrste bor, smreka i
joha. dok je udio ostalih vrsta (ariša, borovice,
jele, bukve, graba, hrastova, javora
i lijeske) znatno manji. Sve vrste u istraženom
razdoblju i na osam sondažnih
mjesta pokazuju veća ili manja kolebanja
u udjelu. Nekih vrsta, kao ariša, graba ili
lijeske, u nekim vremenskim razdobljima
uopće nema. Za sva područja karakteristično
je, da je jela u nazadovali
j u. Nazadovanje jele na ovom području
poklapa se, dakle, s nazadovanjem jele
u posljednjih 500 godina u češkoj prašumi
Žofin (v. Sum. list br. 9—10/1985,
str. 508). Uzroke promjena autor pripisuje
klimatskim promjenama, promjenama staništa,
paši stoke i divokoza te djelovanju
parazita. Danas su te šume ugrožene od
prekobrojnih divokoza, korišćenja za kozmetičku
industriju te zimskog i ljetnog
turizma!
Na zagađivanje atmosfere posebno su
osjetljivi lišajevi na kori šumskog drveća
i njihova prisutnost, kako po vrstama ta