DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ku u tako velikim razmjerima: smreka je
od domaćih vrsta drveća najproduktivnija.
Iza nje dolazi jela, ariš, bor te listopadne
vrste kako slijedi: bukva, jasen,
gorski javor, bukva, joha i breza. Od stranih
crnogoričnih vrsta najproduktivnija
je dug laži ja sa sveukupnom godišnjom
produkcijom od 32.3 m´/ha uz ophodnju
od 60 godina na najboljim bonitetima gdje
je dominantna visina 48 metara. Slijede:


japanski ariš, vajmutovski bor, crni bor,
bagrem, crveni hrast i topole. Od egzota
obrađene su ove vrste sa naznakom maksimalne
godišnje proizvodnje po hektaru
Pseudotsuga menziensii (24.6 m3/ha)i, Sequoia
s mpervirens (39.8 m3/ha), Pinus rađiata
(34.7 m´/ha), Pinus caribea (20 m´1/
ha), Pinus merkusii (21.3 m3/ha), Cryptomeria
japonica (20.2 m´/ha), Albizzia falcata
(59.2 m3/ha), Swietenia macrophylla


(18.5 nrVha), Tectoma grandis (20.6 m3/ha),
Ochroma pyramidale (98.5 m3/ha), Shorea
robusta (12.1 m3/ha), Eucalyptus globulus
(44.8 m:!/ha).
Šesto poglavlje je nastavak prethodnog
poglavlja s objašnjenjima o bonitetima i
ograničenim vrijednostima prihoda.


7. poglavlje napisao je prof, dr R e i n-
hard Schober, koji je sada u mirovini,
a prije je bio na Krame rovom
mjestu. Schobe r je obradio detaljno
provenijenciju za ove vrste drveća: bor,
smreka, evropski ariš, jela, duglazija, japanski
ariš, sitkanska smreka. To je vrlo
vrijedan i koristan dio knjige.
U osmom poglavlju Krame r obrađuje
pitanje osnivanja sastojina. Počinje
smrekom. Ovdje su došla do izražaja njegova
vlastita istraživanja. Na kraju opširnih
podataka Krame r preporuča da se
u praksi sadnja izvrši s 2.500 do 3.500 biljaka
po jednom hektaru. Zatim slijede
podaci za bor, duglaziju i ostale vrste.


Nakon toga dolazi čišćenje i prorjeđivanje
kojemu je Krame r posvetio u knjizi
najveći prostor što je razumljivo, jer je
na tom području sam mnogo radio a posebno
u jednoj IUFRO sekciji gdje je bio
voditelj dulje vrijeme.


9. poglavlje napisao je prof, dr H a n s-
Achim Gussone. On najprije govori
o počecima fertilizacije šumskih kultura
pred 20 godina kad se počelo primjenjivati
umjetno gnojivo s kalijem i Tomasom
drozgom. Početni rezultati bili su
»umjereno uspješni«. No u novije vrijeme
istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate
tako je primjerice na jednoj pokusnoj
parceli običnog bora prirast povećan za
30% uslijed primjene NPK gnojiva. Dalje
se govori o kalcifikaciji zakiseljenih smrekovih
šuma itd.
Deseto poglavlje nastavlja Krame r
i govori o nejeđnodobnim i mješovitim
sastojinama. Mješovite jednodobne sastojine
su vrlo detaljno obrađene što nije slučaj
sa prebornim sastojinama.


U 11. poglavlju Krame r je obradio
različite utjecaje na prirast; spominje štetno
djelovanje gljiva i insekata no više
prostora posvetio je štetama od divljači
i štetama koje su uzrokovane emisijamr
različitih štetnih plinova. U tom smjeru
je zanimljiva tabela 159 (str. 306), iz koje
se vidi da je od ukupne površine šuma
u Saveznoj Republici Njemačkoj (7,388.000
ha) u 1987. godini primjećeno oštećenje na
površini od 52% s time da je na površlini
od 1% (ili 73.880 ha) došlo do umiranja
šume, dok je na površini od 16% primjećeno
srednje jako oštećenje a na površini
od 35% slabo oštećenje. Na 48% površine
šuma nije primjećeno oštećenje.


Na kraju knjige nalazi se i registar
stručnih izraza.


Prof, dr Dušan Klepac