DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ku u tako velikim razmjerima: smreka je od domaćih vrsta drveća najproduktivnija. Iza nje dolazi jela, ariš, bor te listopadne vrste kako slijedi: bukva, jasen, gorski javor, bukva, joha i breza. Od stranih crnogoričnih vrsta najproduktivnija je dug laži ja sa sveukupnom godišnjom produkcijom od 32.3 m´/ha uz ophodnju od 60 godina na najboljim bonitetima gdje je dominantna visina 48 metara. Slijede: japanski ariš, vajmutovski bor, crni bor, bagrem, crveni hrast i topole. Od egzota obrađene su ove vrste sa naznakom maksimalne godišnje proizvodnje po hektaru Pseudotsuga menziensii (24.6 m3/ha)i, Sequoia s mpervirens (39.8 m3/ha), Pinus rađiata (34.7 m´/ha), Pinus caribea (20 m´1/ ha), Pinus merkusii (21.3 m3/ha), Cryptomeria japonica (20.2 m´/ha), Albizzia falcata (59.2 m3/ha), Swietenia macrophylla (18.5 nrVha), Tectoma grandis (20.6 m3/ha), Ochroma pyramidale (98.5 m3/ha), Shorea robusta (12.1 m3/ha), Eucalyptus globulus (44.8 m:!/ha). Šesto poglavlje je nastavak prethodnog poglavlja s objašnjenjima o bonitetima i ograničenim vrijednostima prihoda. 7. poglavlje napisao je prof, dr R e i n- hard Schober, koji je sada u mirovini, a prije je bio na Krame rovom mjestu. Schobe r je obradio detaljno provenijenciju za ove vrste drveća: bor, smreka, evropski ariš, jela, duglazija, japanski ariš, sitkanska smreka. To je vrlo vrijedan i koristan dio knjige. U osmom poglavlju Krame r obrađuje pitanje osnivanja sastojina. Počinje smrekom. Ovdje su došla do izražaja njegova vlastita istraživanja. Na kraju opširnih podataka Krame r preporuča da se u praksi sadnja izvrši s 2.500 do 3.500 biljaka po jednom hektaru. Zatim slijede podaci za bor, duglaziju i ostale vrste. Nakon toga dolazi čišćenje i prorjeđivanje kojemu je Krame r posvetio u knjizi najveći prostor što je razumljivo, jer je na tom području sam mnogo radio a posebno u jednoj IUFRO sekciji gdje je bio voditelj dulje vrijeme. 9. poglavlje napisao je prof, dr H a n s- Achim Gussone. On najprije govori o počecima fertilizacije šumskih kultura pred 20 godina kad se počelo primjenjivati umjetno gnojivo s kalijem i Tomasom drozgom. Početni rezultati bili su »umjereno uspješni«. No u novije vrijeme istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate tako je primjerice na jednoj pokusnoj parceli običnog bora prirast povećan za 30% uslijed primjene NPK gnojiva. Dalje se govori o kalcifikaciji zakiseljenih smrekovih šuma itd. Deseto poglavlje nastavlja Krame r i govori o nejeđnodobnim i mješovitim sastojinama. Mješovite jednodobne sastojine su vrlo detaljno obrađene što nije slučaj sa prebornim sastojinama. U 11. poglavlju Krame r je obradio različite utjecaje na prirast; spominje štetno djelovanje gljiva i insekata no više prostora posvetio je štetama od divljači i štetama koje su uzrokovane emisijamr različitih štetnih plinova. U tom smjeru je zanimljiva tabela 159 (str. 306), iz koje se vidi da je od ukupne površine šuma u Saveznoj Republici Njemačkoj (7,388.000 ha) u 1987. godini primjećeno oštećenje na površini od 52% s time da je na površlini od 1% (ili 73.880 ha) došlo do umiranja šume, dok je na površini od 16% primjećeno srednje jako oštećenje a na površini od 35% slabo oštećenje. Na 48% površine šuma nije primjećeno oštećenje. Na kraju knjige nalazi se i registar stručnih izraza. Prof, dr Dušan Klepac |