DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 70 <-- 70 --> PDF |
su i došli. Tamo oplođene ženke legu jaja i razvojni ciklus počinje iznova. Prema tome pojedini primjerci veći dio života provedu na raznim stranama otoka i tek kao potpuno odrasli skupljaju se na jednom mjestu radi zajedničkog parenja. SI. 4. Mnoštvo leptira na stablima u dolini »Petalouđes« Foto: I. Mlilkloš Tako je riješena zagonetka redovitih masovnih pojava leptira i sačuvanost vegetacije u dolini »Petaloudes«, ali je ostalo otvoreno pitanje što je to što sve te leptire privlači na njihovo »zborno mjesto« i na koji ga način oni pronalaze. Što se tiče prvog dijela pitanja, valja pretpostaviti da se radi o nekim posebnim karakteristikama biotopa. a on se doista veoma razlikuje od svoje okoline. To je uska dolina, stješnjena između strmih stjenovitih obronaka, na nadmorskoj visini između 160 i 240 metara, sredinom koje teče dosta plitki potok stvarajući mjestimice kaskade, lokve i mala jezera. Obrasla je bujnom mediteranskom vegetacijom. Uz brucijski bor, koji dominira na tom području, ističu se po brojnosti i dimenzijama pojedinih stabala istočna platana i orijentalni likvidambar. a od grmlja je najčešća diviza. Zatim slijede tršlja i smrdljika, obična i grčka planika, mirta, oleander i dr. Zbog gustog sklopa krošanja i topografskog položaja dolina je samo kratko vrijeme obasjana rijetkim sunčevim zrakama. Znači da je ono po čemu se dolina najviše razlikuje od svoje okoline nedostatak svijetla, niža temperatura, voda i veća zračna vlaga. U tome bi trebalo tražiti glavni uzrok masovne pojave leptira. Utvrđeno je da leptiri ne mogu živjeti bez |