DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 66 <-- 66 --> PDF |
na takva upozorenja slabo obaziru. Isto kao i na natpis »Pušenje zabranjeno «. A kako je s pošumljavanjem opožarenih površina? Izgleda, vrlo loše. U časopisu Saveza grčkih šumara »Dasika hronika« (»Šumska kronika«), siječanj — travanj 1987., može se pod naslovom »Država nemara« pročitati i slijedeće: »Pošumljavanje opožarenih površina napreduje kornjačinim korakom. Prema službenim poiacima koji su objavljeni javnosti, samo u 1984. godini izgorjelo je u čitavoj Grčkoj više od 120.000 strema (12.000 ha) šuma. A naša država ponosno objavljuje da je u prvih šest mjeseci 1985. pošumljeno 2.400 strema (240 ha). Znači, na svakih 50 opožarenih strema pošumljena je samo jedna. A ako se to usporedi s površinom pod šumama koje su nestale u pepelu čitave te tužne 1985. godine, pitamo se da li svi oni koji su politički ili službeno »kompetentni« i »odgovorni« imaju prava da i dalje ostanu na svojim funkcijama«. ŠTETE I KORISTI OD INSEKATA U šumama Rodosa trenutno se niti jedna vrsta insekata nije razmnožila do te mjere da bi počinila vidljive štete. Od stotinjak vrsta koje žive na borovima ne primjećuje se čak ni borov četnjak (Cnethocampa pityocampa), koji je inače najveća napast u borovim šumama svih mediteranskih zemalja. Tek po koji stari gusjeničji zapredak u krošnji odaje njegovu prisutnost na otoku. Štete ni inače nisu velike pa uglavnom nema ni suzbijanja. Samo u rijetkim slučajevima, osobito u privatnim šumama, ono se obavlja na primitivni, mehanički način, odsijecanjem zapredaka s napadnutih stabala. Čempres ima u Grčkoj dvadesetak štetnika, većinom ksilofaga. Najvažniji je od njih, kao i u našim primorskim krajevima, čempresov krasnik (Buprestis cupressi). Iz porodice krasnika tu je i Chrysobotris solieri, koji se najčešće pojavljuje na stablima oštećenim od požara. Inače napada i bor. Na deblu i granama oslabljenih stabala, koja rastu na plitkim i suhim tlima, zajedno s čempresovim krasnikom čest je potkornjak Phloesinus armatus. U sjemenu se može naći osica Megastigmus wachtli, koja je poznata i u nas kao štetnik čempresova sjemena u Istri i Dalmaciji. Platana je na Rodosu, bar za sada, pošteđena od napada jednog za Evropu novog štetnika, platanine mrežaste stjenice (Corythuca ciliata). Taj se štetnik, porijekom iz SAD, pojavio najprije 1964. godine u Padovi, a nedugo zatim prešao je talijansko-jugoslavensku granicu. Danas je raširen u Francuskoj, Španjolskoj, Švicarskoj. Austriji, Mađarskoj, vjerojatno u Njemačkoj i Rumunjskoj, a ugrožava Cehoslovačku, SSSR, Bugarsku, Grčku i Portugal. Platanina stjenka zadržava se na listu platane, odakle siše sokove pa list potpuno gubi zelenu boju i pred kraj ljeta postaje gotovo sasvim žut. Na njemu se mogu često vidjeti stjenice u različitim razvojnim stadijima i njihovi tamni ekskrementi. Zbog toga i čuvene platane zagrebačkog Zrinjevca već godinama imaju prljavo lišće klorotičnog izgleda. Lišće rodoskih platana još uvijek ima svježu, tamnozelenu boju. Šume Rodosa ne stradavaju puno ni od bolesti. Povremeno se ipak na pojedinim lokalitetima pajavljuju suha stabla, što je vjerojatno posljedica 548 |